18. decembar 2014.18. dec 2014.
ODRŽAVANjE SOBNIH BILjAKA U ZIMSKOM PERIODU

POTREBNA POSEBNA PAŽNjA

Nestručno držanje, nepravilna nega, prekomerno ili premalo zalivanje najveća opasnost za pojavu bolesti i štetočina koje mogu dovesti i do uginuća ukrasnog bilja
Zimski period je vreme kada se veća pažnja mora pokloniti negovnju sobnog bilja koje posle višemesečnog perioda provedenog u spoljšnjim vremenskim uslovima mora da se prilagodi novim prilikama u zatvorenom prostoru. Sama promena temperature, vlažnosti vazduha, izvora svetlosti, kao i mesta na kome je obitavala većina biljaka, dovodi do promena na samoj biljci koje se ogledaju u žutenju i opadanju lišća.
- Najveći broj sobnih biljaka oboli od nestručnog držanja i premalo nege pri čemu se najviše greši sa zalivanjem. Preobilno zalivanje štetno je za biljku kao i premalo vlage. Treba voditi računa i o redovnom presađivanju i prihranjivanju jer ukoliko to zanemarimo biljke vrlo brzo izgube svoju prirodnu otpornost i vrlo lako obole ““ ističe dipl. inž. zaštite bilja Slavica Maksimović iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Šabac.
Sobne biljke vole temperature od oko 20 stepeni celzijusa, ali i visoku vazdušnu vlažnost, pa im je zato potrebno orošavanje. Nepovoljne sobne temperature i suv vazduh mogu prouzrokovati žućenje listova tako da im je potrebno tokom dana osigurati dovoljno svetlosti.
- Kada se smrači, ukoliko su spoljne temperature dosta niske, biljke je potrebno odmaknuti od prozora kako se preko noći ne bi smrzle. Ukoliko su tokom leta bile na otvorenom obavezno ih treba uneti pre mrazeva jer većina njih ne podnosi temperature niže od pet stepeni. Pre unošenja proveriti da nisu zaražene nekom gljivičnom bolešću ili napadnute od nekog štetnog insekta. Odstraniti uvele i požutele listove, a površinski sloj komposta zameniti svežim.
Razni insekti napadaju sobne biljke sišući im sokove tako da bi ih trebalo preventivno isprskati sa nekim od hemijskih sredstava zavisno od štetočina. Zaštita se može izvršiti i sa nekim od ekološki prihvatljivih sredstava. U tu svrhu sami možemo napraviti pripravak od koprive ““ uzvar.
- Najčešće štetočine su upravo vaši koje svojim isisavanjem sokova iz biljaka uzrokuju njeno propadanje. Gotovo sve sobne biljke napada crveni pauk, posebno ako je vazduh u prostorijama u kojima ih držimo suv i topao. Upravo zbog toga prostorije treba redovno provetravati. Na lišću se mogu zapaziti žućkaste mrlje, a sa njegove donje strane redovno se nalazi narandžasti ili crveni pauk u svojoj mreži. Napadnute delove biljke odstraniti. Suzbijanje možete izvršiti mehanički ili nekim od sredstava namenjenim za suzbijanje ove štetočine.
Na ukrasnim biljkama često se mogu primetit i vrlo sitni i opasni štetni insekti ““ tripsi. Odrasli insekti lete, a najčešće ih nalazimo s donje strane lista pa ih možemo otkriti po karakterističnom izmetu crne boje.
- Larve su bledožućkaste i sišu biljne sokove pa tako napadnute biljke kržljave, listovi žute, venu, što na kraju izaziva celo njeno propadanje. Bilo bi najbolje jednom nedeljno tuširati je s mlakom vodom i brisati listove. Na taj način ćemo ukloniti štetočinu.
Vrlo česte štetočine su i lisni mineri čije larve, praveći kanale, ostavljaju žućkaste ili srebrnasto bele crte ispod površine lista.
- Listove može jako oštetiti tako da vremenom odumiru. Jajašca i larve teško se uočavaju. Najbolje bi bilo odstraniti insekte uz pomoć lepljivih traka ili usisavanjem. Na taj način sprečiće se polaganje jaja. Napadnute listove potrebno je odstraniti.
Na lišću sobnih biljaka u retkim slučajevima mogu se primetiti i rupe, kao da ih je nešto jelo, a na zemlji sluzavi tragovi. To je znak da su ih napali puževi. Njih nije lako pronaći jer se zavlače u zemlju. Najčešće se unesu kao jaja prilikom presađivanja. Suzbijaju se pužomorom koji se stavi na zemlju oko biljke.
- Puno je teže utvrditi bolesti koje se pojavljuju kao sekundarne pojave uzrokovane nepravilnom negom i držanjem. Najveći broj bolesti uzrokuju razne gljivice pepelnice (pepeljasta naslaga na listu i stabljici), rđe (rđave mrlje na listu, stabljici i cvetu) i truleži. Sve obolele biljke najbolje bi bilo što pre oprezno ukloniti i spaliti. Bolesne biljke preneti u drugu prostoriju kako bi se sprečilo dalje širenje zaraze. Ukoliko je potrebno bolje je uništiti celu biljku nego dopustiti da ona postane izvor zaraze. Pri tome baciti i zemlju u kojoj je biljka bila posađena, a saksiju dezinfkujte vrelom prokuvanom vodom.
Za pravilnu upotrebu fungicida, a u svrhu sprečavanja boleti, važno je tačno prepoznati oboljenje. Zaštita od gljivičnih bolesti najčešće se sprovodi fungicidima kao što su „Antracol njp 70“, „Polyram df“, „Bevastin“ i slično, dok se za preventivne mere u sprečavanju truleži koriste „Ridomil mz 72 njp“, „Aliette njp“, „Avi njp“ i njima slični.
- Sve ove bolesti najjednostavnije ćete sprečiti ukoliko vaše biljke budete pravilno negovali i održavali ““ naglašava Maksimovićeva.
O. Gavrilović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa