11. maj 2017.11. maj 2017.
U SUSRET 15. MAJU, MEĐUNARODNOM DANU PORODICE

KAD SVETINjA POSTANE PAKAO

Koji su najčešći izazovi sa kojima se porodica suočava? Problemi koji dovode do prekida bračne zajednice i oni koji nastaju posle razvoda. Porodica je najveće bogatstvo i trebalo bi da bude svetinja, a može da postane pakao za sve
“Sve srećne porodice liče jedna na drugu, a svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način.” Bez namere da polemišemo sa čuvenom Tolstojevom rečenicom, o porodici i problemima sa kojima se danas suočava, razgovarali smo sa pedagogom Vesnom Brajić, koja je rukovodilac Službe za zaštitu dece i mladih iz Centra za socijalni rad “Šabac”.
Psiholozi tvrde da ne postoje idealne, nego pretežno zdrave, takozvane funkcionalne porodice. Šta ih karakteriše?
Porodica je jedna od osnovnih društvenih grupa, koja ne može da se posmatra izolovano, van šireg sistema. Veoma je važno za svaku porodicu da u njoj postoje uravnoteženi odnosi između njenih članova, zato što ona predstavlja osnovu za razvoj ličnosti i njenu kasniju integraciju u društvo. Funkcionalnu porodicu karakteriše povezanost njenih članova i otvorena komunikacija, u kojoj se poštuju lične granice i autonomija svakog pojedinca. Nažalost, svedoci smo velikog broja porodica koje imaju narušene odnose i probleme koji se nadovezuju jedan na drugi. Takve porodice zovemo disfunkcionalne.
Koji su najčešći porodični problemi sa kojima se danas ljudi susreću?
Razlozi su brojni. Kada se neko identifikuje kao problem u porodici, ne znači da je samo taj član problem, nego da se on manifestovao kao takav, a da su iza njega brojni nerazrešeni problemi iz prethodnih faza u porodici. U porodičnoj terapiji, takvog člana zovemo identifikovani pacijent, što ne znači da ne bi trebalo raditi sa svim članovima porodice. Da bi se taj član promenio, mora da se menja ceo porodični sistem, zato što je problem na mnogo dubljem nivou. Obavljamo i pojedinačne razgovore, ali uključujemo čitav porodični sistem da bi ostali članovi shvatili da moraju nešto da promene u svom funkcionisanju, ponašanju, stavovima...
Iz kojih razloga vam se ljudi obraćaju za pomoć?
- Suočavamo se sa porodicama koje su u krizama pred razvod, zatim, sa porodicama koje imaju ozbiljnu krizu u braku, kao i sa onim u postrazvodnom periodu koje se ne snalaze u novim relacijama i ulogama sa kojima bi trebalo da se identifikuju. U poslednjem slučaju, najčešći problemi se javljaju u vezi sa viđanjem dece, koja često ulaze u sukobe roditelja, pokušavajući da ih izmire, ili upadaju u konflikte lojalnosti prema jednom roditelju. Međutim, imamo i situacije kada je u pitanju nasilje u porodici, što je ozbiljan problem zbog kog se preduzimaju mere porodično-pravne zaštite, ukoliko osoba koja je žrtva nasilja ne želi više da ostane u takvom odnosu.
Statistika govori da su žrtve nasilja uglavnom žene, mada to nije uvek slučaj?
- Porodice u kojima je prisutno nasilje su veoma složene. Da, statistika govori da su najčešće žrtve žene, koje izlaze iz kruga nasilja, ali se ponovo vraćaju u njega. To je nešto što se ponavlja iz prethodnih porodica i relacija, mada ni to ne mora uvek biti tako. U toku ove godine, imamo zabeležen jedan slučaj muškarca koji je trpeo nasilje od svoje supruge. Kada su u pitanju trajno narušeni porodični odnosi u kojima postoji nasilje, ukoliko partneri žele da ostanu zajedno, potrebno je raditi i sa žrtvom, i sa nasilnikom.
Zbog čega je porodica danas u krizi?
Nije bilo vremena kad porodica nije bila u krizi. Problemi su uvek isti – poremećeni porodični odnosi, problemi oko viđanja dece, izdržavanja, vaspitnih stavova, stilova života, različitih načina na koji se ljudi razvijaju, preljube, uplitanje sa strane... Porodica bi trebalo da bude svetinja, a može da postane pakao za sve. Nemamo statistiku na osnovu koje možemo izvesno da tvrdimo, ali jedan od najčešćih razloga je sukob različitih stavova. Ljudi se ponekad različito razvijaju, što dovodi do neusklađenosti između individualnog i zajedničkog života. Zatim, ljubomora je značajan faktor, ne samo u smislu preljube, nego ljubomora na partnerov uspeh u profesionalnom ili nekom drugom smislu. Problemi nastaju i usled nerazjašnjenih odnosa sa porodicama porekla, što prouzrokuje nedovoljno jasno formirane granice u okviru nove porodice. Kada mladi ljudi uđu u zajednicu, nemaju jasan i stabilan sistem unutar koga mogu da uspostave relacije. U takvim slučajevima, roditelji iz najboljih namera počnu da se mešaju u njihove probleme i tako urušavaju taj novi sistem. Rođenje deteta je jedno od najlepših događaja u životu svake osobe, ali često se i tu pojave problemi zbog nove organizacije života i novih uloga. Međutim, to su situacije u kojima još uvek može da se iznađe rešenje, kad su ljudi mladi i imaju kapaciteta za promenu i korigovanje odnosa. Ako osoba želi da sačuva porodicu, onda će prihvatiti da se menja, ukoliko je to potrebno. Problemi mogu da se pojave u restrukturiranim ili step porodicama, koje predstavljaju novu bračnu zajednicu partnera koji već imaju brak i razvod iza sebe. To su složene porodice sa umreženim odnosima, u kojima često dolazi do problema sa decom, posebno u periodu adolescencije. Često nam dolaze upravo takve porodice.
Razvod je ponekad dobro rešenje?
Mi uvek gledamo šta može da se popravi i da li je moguće da porodica opstane. Normalno je da u nekim fazama razvoja porodica prolazi kroz razne probleme, ali je pitanje koliko su ljudi spremni da reše svoj problem. Postoje situacije kada razvod jeste najbolje rešenje i tada bi trebalo pripremiti supružnike, koji često ne znaju da ih čekaju drugi i ozbiljni problemi.
Poruka za čitaoce “Glasa Podrinja”?
Čuvajte svoju porodicu i negujte svoje odnose. Stabilno porodično okruženje je najveće bogatstvo koje čovek može da ima u svom životu.
Povodom Međunarodnog dana porodice, Savetovalište za porodicu i mlade u okviru Centra za socijalni rad organizuje stručni skup u Centru za stručno usavršavanje sa predstavnicima osnovnih i srednjih škola. Tema je - Funkcionalna porodica i zajedničko vreme kao faktor funkcionalnosti.
U Centru za socijalni rad, u toku prošle godine evidentirano je petnaest poremećnih porodičnih odnosa, četrdeset i osam zahteva za razvod braka, šesnaest izmena odluke o načinu održavanja ličnih odnosa, dvadeset odluka o poveravanju dece iz bračnih i četrdeset iz vanbračnih zajednica.
M. Filipović

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa