22. jul 2021.22. jul 2021.
Akademici našeg kraja
Šapčani upisani u istoriju SANU

Akademici našeg kraja

Dva akademika među živim članovima. Prvi akademik iz našeg grada još u prvoj polovini pretprošlog veka. Ugledni stručnjaci različitog spektra oblasti. Obrazovni put ih vodio iz Šapca ka većim gradovima Srbije i Evrope. Priznati na međunarodnom nivou, značajni u prelomnim trenucima razvoja srpske države i opstanka u vremenu krize
Srpska akademija nauka i umetnosti napunila je 180 godina postojanja i trajanja. Istorija najviše naučne i umetničke ustanove u Srbiji pisana je kroz promene nekoliko naziva, odnosno funkcionišući u državi koja je menjala imena i teritorije često, u stalnoj borbi da očuva svoju suštinu. Kroz gotovo dva veka, na prestižnom spisku članova nemali broj je onih koje spone vezuju sa našim gradom i celokupnim područjem, a kao mesto rođenja neki od toponima našeg područja ima 12 stručnjaka svojih oblasti.

Kosta Mihailović


Nažalost, deset njih više nisu među živima, a od aktivnih članova SANU u ovom trenutku iz Šapca su prof. dr Tatjana Simić i Dušan Kovačević.
Prof. dr Tatjana Simić, specijalista kliničke biohemije i laboratorijske medicine, subspecijalista laboratorijske onkologije, redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1964. godine u Šapcu, školovala se u prestonici od osnovne škole. Primljena je za dopisnog člana SANU 2018. godine. Član je Odbora SANU za tumore urogenitalnog sistema u okviru Odeljenja medicinskih nauka.

Dušan Kovačević


Kovačević je jedan od najvećih dramskih pisaca, rođen u obližnjem Mrđenovcu 1948. godine. Osnovnu školu je zavšio u Šapcu, trenutno je direktor Zvezdara teatra u Beogradu. Najpre je 2000. godine postao dopisni, a potom devet godina kasnije i redovni član SANU, gde je član Upravnog odbora Zadužbine Branka Ćopića Odeljenja jezika i književnosti.

Oni koji više nisu sa nama
Najstariji i prvi član ondašnjeg Srpskog učenog društva, kasnije Srpske kraljevske akademije, iz Šapca je dr Sava Petrović, rođen 1839. godine. Redovni član je postao već sa 30 godina. Medicinsko obrazovanje je stekao u Francuskoj, a po povratku u otadžbinu je sanitetski pukovnik i lični lekar kralja Milana Obrenovića. Istakao se u oblasti botanike i farmakognozije. Uzor i prijatelj bio je Savi Josif Pančić. Dr Petrović je otkrio u okolini Niša „Natalijinu ramondu“ cvet koji je kod nas simbol pobede u Prvom svetskom ratu, a u Nišu, pri Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu deluje Biološko društvo „Dr Sava Petrović“. Autor je dela „Lekovito bilje u Srbiji“ iz 1883. godine. Preminuo je u Beogradu u 60. godini života, 1889.

Laza Lazarević


Šabac bi se mogao podičiti i prvim upravnikom Etnografskog muzeja u Beogradu. Na samom početku dvadesetog vesta mesto je povereno dr Simi Trojanoviću, rođenom Šapčaninu (1862), koji je i deo osnovne škole okončao u rodnom gradu. Srednju školu je pohađao u Švajcarskoj, dok je u Hajdelbergu (Nemačka) odbranio doktorsku disertaciju na grupi za biologiju i antropologiju. Ni posle najviše akademske titule nije presahlo Simino interesovanje za nauku, te je u Beču, Pragu i Minhenu uspešno završio dvogodišnje studije etnologije sa fizičkom antropologijom. Upravnik Etnografskog muzeja bio je od 1901. do 1921. godine. Baš 1921. izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije. Preminuo je u Beogradu 1935.

Đorđe Nešić


O Lazi K. Lazareviću Šapčani mnogo znaju i verovatno je bez premca kada se uporede sva postignuća i životni vek dug svega 40 godina. Lazarević je rođen 1851. u kući današnje Gospodar Jevremove ulice. Rastao je praktično bez oca, suočen sa nezavidnom materijalnom situacijom, osnažen željom i voljom, osnovnu školu i četiri razreda gimnazije je završio u Šapcu, a u Beogradu upisuje Pravni fakultet. Zahvaljujući stipendiji u Berlinu studira medicinu, postavši lekar. Vrativši se u maticu na mesto lekara Opšte državne bolnice u Beogradu. Paralelno je posvećen književnom radu, negujući pripovetku kao formu u pravcu realizma. Opus mu čini devet dovršenih i osam nedovršenih pripovetki. Umro je 1891.

Mihailo Đurić


Tabla na ulazu u jedno dvorište Masarikove ulice označava da se tu rodio Stojan Novaković godine 1842. Istoričar, književnik i fililog, reformator obrazovnog sistema na čijim principima i danas počivaju određene pojedinosti školstva kod nas. U Nižoj gimnaziji u Šapcu je đak generacije i sa tim epitetom se otisnuo u Beograd. Tamo je završio Višu gimnaziju i Licej na Pravnom odseku. Biografiju čine mesto direktora Narodne biblioteke, pozicija Ministra prosvete i crkvenih dela i u dva navrata predsednik Vlade u teškim trenucima. Bavio se diplomatijom, predstavlja Srbiju u Carigradu, Parizu i Petrogradu. Od života se oprostio u vreme kada su se imena postradalih crnila stvarnost bez prestanka, u jeku Prvog svetkog rata 1915. godine.

Tatjana Simić


U Pasterovoj ulici u Beogradu postoji Klinika za očne bolesti „Dr Đorđe Nešić“, a ime nosi po našem sugrađaninu, Đorđu Nešiću, koji je u Šapcu ugledao svetlost dana 1873. godine. Kao dete, zbog premeštaja oca, prelazi u Loznicu, no u Šabac se vraća kako bi nastavio srednjoškolsko obrazovanje. Kao đak generacije Šabačke gimnazije upisuje Medicinski fakultet u Moskvi, gde stiče diplomu, a potom i specijalizaciju iz oblasti oftamologije. Vratio se u Beograd 1896. kao lekar Opšte državne bolnice u Beogradu. Učestvovao je u Rusko-japanskom ratu, Balkanskim ratovima, Prvom svetskom ratu, učesnik Solunskog fronta, a osnivanjem Medicinskog fakultet imenaova je za redovnog profesora. Poznat je kao ljubitelj biciklizma i osnivač prvog Srpskog velosipedskog društva. Član Srspke akademija nauka od 1947. i član predsedništva od 1948. do 1958. Godinu dana kasnije je preminuo u prestonici.

Milutin Radovanović


Milutin Radovanović predstavlja možda i najznamenitijeg meštanina obližnjeg Tabanovića. Rođen je u pomenutom selu 1900. godine. U rodnom kraju je stekao osnovno i srednje obrazovanje (Šabačka gimnazija), a akademske korake činio je u Jeni (Nemačka), gde postao i doktor nauka. Najpre je profesor u srednjoj školi po povratku na Balkan. Kao stručnjak iz oblasti zoologije prihvatio je mesto na Univeritetu u Ljubljani, potom je vanredni profesor Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, a u ratnoj 1943. dobija zvanje docenta na Katedri za zoologiju pri Filozofskom fakultetu u Beogradu. Posle Rata je profesor na Zoološkom zavodu Prirodno-matematičkog fakulteta, uz predavanja i na drugim srodnim akademskim ustanovama. Dopisni član SANu je od 1958, a redovni član je deceniju kasnije. Međunarodno je priznat zoolog. Prilikom istraživačke ekspedicije na području današnje Namibije, sa kolegama iz Nemačke, izgubio je život u avionskoj nesreći 1968. Ulica Akademika Radovanovića u Šapcu imenovana je u njegovu čast.

Vladimir Jovanović je obeležio pretprošli vek kao jedan od najznačajnijih i najsposobnijih političara u Srbiji. Rodio se u Šapcu, u porodici nekadašnjeg Karađorđevog vojvode Petra Jovanovića 1833. godine. Osnovnu školu i polugimnaziju okončao ovde, da bi potom otišao u Beograd. Sticanje diplome Liceja vodilo ga je u Nemačku gde studira agronomiju i ekonomske nauke. Usvaja ideje Francuske revolucije i po povratku u Srbiji propagira liberalne principe. Učen i priznat učestvuje u radu Svetoandrejske skupštine, a po povratku Obrenovića je i sekreatr Ministarstva finansija. Nije se slagao ni sa Milošem, ni sa Mihailom. U periodu vlasti Milana Obrenovića ministar je finansija u dve vlade. Prvi mandat je izuzetno važan jer je njemu pripala dužnost da obezbedi sredstva za oslobodilački rat protiv Osmanske imperije. Uveren u liberalna načela, kritičar je naprednjačke vlade.
Nije primljen u članstvo Akademije nauka 1886, no postaje počasni član Srpske kraljevske akademije 1892. godine. Radio je kao profesor političke ekonomije na Visokoj školi. Umro je 1922. Njegov sin je Slobodan Jovanović, takođe akademik, univerzitetski profesor, u jednom periodu i predsednik Vlade.


Još je Šabac živeo okupacione dane u Prvom svetskom ratu, 1917. godine, kada se u porodici Mihailović rodio sin koga su nazvali Kosta. Obrazovni put ga vodi kroz osnovnu školu u rodnom gradu, Šabačku gimnaziju, da bi potom upisao i za svega četiri godine završio Pravni fakultet u Beogradu. Doktorsku disertaciju odbranio je na Ekonomskom fakultetu, akademskoj institiuciji na kojoj je od 1965. redovni profesor. Član je Ekonomskog saveta Jugoslavije. Osnivač je Naučne sekcije ekonomista Jugoslavije. Radio je u redakciji časopisa „Ekonomska misao“. Dopisni član SANU je od 1983, a redovni od 1988. Povereno mu je i mesto Sekretara odeljenja kojem pripada, a potom je uvršten u predsedništvo 1998. Preminuo je 2007.

Nenad Zrnić


Ime Mihaila Đurića podrazumeva superlative u hijerarhiji filozofa i mislilaca u našoj celokupnoj istoriji. Međunarodno čuven dr Đurić rođen je u Šapcu 1925. godine. Pohađao je studije prava, filozofije i klasične filologije u Beogradu, dok je doktorsku disertaciju odbranio na Pravnom fakultetu. Od 1964. je vanredni, a od 1969. redovni profesor u ovoj akademskoj ustanovi. Početkom sedamdesetih godina prošlog veka našao se u nemilosti vlasti zbog otvorene kritike ustavnih amandmana gde je upozoravao da oni vode nestanku Jugoslavije. U drugoj polovini iste decenije postaje savetnik Instituta društvenih nauka i gostujući predavač na nekoliko evropskih univerziteta. Dobijao je poziv za stručne seminare širom Evrope. Dobitnik je Oktobarske nagrade Beograda. Dopisni član SANU postao je 1994. godine, a šest godina kasnije postaje i redovni. Preminuo je 2011. Dobio je bistu na Malom Tašmajdanu i spomen ploču na Vračaru.

Sava Petrović


Jedan od najpoznatijih inženjera brodogradnje na ovim prostorima je prof. dr Nenad Zrnić. Prve životne korake načinio je u našem gradu 1909. godine. Posle osnovnog i srednjeg obrazovanja, akademske staze ga vode do prestonice gde najpre stiče diplomu ondašnjeg Tehničkog fakulteta, a potom i doktorsku disertaciju. Od 1958. dobija mesto redovnog profesora Mašinskog fakulteta u Beogradu i mesto direktora Insitituta tehničkih nauka SANU. Član Akademije je od 1972. Dobitnik Oktobarske nagrade Beograda. U prestonici je i završio životni vek 1991.
D. B.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa