3. maj 2018.3. maj 2018.
MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA BEŠE

Ti majski dani

Čovek je biće igre (homo ludens), te hajde da se poigramo. Vremeplov ne postoji fizički, ali malo mašte, malo činjenica mogu kreirati bar put u prošlost i nanovo formirati prošle događaje sa delićima subjektivnih pretpostavki. Sežemo u prošlost, dotičemo sadašnjost, debljamo znak pitanja u budućnosti kroz “specijal Glasa prošlosti”
“GLAS PROŠLOSTI”–
Maj 1. nedelja
ŠTRAJK! (02.05.1886) – Oko stotinu hiljada radnika u više američkih gradova, članovi nekoliko sindikata među kojima najviše onih učlanjenih u “Vitezove rada”, započelo je juče višednevni štrajk. Kako je glavni zahtev uvođenje osmočasovnog radnog vremena, pokret je prozvan “Pokret osam sati”. U mirnim demonstracijama lideri sindikata su se obraćali okupljenima, a među parolama dominirale su “Hoćemo osam sati rada, osam sati za odmor i osam sati za šta god mi hoćemo”, kao i “Smanjite sate, povećajte plate”. U industrijskom centru SAD Čikagu, najavljuju nastavak demonstracija.
PROTEST KOD MEKKORMAKA (03.05.1886) – jutarnje izdanje –Pred kapijom čikaške kompanije “MekKormak” rukovodstvo je sprečilo štrajkače da uđu u krug fabrike, pušta samo one koji nisu podržali štrajk. Nekoliko hiljada radnika protestuje pred ulazom, oko 700 u krugu fabrike radi. Sumnja se da među okupljenima ima i anarhista, povremeno se čuju povici da se pokuša nasilni ulazak, ali vođe smiruju. One koji su u fabrici štiti kordon policije.
UBIJEN SINDIKALISTA (03.05.1886) – večernje izdanje – Osamnaestogodišnji istovarivač uglja Džozef Votjek, štrajkač, smrtno je ranjen u nemirima ispred fabrike “MekKormak poljoprivredne mašine”. Kako navode naši izvori, na kraju radnog vremena, one koji nisu štrajkovali demonstranti su zasuli kamenicama pri izlasku. Iako niko nije povređen, policajci na konjima su ušli u masu i primenili silu kao odgovor na kamenice. Najpre su pokušali udarcima, a potom su počeli i da pucaju. Votjek je pogođen, ubrzo i preminuo, a sindikalisti tvrde da je poginulo još pet njihovih članova.
POZIV NA ORUŽJE (04.05.1886) – jutarnje izdanje – Tokom noći u Čikagu su se pojavili plakati “Osveta”, u kome se radnici pozivaju da uzmu oružje u ruke i krenu u borbu: “Vaše gazde i njihovi krvnici policija ubili su po podne šestoro vaše braće. Ubili su ih jer su imali hrabrosti da pitaju, ubili su ih jer su vama hteli da pokažu kako možete da se povinujete njima ili ćete biti ubijeni. Od vas su napravili bedne robove svih ovih godina. Moramo uništiti čudovište pre nego ono uništi nas. Uzmite oružje.” navodi se, između ostalog na plakatu radnicima, koji je potpisan kao “Vaša braća”.
OKUPLjANjE U 7:30 (04.05.1886) – jutarnje izdanje – Novi protestni skup povodom jučerašnjih događaja zakazan je na “Hajmarketu” večeras u 7:30. Sindikalisti ga nazivaju “Velikim skupom” povodom policijske brutalnosti. Očekuju se i poznati govornici: Lusi i Albert Parsons, Lizi Holms i Samjuel Filden. Gradonačelnik Čikaga Karter Harison odobrio skup posle garancije da će to biti miran protest i najavio da će doći kao posmatrač.
NEREDI NA HAJMARKETU (04.05.1886) – večernje, specijalno, izdanje – Poginulo sedam policajaca i četvoro radnika u nemirima na Hajmarketu. Jaka oluja uticala je da se na najavljenom skupu okupi oko 200 radnika, ali je protest održan. Sve je proticalo mirno dok se, u jednom trenutku, nije pojavio odred policije od 176 članova sa zahtevom da se okupljeni raziđu. Samjuel Filden, jedan od govornika, ukazivao je da je reč o mirnom skupu. Neko tvrdi da je govor bio umeren, drugi “zapaljiv”. Policija je krenula u pravcu skupa kada je, iz mase, bačen dinamit. Policajac Degan je poginuo, a smrtno je ranjeno šest njegovih kolega. Preostali su odgovorili pucnjima u masu gde je stradalo najmanje četvoro radnika.
UHAPŠEN LING (07.05.1886) – U Čikagu je uhapšen Luis Ling, optužen za ubistvo policajaca dinamitom 4. maja na Hajmarketu. Svedoci tvrde da Ling nije ni bio na skupu.
DAN ZA RADNIKE (1890) – Ove godine prvi put je 1. maj obeležen kao Dan radnika na osnovu odluke kongresa Socijalističke internacionale donete u julu prethodne godine u Parizu. Radnici protestovali u nekoliko država.
VELIKA PARADA (1946) – Vojnu moć i silu Sovjetski savez demonstrirao je na tradicionalnoj vojnoj paradi na Međunarodni dan rada 1. maja. Radnici u svim većim gradovima SSSR imali svoje skupove. Zajednički poziv svim proleterima i radnicima da se ujedine.
DAN LOJALNOSTI (1958) – Na predlog predsednika SAD Dvajta Ajzenhauera prvi maj u Americi neće biti Dan rada, već Dan lojalnosti Americi i sećanja na nasleđe slobode države. Upućeni tvrde da je razlog odluke strah lidera od jačanja uticaja boljševika i povezivanja sa njihovom ideologijom.
PRVOMAJSKI URANCI – Radnici, trudbenici, proleteri obeležili na urancima Međunarodni dan radnika. Od prve zore krenuli su autobusi na brojna izletišta, gde su uz hranu i prigodan program i obraćanje lidera sindikata obeležen 1. maj. Okupljeni se prisetili drugova radnika iz Čikaga koji su stradali u borbi za svoja prava 1886. godine.
NESLOGA U SRBIJI (2018) – U više evropskih metropola održani protestni skupovi radnika tradicionalno na Prvi maj, uglavnom mirni, a ponegde je bilo i sukoba sa policijom. Zahtev veća prava zaposlenih. U Srbiji, nekoliko stotina radnika u Beogradu se okupilo, deo sindikata nije podržao skup.
BAŠ IH BRIGA (2018) – Kako se i očekivalo, toplo i sunčano vreme, tradicionalno je dovelo veliki broj, uglavnom, mladih na izletišta kako bi obeležili 1. maj. Uz roštilj, ponegde i ražanj i neizbežno piće, na svoj način, obeležili su Međunarodni praznik rada. Neko je umeo da pozove i trubače. Malo njih je znalo šta se dogodilo 1. maja.
-Danas je Dan rada – odgovara jedan od, kroz blagi podsmeh i nastavlja. To je bilo nešto u Americi valjda, ne znam.
Nekoliko trenutaka kasnije čuo se razgovor drugara. Jedan se zapitao šta je tačno bilo 1. maja i predložio sagovorniku da pogledaju na androidu, na “netu”.
-Ma gde znam, baš me briga – bio je kratak i jasan odgovor kolege, izletnika...

“GLAS BUDUĆNOSTI”
Nemati znanje nije dobro, ali nije ni sramota, posebno ako svest o tome dovede do težnje da se znanje stekne. Znanje vredi kada je tu, kada postoji. Danas je to bar lako, a Prvi maj je nešto što prevazilazi ideologiju, naciju, politički stav. Budućnost po pitanju položaja radnika, Zakona o radu, ličnih dohodaka, sindikalnog organizovanja jeste upitna, no proslava 1. Maja nije. Šansa da nje nestane, u sadašnjoj formi, jednaka je mogućnosti da ljudi prestanu da jedu i piju.
DAN ZA POJESTI I POPITI (2168) – Prvog dana maja ljudi širom naše zemlje se okupili u prirodi na gozbi. Ne znaju tačno kako je nastala ta tradicija, ali iz priča starijih su čuli da se uvek tog dana okupljalo i uz hranu i piće družilo...
D. Blagojević

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa