26. maj 2016.26. maj 2016.
ZNAČAJAN DAN ZA VISOKU POLjOPRIVREDNU ŠKOLU

ZNANjE MORA DA UNAPREDI IMANjE

Prema rečima direktora Visoke poljoprivredne škole prof. dr Radenka Stepića, oni planiraju da imaju mnogo aktivniju ulogu u kreiranju agrarne politke u ovom regionu. Akademik Dragan Škorić smatra da je Bolonjska dekalracija unazadila visoko školstvo. Strane kompanije su nam uzele jednu produktivnu generaciju, kaže Škorić
Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u petak je bila domaćin naučno ““ stručnog skupa “Obrazovanje za modernu poljoprivredu“. Skup su organizovali Srpska akademija nauka i umetnosti, Akademija inženjerskih nauka Srbije, Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija Šabac i Zajednica srednjih poljoprivrednih škola Srbije. Na otvaranju su se okupljenima obratili direktor VPŠ prof. dr Radenko Stepić, generalni sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti akademik Marko Anđelković i predsednik Akademskog odbora za selo SANU akademik Dragan Škorić.
Direkto VPŠ Radenko Stepić objasnio je da je ova škola pre desetak godina bila pred zatvaranjem, a da je pre nekoliko godina progvlašena za najbolju strukovnu školu u Srbiji. Danas su takođe visokopozicionirani, pa saradnja sa SANU ne treba da čudi.
-Kada ste dobri svi vas traže, pa ne postoji problem da se organizuje jedan ovako značajan događaj. Zahvaljujući ličnim poznanstvima, ali i prijateljstvima nekih od ovih profesora sa školom, inicijativa je potekla sa njihove strane. Mi smo to sa zadovoljstvom prihvatili i za nas ovo ima značaj u svakom smislu, kaže Stepić.
Prema rečima direktora VPŠ, oni planiraju da imaju mnogo aktivniju ulogu u kreiranju agrarne politke u ovom regionu. Jedan broj njihovih profesora učestvovao je u izradi Strategije za razvoj poljoprivrede grada Šapca, donete početkom ove godine, za naredne četiri.
-Kada treba rešiti neki problem i doneti neku odluku, uglavnom se traži savet od škola i institucija koje imaju specifičnu težinu. Kao institucija u oblasti poljoprivrede želimo takvu ulogu da možemo nešto da izmenimo, ne samo kroz edukaciju kadra, nego i kroz učešće u kreiranju agrarne politike, ističe Stepić.
Akademik Dragan Škorić na skupu je govorio o obrazovanju nauci i selu. Dotakao se slabih tačaka u obrazovanju u poljopirvredi u našoj državi. Smatra da postoji dosta nedostataka vezanih za obrazovanje mladih ljudi, počev od osnovne škole, pa sve do univerziteta.
-Kod nas se ne dobija praktično znanje, koje ljude osposobljava da postanu dobri proizvođači. Svi po završetku škole žure da se zaposle u državnoj službi, umesto da budu nosioci prozvodnje. To se posebno odnosi na one sa srednjoškolskim obrazovanje, koji su uglavnom iz sela i imaju porodična imanja. Znanje koje oni steknu treba da prenesu na to imanje i unaprede porodičnu proizvodnju i to ne samo u smislu primarne proizvodnje hrane, nego i prerade, ističe Škorić.
Prema njegovim rečima, suština bi bila da u selima imamo veći broj prehrambenih jedinica kao porodičnih preduzeća koja će ono što proizvedu preraditi i tako stvoriti veći dohodak. Škorić navodi da je cilj stvoriti finalni proizvod, bilo kroz stočarstvo ili neku drugu prehrambenu aktivnost.
Škorić smatra da je Bolonjska dekalracija unazadila visoko školstvo. Kaže da je ono što je nekada bio diplomski sada rang mastera, a nekadašnji magistarski sada je doktorat.
-Nivo znanja je niži nego u našem nekadašnjem klasičnom sistemu, koje je bilo znatno bolje orgaznizovano i davalo je kvalitetniji kadar. Došlo je do pada i u nauci, jer mladi odlaze u multinacionalne kompanije, a domaća nauka ostaje u podređenom položaju. Strane kompanije su nam uzele jednu produktivnu generaciju. One koji su se školovali i doktorirali su “pokupili“, ostala nam je stara generacije i početnici, kaže Škorić.
Akademik smatra da je problem našeg visokog školstva i u tome što nema dovoljno praktične nastave, jer većina fakulteta nema uslove za to. Smatra da bi privatizacija laboratorija bila dobar potez.
-Metode bio ““ tehnologije brzo napreduju. Mi to koristimo znatno sporije i postajemo manje važni. To je veliki problem i Država treba da sagleda stanje i uradi reorganizaciju nauke i da one koji se bave selekcijom i semenarstvom privatizuje, jer privatnici mogu brže u trku sa velikim multinacionalnim kompanijama, ističe Škorić.
Teme o kojima se govorilo na skupu nisu se ticale samo visokoškolskog obrazovanja, nego su potencirale značaj svih nivoa obrazovanja za razvoj poljoprivrede Srbije. Stručnom predavanju su pored profesora prisustvovali i pojedini učenici ove škole.
Mirjana Brajović iz Slepčevića, student ratarstva i povrtarstva, završila je Srednju poljoprivrednu školu i ističe da jako voli poljoprivredu i da namerava da se bavi time u životu. Kaže da je na ovom skupu naučila dosta toga novog.
-Naše znanje bi moglo da unapredi više praktične nastave i to od prve godine, a ne da je imamo samo u trećoj. Savetovala bih mlade da ostane u selu, jer poljoprivreda pruža dosta mogućnosti. Kada završim školu, planiram i dalje da se usavršavam. Volela bih da radim u školi ili nekom institutu, ali pored toga ću sigurno imati i svoj rasadnik, gde ću praktično moći da primenim znanja stečena tokom školovanja, kaže Mirjana Brajović.
Zaključci sa ovog skupa upućeni su nadležnim državnim organima.
Uspešni na agronomijadi
Studenti Visoke poljoprivredne škole strukovnih studija na Agronomijadi održanoj u Budvi protekle sedmice ostvarili su do sada najveći uspeh i osvojili ukupno četvrto mesto. Osvojena su tri treća mesta u kvizu znanja i treće mesto na naučno ““ stručnom radu. Pored toga, bili su najbolji u ženskom fudbalu, a treći u muškom i drugi u ženskoj odbojci. Studentkinja ove škole, Slađana Glumčević, proglašena je za najbolju igračicu fudbala.
M.M.

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa