13. jul 2017.13. jul 2017.
BIOMASA ZA BUDUĆNOST
Nova poljoprivredna kultura - Miskantus

BIOMASA ZA BUDUĆNOST

Jovan Šamatić je pionir u proizvodnji miskantusa u regionu Šapca. Na osam hektara spojio je i proizvodnju biomase i rasade koju „Samiskantus“ plasira širom Srbije. Kaže da veruje u budućnost i potencijal obnovljivih izvora energije i nada se prvoj toplani na biomasu koju će uskoro dobiti Šabac.
-Za miskantus se u Srbiji čulo pre par godina. Odakle ideja za proizvodnju te kulture?
Ideja je potekla od moje sestre Ljiljane Šamatić koja živi i radi u Nemačkoj gde je to mnogo popularnije gajiti. Kod njih ima jako veliki spektar primene a kod nas se koristi isključivo u proizvodnji briketa. Kao biomasa počeo je da se poslednje dve godine ekstremno koristi. Pravi se pelet. Mi smo pioniri u toj proizvodnji i sada imamo osam hektara zasađenih miskantusom što je ujedno i rasadnik. I to je mala količina za nekog ko se ozbiljno bavi proizvodnjom briketa i ima mašine koje obrade dve tone za sat vremena a mi imamo 100 tona godišnje. Morali bismo da imamo veće površine i ti ljudi koji proizvode brikete su zainteresovani - uzimaju za probu ali uzimaju i sadnice i zasnivaju proizvodnju. Sve je ovo još u začetku, pored nas ima još po neki proizvođač u Mačvi ali ne proizvode gigantus koji je najbolja sorta miskantusa za upotrebu kao biomasa. On ima i najveću kalorijsku vrednost.
-Da li postoji tržište za tu vrstu robe, može li se isplatiti?
Što se tiče plasmana nemamo nikavo negativno razmišljanje. U svakom slučaju u ovoj proizvodnji je perspektiva jer se radi o obnovljivom vidu energije. Razgovarali smo i sa lokalnom samoupravom u Šapcu jer se pravi toplana na biomasu. Gleda se uvek finansijski aspekt ali ima tu i drugih stvari. Svaka ta parcela gde je miskantus je neka mini šumica. Ona potroši više ugljen-dioksida preko godine kada raste nego što ga oslobodi pri sagorevanju. Otporna je na sve, nema zaštite od korova sem u prve dve godine dok se ne razbokora. Nije potrebno ni đubrenje. Radili smo posle pet godina analizu zemljišta i dalje je plodno, u dobrom stanju. Razlog je što miskantus preko zime ostane, opadne list, pusti vlagu. U proleće kada se kosi može direktno u preradu, nema sušenja.
-Kolika je investicija u zasnivanje proizvodnje?
Zavisi od cene rizoma. Ove godine je jedan rizom koštao 18 dinara, a za hektar je potrebno 10.000 rizoma. Tih 180.000 dinara izgleda kao malo veća investicija ali kada pogledate da narednih dvadeset godina nemate ulaganje u oranje, tanjiranje, sađenje, đubrenje, prskanje... Jednom kada se zasadi, dvadeset godina „skidate“ prihode tako da se može reći: To je minimalna investicija sa dobrim prihodom. Pogledajte sada da je slama sada oko 5.000 dinara a nema kalorijsku vrednost kao miskantus. Znači da bi miskantus morao da bude skoro 7.000 dinara za tonu a jedan hektar daje 20 do 25 tona u četvrtoj godini. U prvoj godini nema ništa, samo dve tri stabljike po rizomu i to se pokosi i ostavi da leži, u drugoj godini je procenat 25 do 30, sledeće 60 posto i u četvrtoj pun rod.
-Da li su poljoprivredni proizvođači zainteresovani za proizvodnju miskantusa?
Ova godina je bila jako dobra, rasadnik „Samiskantus“ je bio zastupljen u medijima i bilo je zaista mnogo zainteresovanih. Očekujemo da će se to nastaviti naročito nakon vršaja pšenice. Znate, miskantus se sadi tokom cele godine ali je najbolje u proleće kada ima kiša. Najviše nam se javljaju ljudi koji žive u gradu i nasledili su negde hektar-dva koje daju u arendu. Najviše ti ljudi jer to kada se posadi sem te prve dve godine nema investicije u zaštitu i obradu. Miskantus je poljoprivredna kultura, potreban je traktor, treba pokositi, izbalirati, imati mehanizaciju za eksploataciju rizoma. Za sadnju mi dajemo uslugu sadilice. To je bila sadilica za krompir sa sedamdeset centimetara razmaka a za miskantus je urađen razmak na metar. Inače se koriste standardne poljoprivredne mašine kao za kukuruz ili slično. Nije potrebna neka specijalna mehanizacija.
-Da li se Vi grejete na miskantus?
Mi ćemo da se grejemo na miskantus! Pripremili smo kotlarnicu, treba da stigne kotao a ložićemo u vidu silaže. Za to je potreban malo veći prostor nego za pelet ali za pelet treba samleti pa ispeletirati. Mi smo pravili pelet u Jelenči i ispostavilo se da je matrica identična onoj koja je potrebna za pelet od drveta. Ostala biomasa traži drugačije kalupe. Pravili smo pelet i ne manjka mu kaloričnost u odnosu na drvni. Jeste zgodnije i čistije ali mi grejemo 500 kvadrata i najjeftiniji vid grejanja je silaža. Isto se stavlja u bunker kao pelet. Mislili smo da sami proizvodimo briket i za druge ali to bi zahtevalo dodatno angažovanje. Tako smo se i odlučili da ga prodajemo u velikim balama.

Kako se sadi i kosi?
Miskantus se sadi jedan koren na jedan kvadratni metar i posle tri godine se razbokora i bude do 250 rizoma na tom kvadratnom metru i to može da se eksploatiše. Najbolja godina za eksploataciju je četvrta i peta. Krene i buja u proleće kada se pokosi. Kosi se čim može da se uđe u njive. Dostigne i četiri metra. Sada malo stagnira jer je suša ali kada počnu kiše počeće ponovo da buja. Preko zime će ispustiti vlagu, opašće list, koriste se samo stabljike. One su najkaloričnije. To se kosi može i da se silira. Mi kompletno kosimo tarupom jer ga on malo isitni i lakše je za baliranje. Ipak su to stabljike od četiri metra i teško je balirati kada su tako dugačke.


Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa