
Foto: Pixabay
SAVETI ZA POLjOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE
Kako sačuvati plodnost zemljišta
Saveti koje upućujemo našim poljoprivrednim proizvođačima, odnose se na zemljište i preporuke za pravilnu agrotehniku i očuvanje oraničnog sloja koji je od izuzetnog značaja za gajene biljke. Ako pogledamo poprečni presek zemljišta, videćemo da postoji gornji sloj – oranica i drugi sloj koji se nalazi ispod oranice i naziva se zdravica. Iako, ova dva sloja čine celinu, ipak se razlikuju po kvalitetu, gde oranica predstavlja najvažniji deo zemljišta, gde biljke šire najveći deo svojih žila i žilica. Što je oranica kvalitetnija i rodnost zemljišta je veća. U ravničarskom delu oranični sloj je dublji, dok je u brdsko-planinskom delu plići. Ispod oranice se nalazi zdravica, sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim mašinama, sloj koji je hladniji, nema dovoljno vazduha zbog čega su i mnogi procesi koji se inače odvijaju u zemljištu u ovom sloju slabiji. Ipak, u ovaj sloj mogu prodreti žilice nekih biljnih vrsta, pa je i ovaj sloj od koristi za visinu prinosa, jer od njenih osobina zavisi propustljivost za vodu – vodni režim, dubina obrađivanja i plodnost zemljišta.
Kako se u zemljištu pod uticajem različitih činilaca odigravaju fizički, hemijski i biološki procesi za čije narušavanje je u mnogome kriv čovek, koji treba da primenom različitih mera utiče da se gajenim biljkama obezbedi potrebna baza za razvoj i razviće. To se može obezbediti pravilnim delovanjem na zemljište prevođenjem biljnih hraniva na pristupačan nivo za usvajanje, što se naziva aktivacija. Biljna hraniva moraju biti dostupna što duži vremenski period i da se u zemljištu zadrže, a ne da se isperu u dublje slojeve. Sposobnost zemljišta da usvaja i zadržava biljna hraniva, naziva se adsorpcija, tako da zemljišne čestice zajedno sa hranivom i vodom, predstavljaju adsorptivni kompleks. Ukoliko su zemljišne čestice zasićene, što pokazuje kiselost zemljišta, a od toga kojim jonima su zasićene, pokazuje vrednost kiselosti. Ukoliko je adsorptivni kompleks zasićen vodonikovim jonima, tada je zemljište kisele reakcije, ako je zasićen bazama onda je bazna reakcija, a ukoliko u odgovarajućem odnosu ima i vodonikovih jona i baza, tada je reakcija neutralna, što je najbolji odnos za biljke i mikrofloru u oraničnom sloju. Od kvaliteta oranice zavisi rodnost zemljišta.
Poljoprivrednici moraju znati da zaoravanjem žetvenih ostataka ili đubrenje organskom materijom, doprinose održavanju svih parametara (fizičkih, hemijskih i bioloških), što podrazumeva bogaćenje zemljišta humusom. Zato se poljoprivrednicima savetuje da ne pale žetvene ostatke, nego da ih uvek zaoravaju uz dodatak nekog azotnog đubriva, kako bi sačuvali nivo azota u zemljištu. Takođe, veliku ulogu u očuvanju prinosa i postizanju stabilnih, pa i visokih prinosa ima podrivanje zemljišta, jer se tako razbija plužni đon, čime se stvara rastresito zemljište, povoljno u smislu vodno-vazdušnog rezima, zemljište se bolje zagreva i provodljivost vode i mineralnih materija je povoljnije.
Pomenućemo i drugi sloj zemljišta koji se nalazi ispod oraničnog i naziva se zdravica. Ovo je sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim oruđima, sem nekih vrsta mahunjača čiji koren prodre u ovaj sloj. Ovaj sloj se odlikuje tako što je hladniji i nema dovoljno vazduha, pa se procesi mnogo slabije odigravaju u njemu. I pored svojih mana, veoma je značajan za visinu prinosa, jer upravo od njegovih osobina zavisi propustljivost za vodu, dubina obrađivanja i plodnost.
Na području delovanja PSSS Šabac, preovlađuju sledeći tipovi zemljišta, ali ćemo pomenuti pseudoglej kao najrasprostranjenije i vrlo nepovoljnih osobina za poljoprivredne proizvođače. Pseudoglejno zemljište ima dosta ograničenu plodnost zbog narušavanja vodnovazdušnih svojstava. To je podtip podžola kod koga su procesi destrukcije i opodžoljavanja najmanje odmakli. Parapodžol je tipičan za zatalasan i brežuljkast deo Šabačke Posavine i Pocerine. Parapodžol spada u beskarbonatna i kisela zemljišta. Potpuno odsustvo CaCO3 sve do dubine od 150 cm posledica je uticaja bezkrečne jezerske gline na kojoj je ovo zemljište nastalo. Sadržaj humusa se kreće od 2,91% (Jelenča) do 4% (Lipolist i Jevremovac).
U periodu zime i proleća pseudoglej se zasiti vodom pa ozime kulture mogu stradati od izmrzavanja ili nedostatka kiseonika, a i setva se teško može izvršiti na vreme. Pseudoglej se koristi za kombinovanu njivsko-livadsku i za voćarsku proizvodnju. Od njivskih useva dobro uspevaju žita-pšenica, ovas i kukuruz, zatim crvena detelina i krompir, a od voćarskih kultura šljive, jabuke i maline.
Od ostalih tipova koji su zastupljeni u našem području pomenućemo samo neke, kao što su:
Izluženi ili beskarbonatni černozem je prirodno nalplodnije zemljište na kom se mogu uzgajati sve kulture sa visokim prinosom, javlja se u atarima sela Uzveće, Ševarice, Drenovac, Noćaj. Proces ispiranja kreča uticao je na promenu boje i strukture ove vrste černozema. Humusni horizont je dubok od 50-70 cm i nešto je zatvorenije boje od karbonatnog černozema. Izluženi černozem je u pogledu sadržaja humusa bogatiji od karbonatnog, u površinskom sloju količina humusa iznosi 4,11 – 4,44%. Ima grudvičastu strukturu.
Černozem u ogajnjačavanju predstavlja dalju etapu degradacije černozema, i on i dalje predstavlja zemljište za sve kulture ali daje slabije prinose od prethodnog. Javlja se u atarima Zasavice, Noćaja i Salaša Noćajskog, u srednjem delu Mačve između Glušaca, Uzveća, Metkovića, Belotića i Dublja, i u istočnom delu Mačve u atarima sela Ševarice i Drenovac. Po morfološkom izgledu dosta se razlikuje od normalnog černozema, jer usled pokretljivosti mineralnih sastojaka, pre svega kretanja gvožđa, on se nalazi u procesu intezivnog zaruđivanja i na njemu se na mnogim mestima jasno ispoljavaju veći procesi ogajčavanja. U procesu ogajčavanja smanjuje se sadržaj humusa tako da ga u oraničnom sloju ima 3%.
Gajnjača normalna predstavlja zemljište manje plodnosti ali još uvek daje dobre prinose. Ona čini jedinstven kompleks u zapadnoj Mačvi, od Prnjavora na jugu do Sovljaka na severu i obuhvata delove atara sela Prnjavor, Ribari, Očage, Zminjak, Klenje, Salaš Crnobarski, Dublje, Skrađani i Sovljak. Manjih površina ima u atarima Radenkovića, Ravnja, Mačvanskog Pričinovića, Tabanovića, Šapca, Jevremovca i Pocerskog Pričinovića a u Posavini između Dragojevca i Prova.
Glavna morfološka osobina gajnjača je njihova smeđa (ruda) boja, uslovljena slabo hidratisanim oksidima gvožđa. Humusni horizont je tamnorude, aređe smeđe i mrke boje dubine 25-35 cm.
Gajnjača lesivirana (ili u opodžoljavanju) ima slabija filtraciona svojstva i sklonost preovlažavanje, tako da se može koristiti za ograničen broj kultura. Ona predstavlja prelaz između normalne gajnjače (kod koje procesi ispiranja još nisu izraženi) i podžola (kod kojeg je spiranje već odmaklo). Javlja su u području zapadne i srednje Mačve u atarima Crne Bare, Banovog Polja, Bogatića, Metkovića, a u istočnoj Mačvi oko Majura. U Šabačkoj Posavini javlja se u atarima sela Dragojevac, Provo, Predvorica, Miokus, Kujavica, Vučevica i Mišar.
Gajnjača u lesiviranju ima sivkastu boju, graškastu ili liskastu strukturu. Humus se razlaže ili ispira, a vodne, vazdušne i toplotne osobine su znatno lošije, nego kod normalnih gajnjača.
Zato je veoma važno da se poljoprivrednicima ukaže na to da svoje parcele znaju da sačuvaju od degradacije i ispiranja humusnog sloja koji je jedan od najbitnijih činilaca za uspešnu poljoprivredu što se može postići primenom dobre poljoprivredne prakse.
Kako se u zemljištu pod uticajem različitih činilaca odigravaju fizički, hemijski i biološki procesi za čije narušavanje je u mnogome kriv čovek, koji treba da primenom različitih mera utiče da se gajenim biljkama obezbedi potrebna baza za razvoj i razviće. To se može obezbediti pravilnim delovanjem na zemljište prevođenjem biljnih hraniva na pristupačan nivo za usvajanje, što se naziva aktivacija. Biljna hraniva moraju biti dostupna što duži vremenski period i da se u zemljištu zadrže, a ne da se isperu u dublje slojeve. Sposobnost zemljišta da usvaja i zadržava biljna hraniva, naziva se adsorpcija, tako da zemljišne čestice zajedno sa hranivom i vodom, predstavljaju adsorptivni kompleks. Ukoliko su zemljišne čestice zasićene, što pokazuje kiselost zemljišta, a od toga kojim jonima su zasićene, pokazuje vrednost kiselosti. Ukoliko je adsorptivni kompleks zasićen vodonikovim jonima, tada je zemljište kisele reakcije, ako je zasićen bazama onda je bazna reakcija, a ukoliko u odgovarajućem odnosu ima i vodonikovih jona i baza, tada je reakcija neutralna, što je najbolji odnos za biljke i mikrofloru u oraničnom sloju. Od kvaliteta oranice zavisi rodnost zemljišta.
Pomenućemo i drugi sloj zemljišta koji se nalazi ispod oraničnog i naziva se zdravica. Ovo je sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim oruđima, sem nekih vrsta mahunjača čiji koren prodre u ovaj sloj. Ovaj sloj se odlikuje tako što je hladniji i nema dovoljno vazduha, pa se procesi mnogo slabije odigravaju u njemu. I pored svojih mana, veoma je značajan za visinu prinosa, jer upravo od njegovih osobina zavisi propustljivost za vodu, dubina obrađivanja i plodnost.
Na području delovanja PSSS Šabac, preovlađuju sledeći tipovi zemljišta, ali ćemo pomenuti pseudoglej kao najrasprostranjenije i vrlo nepovoljnih osobina za poljoprivredne proizvođače. Pseudoglejno zemljište ima dosta ograničenu plodnost zbog narušavanja vodnovazdušnih svojstava. To je podtip podžola kod koga su procesi destrukcije i opodžoljavanja najmanje odmakli. Parapodžol je tipičan za zatalasan i brežuljkast deo Šabačke Posavine i Pocerine. Parapodžol spada u beskarbonatna i kisela zemljišta. Potpuno odsustvo CaCO3 sve do dubine od 150 cm posledica je uticaja bezkrečne jezerske gline na kojoj je ovo zemljište nastalo. Sadržaj humusa se kreće od 2,91% (Jelenča) do 4% (Lipolist i Jevremovac).
U periodu zime i proleća pseudoglej se zasiti vodom pa ozime kulture mogu stradati od izmrzavanja ili nedostatka kiseonika, a i setva se teško može izvršiti na vreme. Pseudoglej se koristi za kombinovanu njivsko-livadsku i za voćarsku proizvodnju. Od njivskih useva dobro uspevaju žita-pšenica, ovas i kukuruz, zatim crvena detelina i krompir, a od voćarskih kultura šljive, jabuke i maline.
Od ostalih tipova koji su zastupljeni u našem području pomenućemo samo neke, kao što su:
Izluženi ili beskarbonatni černozem je prirodno nalplodnije zemljište na kom se mogu uzgajati sve kulture sa visokim prinosom, javlja se u atarima sela Uzveće, Ševarice, Drenovac, Noćaj. Proces ispiranja kreča uticao je na promenu boje i strukture ove vrste černozema. Humusni horizont je dubok od 50-70 cm i nešto je zatvorenije boje od karbonatnog černozema. Izluženi černozem je u pogledu sadržaja humusa bogatiji od karbonatnog, u površinskom sloju količina humusa iznosi 4,11 – 4,44%. Ima grudvičastu strukturu.
Černozem u ogajnjačavanju predstavlja dalju etapu degradacije černozema, i on i dalje predstavlja zemljište za sve kulture ali daje slabije prinose od prethodnog. Javlja se u atarima Zasavice, Noćaja i Salaša Noćajskog, u srednjem delu Mačve između Glušaca, Uzveća, Metkovića, Belotića i Dublja, i u istočnom delu Mačve u atarima sela Ševarice i Drenovac. Po morfološkom izgledu dosta se razlikuje od normalnog černozema, jer usled pokretljivosti mineralnih sastojaka, pre svega kretanja gvožđa, on se nalazi u procesu intezivnog zaruđivanja i na njemu se na mnogim mestima jasno ispoljavaju veći procesi ogajčavanja. U procesu ogajčavanja smanjuje se sadržaj humusa tako da ga u oraničnom sloju ima 3%.
Gajnjača normalna predstavlja zemljište manje plodnosti ali još uvek daje dobre prinose. Ona čini jedinstven kompleks u zapadnoj Mačvi, od Prnjavora na jugu do Sovljaka na severu i obuhvata delove atara sela Prnjavor, Ribari, Očage, Zminjak, Klenje, Salaš Crnobarski, Dublje, Skrađani i Sovljak. Manjih površina ima u atarima Radenkovića, Ravnja, Mačvanskog Pričinovića, Tabanovića, Šapca, Jevremovca i Pocerskog Pričinovića a u Posavini između Dragojevca i Prova.
Glavna morfološka osobina gajnjača je njihova smeđa (ruda) boja, uslovljena slabo hidratisanim oksidima gvožđa. Humusni horizont je tamnorude, aređe smeđe i mrke boje dubine 25-35 cm.
Gajnjača lesivirana (ili u opodžoljavanju) ima slabija filtraciona svojstva i sklonost preovlažavanje, tako da se može koristiti za ograničen broj kultura. Ona predstavlja prelaz između normalne gajnjače (kod koje procesi ispiranja još nisu izraženi) i podžola (kod kojeg je spiranje već odmaklo). Javlja su u području zapadne i srednje Mačve u atarima Crne Bare, Banovog Polja, Bogatića, Metkovića, a u istočnoj Mačvi oko Majura. U Šabačkoj Posavini javlja se u atarima sela Dragojevac, Provo, Predvorica, Miokus, Kujavica, Vučevica i Mišar.
Gajnjača u lesiviranju ima sivkastu boju, graškastu ili liskastu strukturu. Humus se razlaže ili ispira, a vodne, vazdušne i toplotne osobine su znatno lošije, nego kod normalnih gajnjača.
Zato je veoma važno da se poljoprivrednicima ukaže na to da svoje parcele znaju da sačuvaju od degradacije i ispiranja humusnog sloja koji je jedan od najbitnijih činilaca za uspešnu poljoprivredu što se može postići primenom dobre poljoprivredne prakse.
Dipl.inž. GORDANA REHAK PSSS Šabac
Najnoviji broj
6. februar 2025.