19. novembar 2015.19. nov 2015.
PROFESOR DOKTOR MARKO TODOROVIĆ

LIŠĆE, ALTERNATIVA NAFTI

Biomasa formirana u procesu fotosinteze i dogradnja Medeljejeve tablice Periodnog sistema hemijskih elemenata, “perjanice ” istraživanja jedinog Šapčanina, koji je predložen ze kandidaturu za Nobela, dobitnika mnoštva nagrada iz hemije, biotehnologije, proizvodnje zdrave hrane, ekologije...
Akademik, profesor doktor Marko Todorović iz Šapca je uvažen, svetski priznat stručnjak, naučnik i istraživač. Iza titule stoje brojni pronalasci i više vrednih nagrada koje je ostvario. Kao kruna došla je nominacija od strane Srpske akademije inovacionih nauka za Nobelovu nagradu u oblasti hemije za narednu godinu. Upravo hemija, biotehnologija, zdrava hrana i ekologija su komponente njegovog ukupnog rada koje se prepliću kroz naučne i stručne publikacije, udžbenike i monografije, formirajući strukturno jedinstvo njegovog stvaralaštva.
Mnogi savremenici i pored naučne kompetentnosti, pripisuju mu visok nivo etičnosti i moralnosti. Mimo toga, kada su u pitanju nove tehnologije za dobijanje bioetanola, biodizela i dostignuća na polju dioksina, izdvajaju ga u svetu nauke. Otkrića na polju konzerviranja voća i povrća, bez korišćenja hemijskih supstanci, govore da je neprestano u polju biohemije i biotehnologije. Sve to i mnogo više rezulturalo je brojnim pozivima za prenošenje znanja studentima sa svetskih univerziteta.
Za pedesetogodišnji plodan naučni rad usledilo je i mnoštvo priznanja iz zemlje i inostranstva. “Glas Podrinja” je najpre interesovalo mesto i uloga nauke u svremenim društvenim kretanjima?
Vreme izazova
- Živimo u vremenu koje nije za velike kreacije i ostvarenja. Čini mi se da ono ograničava, sužava naše motive i inspiracije. To je i vreme velike zabrinutosti, nespokojstva i neizvesnosti. Utoliko je teže podstaći stvaralački duh i održati plodotvornu naučnu atmosferu.
Gde je mesto i uloga nauke u 21. veku?
- Čovek danas sve više saznaje, sve je umno moćniji i intelektualno jači ali sve manje oseća, sve je više otuđen i manje altruista. U savremenom svetu sve je manje ljubavi, tolerantnosti, razumevanja i sve više mržnje i agresivnosti. Čovekova misao, racionalnost, emocije, agresivnost predstavljaju odraze hemijskih procesa koji se odslikavaju u nervnim ćelijama.
Kretanja u savremenoj nauci dovode do čudnog zaključka da pitanja na koja čovek najviše želi odgovor, nisu još ni postavljena . S toga se s puno prava može postaviti i pitanje da li današnja, revolucija u nauci, kako se često govori, je stvarno revolucija ili se ona tek sada nazire i rađa. Smatra se da će nauka u 21. veku biti pretežno skoncentrisana na izučavanje ljudskog mozga, na hemijske procese koji dovode do nastajanja, razvitka i viših funkcija mozga, kao što su primera radi učenje, pamćenje, emocije, ponašanje...
Budućnost savremenog čovečanstva, prema tome zavisi samo od čoveka i njegovog ponašanja, jer ne treba zaboraviti da čovek još u sebi u svom organizmu nosi neizbrisivi žig svog animalnog ili bolje reći životinjskog porekla. Pitanje nad svim pitanjima za čovečanstvo jeste pitanje čovekovog mesta u prirodi. Pitanje njegove moći u odnosu na prirodu i prirode nad čovekom.
Naučni svet prepoznaje vaša dostignuća u sferi biotehnologije. Koliko je napredovala svetska nauka u ovom pogledu, a gde smo tu mi?
- Biotehnologija po brzini svog razvoja pretiče mnoge druge naučne oblasti i svrstava se u novu naučnu disciplinu. U to sam se uverio boraveći u Rusiji i posebno posetom Lomanosov univerzitetu i njihovim institutima. Biotehnologija budućnosti treba da nam pruži odgovor, razradi program za bolje iskorišćavanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, obezbedi iste prehrambenim proizvodima i lekovima, kao i dobijanje novih energetskih izvora bez otpadaka. Da poboljša stanje čovekove sredine, podigne na viši stepen kvalitet zaštite zdravlja. Moja istraživanja iz ove oblasti su bila usmerena na dobijanje biogoriva ( biodizel, bioetanol) iz različitih materijala, a naročito celuloznog i lignoceluloznog otpada: slame, pleve, kukuruzne šaše, piljevine, novinskog papira, drvnog otpada, a u novije vreme iz lišća.
Dragocenost lišća
Shodno vašim naučnim istraživanjima i procenama, avioni će u dogledno vreme leteti na gorivo proizvedeno od lišća. Danas zvuči prilično nerealno. Koliko je ovaj san daleko od jave?
- U bliskoj budućnosti lišće drveta može da bude prava alternativa nafti kao sirovini za proizvodnju hemikalija i motornih goriva. Nafta je sada glavna hemijska sirovina ali vodeći svetski geolozi prognoziraju za dvadesetak godina drastično smanjenje i porast njene cene. Biljna biomasa formirana u procesu fotosinteze u količini od dva puta deset na jedanaest tona godišnje prelazi 20 puta zbirni izlaz svih neobnovljivih organskih sirovina ( ugalj, nafta, gas). Nisko kvalitetno lišće drveta i poljoprivredni otpad dokazani su kao najjeftiniji i najdostupniji za hemijsku preradu od svih fotosintetskih biomasa.
Korišćenjem tri glavna intermedijera furfurala, etanola i fenola dobijenih iz odgovarajuće komponente drveta ( pentoza, celuloza i lisnina) može biti proizvedeno 95 odsto svih sintetičkih materijala koji se zapravo dobijaju iz nafte. Postoji velika količina nekvalitetnog lišća drveta, a takođe i drvnog otpada koji nemaju ekonomski efikasnu primenu. To znači da se iz lišća pored bioetanola može dobiti furfural i fenol koji čine 95 odsto svih sada proizvedenih sintetičkih materijala.
Od jedne tone lišća moguće je dobiti 42 kilograma sirćetne kiseline, 92 kilograma furfurala, 172 litre bioetanola, 70 kilograma CO dva, 320 kilograma granule goriva. U mojoj knjizi “Reakcioni mehanizmi u organskoj hemiji” i ja sam dao mogućnost dobijanja nove vrste goriva spajanjem dva molekula furfurala sa jednik molekulom acetona. To novo gorivo verovatno će se koristiti i za avione. A nepoverenje je opšta pojava. To su pre tridesetak godina bili prema biodizelu i bioetanolu. O tome sam pisao i dobijao svetska priznanja. Nadam se da će i ovo moje najnovije otkriće jednog dana biti stvarnost.
Da li je realan ekonomski smisao dobijanja energije iz biomase i zašto on nije više u praktičnoj upotrebi?
- Biomasu, osim ogrevnog drveta čine i različiti ostaci biljnog i životinjskog porekla ( ostaci iz šumarstva, ratarske proizvodnje, biomasa iz algi, trave, uljarice, ostaci iz stočarstva). Mogućnosti dobijanja energije iz biomase, praktično su beskonačne. Biomasa se može direkno sagorevati dajući CO dva, vodu i energiju. Prema poslednjim analizama oko 15 odsto od ukupne svetske proizvodnje energije danas se dobije iz biomase. Zbog toga se smatra da se budućnost primene biomase kao sirovine ogleda u pronalaženju efikasnih načina za njenu konverziju u nekoliko važnih, osnovnih proizvoda, kao primera radi gas, bioetanol, biodizel, mlečna kiselina, glukoza, koji bi poslužili ili kao energetski ili kao osnovne sirovine za dobijanje velikog broja drugih industrijskih proizvoda.
Koliki vam podstreh i zadovoljstvo za dostignuto u nauci daje nominacija za dobijanje prestižne Nobelove nagrade iz oblasti hemije za predstojeću 2016. godinu?
- Nakon niza promocija i objavljivanja novih radova te monografije “U svetlu Medeljejeva”, bio sam pozvan sa mnogih univerziteta i akademija u Evropi da detaljnije obrazložim svoja naučna istraživanja. Na zahtev direktora Ruskog doma u Beogradu, monografija “U svetlu Medeljejeva” je bila promovisana u njihovoj svečanoj sali, nakon čega je usledio poziv Ruske akademije nauka da održim niz predavanja na čuvenom Lomanosov univerzitetu od 28. juna do 06. jula 2011. godine. Od strane ljudi iz ministarstva nauke i prosvete i Ruske akademije već tada su izražene želje da me nominuju za Nobelovu nagradu iz oblasti hemije. Ja sam tada odbio uz konstataciju da sam objavio monografiju nobelovaca hemije 20. veka i da sam primetio da od 144 kandidata nema dobitnika iz pravoslavnih zemalja. Međutim pod pritiskom drugih akademija i univerziteta iz Evrope i Brazila, Srpske akademije inovacionih nauka na čijoj sednici Upravnog odbora od 30. 04. 2015. doneta je odluka da budem kandidat za nominaciju za Nobelovu nagradu za 2016. godinu iz oblasti hemije. Formiran je naučni odbor koga sačinjavaju ugledni univerzitetski profesori iz oblasti hemije i tehnologije. Nominacija i monografija su napisane i uskoro očekujem promociju u Šapcu, mom gradu, gde živim i radim. Očekujem na promociji prisustvo velikog broja naših i inostranih akademika i univerzitetskih profesora, ali i drugih zainteresovanih. Promociju planiram početkom decembra u sportskoj hali gimnazije o čemu ću blagovremeno obavestiti javnost.
Lj. Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa