9. januar 2025.9. jan 2025.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

RAZGOVOR SA PREDSEDNIKOM OPŠTINE KOCELjEVA DUŠANOM ILINČIĆEM

Vodosnabdevanje je prioritet

Trenutno smo u kontaktu sa nadležnim ministarstvima i premijerom Vlade Republike Srbije kako bi zajednički prevazišli probleme i ušli spremniji u novu sezonu. Ovo nije problem koji je proistekao iz nekakve nepažnje ili nemara već je jednostavno kapacitet smanjen izostankom ili nedovoljnim padavinama koje bi prihranjivale postojeća izvorišta. Tokom prošlog leta imali smo sto dana bez bilo kakvih kiša. Nadamo se da će nam priroda biti naklonjenija i ovakvi snegovi su za nas dragoceni. Naravno, trudimo se da pronađemo način za jedno dugoročno, stabilno snabdevanje svih korisnika na području opštine Koceljeva. Angažovali smo stručnjake, uključili brojna ministarstva poput poljoprivrede i privrede, Direkciju za vode, JP “Srbija vode”, Kancelariju za javna ulaganja, premijera...
Prošla godina za opštinu Koceljeva protekla je u znaku vanredne situacije zbog problema u vodosnabdevanju. Kakva je sada situacija u toj oblasti?
-Imali smo izuzetno tešku godinu što se tiče vodosnabdevanja. Od 11.juna smo uveli vanrednu situaciju i pokušavali smo da ublažimo problem, nađemo nekakva rešenja i mere. Još uvek nam je vanredna situacija na snazi i stvari koje činimo u smislu prevazilaženja problema ne bi mogli da nije takvog statusa. U toku nam je čišćenje bunara na vodoizvorištu u Svileuvi, uradili smo dve istražne bušotine, pustili nov bunar u eksploataciju. Sve to nije davalo zadovoljavajući efekat, tj.nismo mogli sa tom količinom vode kojom raspolažemo da podmirimo ni potrebe stanovništva ni privrede. Evidentno je da su bunari iz kojih se napajamo smanjili količinu vode na polovinu od količine koju smo imali ranije. Ako kažemo da nam je noseći bunar Markovića koji je davao okvirno oko 20 litara sekundnih vode spao na tek šest, onda je jasno kakva je situacija. Naravno, od priče nema mnogo koristi. Morali smo da preduzmemo niz aktivnosti i verujemo da ćemo imati zadovoljavajuće rezultate. Od septembra meseca imamo stabilizaciju u ovoj oblasti što se tiče redovnog snabdevanja potrošača. Ipak, činimo dalje korake. Trenutno smo u kontaktu sa nadležnim ministarstvima i premijerom Vlade Republike Srbije kako bi zajednički prevazišli probleme i ušli spremniji u novu sezonu. Ovo nije problem koji je proistekao iz nekakve nepažnje ili nemara već je jednostavno kapacitet smanjen izostankom ili nedovoljnim padavinama koje bi prihranjivale postojeća izvorišta.
Tokom prošlog leta imali smo sto dana bez bilo kakvih kiša. Nadamo se da će nam priroda biti naklonjenija i ovakvi snegovi su za nas dragoceni. Naravno, trudimo se da pronađemo način za jedno dugoročno, stabilno snabdevanje svih korisnika na području opštine Koceljeva. Angažovali smo stručnjake, uključili brojna ministarstva poput poljoprivrede i privrede, Direkciju za vode, JP “Srbija vode”, Kancelariju za javna ulaganja, premijera...

U okviru komunalne delatnosti deponija u Koceljevi je već decenijama veliki problem. Nazire li se kraj toj agoniji?
-Najava je da će krajem 2025.godine regionalna deponija u Kaleniću početi da funkcioniše. Mi bi u međuvremenu trebali da radimo projekat sanacije i rekultivacije postojeće deponije koja nam pravi ozbiljne probleme. Svakako će biti važno da se u perspektivi radi i na svesti ljudi da se smeće selektuje. Pitanje smeća trenutno rešavamo tako što se odvlači na deponiju u Obrenovac i to nam iziskuje velike troškove. Dakle, u perspektivi očekujemo početak rešavanja velikog problema i održivog postupanja sa komunalnim otpadom.

Novoizgrađena tržnica, uprkos najavama, još uvek nije otvorena za prodavce i kupce. Zbog čega?
-Objekat je završen.Čeka se protivpožarna dozvola da bi mogla da se upotpuni celokupna dokumentacija i da se reši upotrebna dozvola. Kada se to dogodi onda ćemo moći da uđemo u proces puštanja pijace u rad. U toku je unutrašnje opremanje, ubacivanje tezgi.

Lepša strana 2024.godine mogla bi da bude ulaganje u putnu infrastrukturu. Asfaltiran je značajan broj puteva. Da li će se i u kojoj meri u ovoj godini nastaviti sa izgradnjom saobraćajnica?
-Da. Tu smo izdvojili i uložili veliku količinu novca i uradili dosta. Ispunili smo dobar deo predizbornih obećanja. Nije preterano ako kažemo da je to bilo istorijsko ulaganje u putnu infrastrukturu i u seoskim područjima ali i u Koceljevi. Uradili smo nove kilometre asfalta u Donjem Crniljevu, Galoviću, Goločelu, Kamenici, Ljuticama, Subotici, Svileuvi, Brdarici, Batalagama, u Malom Bošnjaku, Družetiću, Koceljevi, Draginju...Naravno, radiće se i u narednom periodu. Kod nas građevinska sezona traje tokom cele godine. Nadamo se i nastavku revitalizacije puta prema Trliću. Ova deonica je u lošem stanju, a u još lošijem je deo od Kamenice prema Donjem Crniljevu i Osečini. To su sve državni putevi i u njenoj su nadležnosti.


Prošle godine obnovljena je i seoska škola u Batalagama. Počela je izgradnja igrališta u školi u Draginju. Šta đaci i prosvetni radnici mogu da očekuju u 2025.godini kada je rekonstrukcija školskih objekata u pitanju?
-Prošle godine je završena rekonstrukcija škole u Batalagama. Dobili smo jedan korektan objekat, uređen i prilagođen potrebama nastave. Privodi se kraju izgradnja dečijeg igrališta u Draginju. Zaista dobijamo jedan sjajan prostor, sadržajan, kvalitetan...Investitor je opština Koceljeva i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu a vrednost je oko 32 miliona dinara. Među sadržajima je teren sa veštačkom travom, teren za košarku, mali fudbal, tu su ljuljaške, klackalice i ostali mobilijar prilagođen mlađem uzrastu. Očekujemo dovlačenje tribina i uređenje prostora između terena, a sve će biti obezbeđeno ogradom. Ove godine nam je u planu rešavanje pitanja krova na školi u Gradojeviću. Treba tu još mnogo šta da se uradi. Biće ulaganja i u narednom periodu u školske objekte. Da bi zatvorili krug rekonstrukcije škola na području opštine Koceljeva ostaje nam škola u Draginju. To je krupna investicija koja nas očekuje u narednom periodu. Radimo na projektu sanacije, rekonstrukcije i celokupne adaptacije te škole, što nije nimalo naivno.

Stiče se utisak da je najveći izazovi za ovu opštinu nedostatak ljudskih resursa. Na koji način će te prevazići ove probleme?
-Manje sredine, pa čak i gradovi, suočavaju se sa nedostatkom kvalifikovanog kadra. I zaista je teško prevazići ih jer visina plata u opštini i nivo profesionalnog napredovanja nije motivacija za angažovanje mladih stručnjaka koji gravitiraju prema većim gradovima. Svaki privatnik nudi veću platu od one koju mi zakonski možemo da ponudimo mladim, obrazovanim ljudima i to je ozbiljan problem. U lokalnoj samoupravi nedostaju diplomirani pravnici i ekonomisti, građevinski i komunalni inspektori. Neretko nedostaju lekari, profesori za određene predmete. Da bi zadržali pedijatra opremili smo jedan stan i dali ga na korišćenje doktorki. Takođe, ima onih koji su izrazili želju da dođu i rade u Koceljevi ali pod uslovom da im se obezbedi specijalizacija. Angažovali smo radiologa koji dolazi povremeno u Koceljevu i radi ultrazvučne preglede. Naravno da ćemo pokušavati da zaposlimo stručne ljude u raznim sferama, ali to nije nimalo jednostavno, jer male sredine nisu u tom smislu atraktivne.


U oblasti elektrosnabdevanja aktuelne su značajne investicije i projekti koji će povećati kapacitete i ovu sredinu učiniti atraktivnijom za nove privredne aktivnosti.
–U ovom trenutku imamo najveće ulaganje u elektro mrežu a koje se odnosi na izgradnju trafoa 110/20 kilo volti. Radovi su u toku. Očekuje se postavljanje transformatora krajem ove ili početkom 2026.godine. Finansijska sredstva su u potpunosti obezbeđena iz budžeta republike. Ova investicija je veoma značajna za Koceljevu i neophodna kako bi nam obezbedila potrebnu autonomiju u oblasti stabilnog, kontinuiranog elektrosnabdevanja, dodatnu snagu, razvojni potencijal. Ovo omogućuje širenje mreže na nove korisnike, ne samo u delu stanovništva već i privrede. Veliki deo mreže smo uspeli da rekonstruišemo. Što se tiče alternativnog napajanja, osim onog dela koji ide sa ubske strane, trebalo bi da dobijemo još jedan, iz pravca Vladimiraca.

Da li i u kojoj meri će se ulagati u mlade, u sport i kulturu?
-To su veoma važni segmenti jedne društvene zajednice. Polako neke stvari dolaze na svoje mesto. Postavljaju se temelji nekih stvari koje će, verujemo, dati efekte na dugoročnije staze. Funkcionišu sportovi poput fudbala, odbojke, karatea, probudio se i folklor, počela je sa radom i škola glume, animiraju se deca da budu što aktivnija. Namera nam je da više pažnje obratimo na ove sfere naše zajednice i pružimo podršku.

Raduje činjenica da je u prošloj godini bilo više rođenih beba nego u prethodnim.
–Da. Imamo više novorođene dece nego što je to bio slučaj ranijih godina i to je sjajna vest. Raduje i to što imamo više porodica u kojima se rađa treće ili četvrto dete. U budućnosti moramo više pažnje obraćati na to na kakav način im se može pružiti pomoć i podrška.

Poželeo bih svima dobro zdravlje i sreću u Novoj godini. Da nas bude još više u 2025. i da se tendencija rasta broja beba nastavi. Treba svi da se okrenemo pravim vrednostima i da nam svima bude jasno da ništa ne dolazi samo od sebe niti se išta što vredi stvara za kratko vreme.
Vesna Bošković

Najnoviji broj

13. februar 2025.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa