20. januar 2022.20. jan 2022.
Velikanke srpske kulture
DOM JEVREMA GRUJIĆA 20. JANUARA OTVARANjE IZLOŽBE

Velikanke srpske kulture

Autorke izložbe: Branka Conić, direktorka Doma Jevrema Grujića, dr Gordana Bekčić i istoričarka umetnosti Ružica Opačić. Izložbu otvara ministarka kulture i informisanja Republike Srbije Maja Gojković
Ko su žene koje su svojim delima utirale put ženskim pravima, slobodama i stvaralaštvu u Srbiji? Sta o njima znamo, a šta nam je skriveno?
U Domu Jevrema Grujića u Beogradu, u Svetogorskoj 17, u četvrtak 20. januara 2022. u 11 časova biće otvorena izložba „Velikanke srpske kulture“,na kojoj će biti predstavljene slavne žene naše istorije koje su svojim delima, hrabrošću i doprinosom srpskoj kulturi, ali i celokupnoj srpskoj istoriji,uticale na razvoj srpske misli i društva uopšte.

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

DA LI ZNATE?
Da li znate da je Milica Stojadinović Srpkinja bila prva srpska pesnikinja, koju je Vuk Stefanović Karadžić zvao „moja kći iz Fruške“, a Njegoš o njoj izrekao čuveno: “Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam kaluđer, eto knjeginje Crnoj Gori”.
Da je Poleksija Todorović prva žena koja je oslikala jedan ikonostas i zajedno, četkicu pod četkicu, radila portrete sa svojim suprugom Stevom – on figuru, a ona detalje.
Da je Draga Ljočić bila prva doktorka nauka u Srbiji i prva žena koja je upisala fakultet u vreme kada su oni bili otvoreni samo za muškarce, a zbog zahteva da treba da ima istu platu, zauvek izgubila državnu službu.
Da je Beta Vukanović bila jedna od naših prvih karikaturistkinja, koja je sa suprugom Ristom pokrenula prvu slikarsku školu, a u Srbiju donela duh evropskog slikarstva i da je punih 75 godina drugovala sa četkicom.
Da je Milena Pavlović Barili izlagala rame uz rame sa Fridom Kalo i svojom umetnošću pokorila svet, dok je u svojoj zemlji bezuspešno tražila posao profesorke likovnog.
Da je čuvena Isidora Sekulić bila prva žena akademik u Srbiji, govorila 6 svetskih jezika, a koja je usled neopravdane kritike spalila započeto delo, koje je do dan-danas ostalo pod velom tajne.
Da je za raskoš i lepotu našeg glavnog grada bila zadužena Jelisaveta Načić, koja je kreirala zdanja upisana u večnost. Žena koja stoji iza raskošnog zdanja Crkve Aleksandra Nevskog, Osnovne škole “Kralj Petar Prvi” i kultnog stepeništa koje nas uvodi u magiju Kalemegdanskog parka. Zbog bitke za oslobođenje svih zarobljenih Srba posle Balkanskih ratova, proterana je u logor Nežider, u kome je upoznala i svoju najveću ljubav. Njena želja za obrazovanjem bila je toliko jaka da je za nju potrošila sav svoj miraz.
Čućete o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske slikarke Vidosave Kovačević, čija je stvaralačka nit prekinuta sa samo 24 godine, a za 8 godina stvaralačkog rada prešla je put od realizma do impresionizma i ekspresizma, ostavivši zaostavštinu koju mnogi umetnici ne ostvare za decenije rada. Jedan princ ju je ipak spasao od zaborava – bio je to gospodin, diplomata, vrsni ljubitelj umetnosti i kolekcionar Pavle Beljanski – mi bismo rekli, čuvar skrivenog blaga.
Čućete nezaboravne priče slikarke Ljubice Cuce Sokić o životu u Parizu u vreme kada su u njemu stvarali Brak, Pikaso, Matis … koja je stalno isticala kako Dorćol voli više od Pariza, ali i o dvorskoj dami kraljice Marije Karađorđević iz Jevremove ulice - Beli Pavlović i neraskidivom prijateljstvu umetnica koje su delile jedan čuveni atelje.
A sigurno niste znali da je Desanka Maksimović negodovala kada je čula da joj se podiže spomenik u svom rodnom gradu, pa su morali da joj objasne kako je ustvari posvećen poeziji, a samo ima njen lik.


Autorke izložbe su: Branka Conić, direktorka Doma Jevrema Grujića, dr Gordana Bekčić i istoričarka umetnosti Ružica Opačić. Izložbu otvara ministarka kulture i informisanja Republike Srbije Maja Gojković.

Partneri izložbe su Muzej grada Beograda, Spomen-zbirka Pavla Beljanksog, Galerija Milene Pavlović Barili, Umetnička galerija Nadežde Petrović, Galerija SANU, Muzikološki institut SANU, Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Narodni muzej Valjevo, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Zadužbina Desanke Maksimović, Galerije X Vitamin, ŠTAB i B2, privatne kolekcije, kao i Matica srpska i „Kakva Ženska!“.

Vidosava Kovačević, Devojka u enterijeru 1900, Muzej grada Beograda


Da li znate da pojam „velikanke“ ne prepoznaje čak ni Google?
Često skrajnute, još češće zaboravljene, 18 velikanki srpske kulture, čije će delo biti predstavljeno na ovoj značajnoj izložbi, utirale su put novim generacijama slikarki, književnica, lekarki, naučnica, filozofkinja, borkinja za bolji socijalni položaj žena u profesionalnom životu. Bile su i bolničarke, i ratnice, s medaljama i činovima, po mnogo čemu prve u svom gradu, zemlji, pa i Evropi. Prve na studijama, prve sa diplomom, prve doktorantkinje, prve književnice, prve slikarke, prve upravnice, članice Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivačice umetničkih udruženja, ali i društava za zaštitu žena. Uvek patriotkinje, često su balansirale između borbe za lično ostvarenje i okova koje im je nametalo patrijarhalno društvo, još češće ostajale neshvaćene u borbi za ostvarivanje ličnih, umetničkih, socijalnih i životnih ciljeva.

Fotografija tri devojke, igra kraj reke Dunava, na poleđini zapis Mage Magazinović, Muzej grada Beograda


Cilj projekta “Velikanke sprske kulture” jeste da se poveća vidljivost ženskog kulturnog nasleđa koje je omogućilo da žene danas zauzimaju najveće položaje u našoj kulturi i društvu. Njihova istrajnost, nepokolebljivost, snaga da se bave svojim pozivom bila je nesavladiva sila i plamen koji je menjao naše društvo, a u kome su same često sagorevale. Verujemo da nam se sada, dok pričamo o njima, osmehuju.

Pisaća mašina Isidore Sekulić, Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković


Često slavljene u inostranstvu, a neshvaćene u svojoj zemlji, neretko u borbi protiv patrijarhata, birokratije i nepisanih pravila, utirale su put novim generacijama, nesvesnim da za mogućnosti koje danas imaju treba da zahvale svojim slavnim pretkinjama.

Izložba će biti otvorena od 20. januara do 27. marta 2022. godine. Radno vreme Doma Jevrema Grujića je četvrtkom i petkom od 15.00 do 20.00h i subotom od 11.00h do 16.00h. Tokom trajanja izložbe, biće brojna predavanja, predstave, performansi i tematske večeri, inspirisane njihovim delima


Neke su bile slavljene za života, po nekima se zovu škole, bolnice i ulice, o nekima se tek ponekad progovori, a neke su ostale zaboravljene.

Beta Vukanović, U kafani oko 1900, pastel, Muzej grada Beograda


Milica Stojadinović Srpkinja, Mina Karadžić, Poleksija Todorović, Draga Ljočić, Beta Vukanović, Nadežda Petrović, Isidora Sekulić, Jelisaveta Načić, Marija Maga Magazinović, Vidosava Kovačević, Anica Savić Rebac, Zora Petrović, Desanka Maksimović, Leposava St. Pavlović, Milena Pavlović Barili, Ljubica Marić, Ljubica Cuca Sokić i Soja Jovanović posetiocima izložbe ispričaće svoje životne priče, sudbine i postignuća. Da ih ne zaboravimo, jer su velike.

Violina Ljubice marić, Muzikološki institut SANU


Postoji na desetine žena koje zaslužuju podjednaku pažnju poput 18 velikanki pred vama, koje ovom izložbom samo otvaraju vrata ka beskrajnom okeanu ženskog kulturno-istorijskog nasleđa, prema kojem je tim koji je radio na postavci izložbe tek zakoračio.

Autoportret Milene Pavlović Barili sa belim šeširom, galerija MPB u Požarevcu


Na izložbi ćete moći da vidite i veliki izbor ličnih predmeta naših velikanki, kao što su violina naše prve kompozitorke Ljubice Marić, čija dela su izvodili najveći svetski orkestri, zatim lični predmeti Milene Pavlović Barili, čuveni šešir Desanke Maksimović.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa