27. avgust 2015.27. avg 2015.
POVODOM GODIŠNjICE SMRTI ŠABAČKE PESNIKINjE

ČEŽNjE JELE SPIRIDONOVIĆ SAVIĆ

Ovog septembra, navršava se četrdeset i jedna godina od smrti velike, ali, javnosti nedovoljno poznate pesnikinje Jele Spiridonović Savić.
Rođena je 11. januara 1890. godine, u uglednoj lekarskoj porodici. U rodnom Šapcu završila je osnovnu školu i Šabačku gimnaziju, u istom periodu kada i Stanislav Vinaver. Posle završenih studija filozofije na univerzitetu Notre Dame de Sion u Trstu, udajom za poznatog publicistu, Vladimira Savića, ulazi u povlašćene krugove ondašnje intelektualne elite.
Bila je aktivan član Pen kluba u predratnom periodu, a posle rata član Društva književnika Srbije. prvi put se oglasila 1919. godine zbornikom pesama „Sa uskih staza“. Iako je vreme o kom je pevala bilo teskobno, posleratno, obdarena retkim senzibilitetom i filozofskim umom, okrenula se od tame ka svetlosti: I ponesi me/ ponesi tako, u sjajnom/ dugom putu/ tvoga zlaćanog zraka/ o, Sunce/ Svetlosti moćne/ vodi me iz Carstva mraka.
Lirsko-epski spev „Pergamenti“, objavljen je 1923. godine. Monah Stratonik, u potrazi za lekom protiv nesanice i strahova, dolazi do manastira Svetog Simeona, koji su Turci zapalili zbog Hadži Prodanove bune. Sa zgarišta manastira, poneo je tri svetinje: kandilo, ikonu i pergamente koje je pisao Sveti Sava. Spev je, četiri godine po izlasku, preveden na italijanski jezik, sa opsežnim predgovorom Frančeska Babudrija koji je ovu poeziju doživeo kao „intimni konflikt ljudskog duha koji je stvoren jačinom emocija i snagom volje da se dosegne bezgranično“.
Godine 1927., izlazi pesnička zbirka „Večite težnje“, sa predgovorom Jovana Dučića: „Jela Spiridonović ““ Stana, odvaja se sadržinom od svih mlađih, čak i najboljih... Ja volim njenu religioznu i duboku inspiraciju... Put ove pesnikinje nije završen. Ja verujem da će on biti širok i pun iznenađenja“.
U „Pripovetkama“, Jelin pesnički senzibilitet, nadjačao je proznog pisca. Njene priče su pesme u prozi, sa likovima bogatog unutrašnjeg života
Pored pisanja, održala je seriju predavanja na Kolarčevom narodnom univerzitetu i u Kolu srpskih sestara o životu i delu najpoznatijih mistika, značaju vere u čovekovom životu, kao i religioznoj tematici u književnim delima. U Šabačkoj narodnoj knjižnici i čitaonici, 1934. godine, govorila je o Fridrihu Ničeu, što je kasnije objavila u izdanju šabačke štamparije Milana N. Ilića, kao esej pod nazivom „Tragika Ničea“. U nesrećno ratno vreme, 1944. godine, izdanju Srpske književne zadruge izlazi knjiga eseja „Susreti“, koju čine sabrana predavanja. Krajem iste godine, urednik izdanja, Svetislav Stefanović, streljan je kao izdajnik, Jela ocenjena kao „saradnica fašističkog okupatora“, a njeno delo kao nedostojno, nerodoljubivo i izdajničko. Tada je glas ove umetnice utihnuo, a njeno stvaralaštvo marginalizovano.
U posleratnom periodu, njeno ime je prvi put pomenuto 20 godina kasnije, kada je u Antologiju srpskog pesništva Miodrag Pavlović uvrstio njenu pesmu „Februar“. Ista pesma našla se i u Antologiji „Moderno srpsko pjesništvo“ Stevana Tontića (1991. godine) i u „Duhu modernizma“ Vase Pavkovića, u kome je izazvala „snažan mistični doživljaj“.
Prvi koji je njenu poeziju analizirao, posle dve decenije tišine i zaborava, bio je Radomir Konstantinović, koji je zaključio da se pesnikinja neprestano nalazila u razdirućoj disharmoniji između želje da dosegne višu, transedentnu stvarnost i straha da joj se potpuno prepusti. U svojoj analizi, ovaj kritičar najviše prostora posvećuje pesmi „Žena“, koja je, po njegovom mišljenju, najbolja: Žene/ sve one nose krvavi krst/ crveni krst Materinstva/ sve one nose plamenu zvezdu/ rumenu zvezdu sa Istoka/ zato su njihove oči/ čudno duboke/ krst udubljuje/ Zato su njihove oči pune svetlosti/ zvezde odblešu/ Al oko usana/ lebdi im nešto detinje/ što se ne buni/na Krst/i ne čudi se Zvezdi.../ Žena.
Dok su jedni isticali misticizam i transendendost u njenoj poeziji, a drugi otkrivali i naglašavali čulnost, pesma „Molitva“ iz zbirke „Večite čežnje“, možda je ponajbolje definiše i kao pesnikinju i kao ženu. Drama lirske junakinje događa se u njenoj ambivalentnosti ““ žudnja za potpunim sjedinjenjem sa Bogom u čednosti i askezi sa jedne strane, a sa druge, želja za fizičkim spajanjem sa čovekom koga voli. Ova pesma je ispletena od eteričnih i plotskih niti sa potresnim priznanjem nerazrešenog dualizma - „želje da se bude i ne bude žena“. O Ti što si stvorio/ lisnato drveće gorsko/ i gusto divlje bilje/ i cvetova glavice male/ i čiju beskrajnu Milost/ sve ptice pesmom hvale/ oslobodi mi dušu laku/ teških telesnih uza/ i ploti vrelih suza...
U eseju o Jeli Spiridonović Savić, koji je pogovor knjige izabranih dela ove umetnice - „Čežnje“, Jovana Reba, priređivač, zaključuje: „Danas se samo možemo zamisliti nad vizijom ““ kako bi izgledala slika savremene ženske književnosti da delo Jele Spiridonović Savić nije bilo ekskomunicirano iz srpske kulture. Komleksno književno iskustvo svakako bi inspirisalo i izvršilo određeni uticaj na posleratne i savremene generacije spisateljica i pisaca... Stoga je toliko važno demistifikovati tradiciju i skinuti gvozdenu zavesu sa lika i dela zabranjenih, zaboravljenih i marginalizovanih umetnica, koje su predugo bile nevidljive u okviru književne istoriografije“.
S JESENI

Moje su ruže čekale gosta,
što nikada došao nije
i sad je svaka prignula glavu
te sa stidom bol svoj krije;

a zadnja lasta,
što prolete jugu
i poslednje Snove nam uze...

da Kaplje, što drhte na tananu listu,
znam ruže...
naše su suze.


FEBRUAR

Sam u snegu.
Zavejane sve su šume
i svi puti.
Sve okolo bela priča,
koja ćuti.

Al kad ovih snežnih brda sa obronka
viđah svetlost,
tada hitah ljud“™ma dole.
Neki od njih, zvuke moje harmonike,
kažu: vole.

Provedemo zajedno noći.
Potom žurim jutrom dalje.
Sa iskrajka, moj im glas još „Zbogom“ šalje.

Nekad, kad sam već daleko,
tad se moja pesma često njima vraća.
Neki od njih rođena su moja braća.

Poznamo se i u zimskom polumraku
po nekome nevidimom tajnom Znaku.

Sam u snegu.
Zavejane sve su šume
i svi puti.
Sve okolo bela priča,
koja ćuti.
M. Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa