3. februar 2022.3. feb 2022.
Živan Bajić:  Privreda i privrednici  su najveći saveznici  jednoj lokalnoj samoupravi, Foto: "Glas Podrinja"

Živan Bajić: Privreda i privrednici su najveći saveznici jednoj lokalnoj samoupravi, Foto: "Glas Podrinja"

ŽIVAN BAJIĆ ČLAN VEĆA GRADA ŠAPCA ZADUŽEN ZA PRIVREDU

S obe strane stola

Iskazao se kao direktor fabrike obuće „Karina moda“ u Koceljevi italijanskog investitora, koja zapošljava 250 radnika. Danas na čelu Banke Poštanske štedionice u Šapcu, kao visokoobrazovani stručnjak ekonomskog usmerenja ( doktor ekonomskih nauka), želi da unapredi privredni ambijent sredine u kojoj stvara veliki broj domaćih i stranih vlasnika kapitala i njihovih radnika. Gradska severozapadna zona je mnogima veliki izazov i okosnica budućeg privrednog razvoja grada
Zvanje doktora ekonomskih nauka, stekao je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu, gde je decembra 2020. godine odbranio doktorsku disartaciju na temu: „Upravljanje inovacijama u funkciji unapređenja poslovanja preduzeća i banaka“.

Živan Bajić, sagovornik „Glasa Podrinja“ je danas direktor Banke Poštanske štedionice Šabac i član Veća Grada Šapca, zadužen za privredu. U periodu 2007-2013 radio je kao bankarski službenik u istoj banci, potom bio ( Od 2013-2016) šef ekspoziture Šabac Banke Poštanske štedionice, a od 2016-2017. godine generalni direktor fabrike obuće „Karina moda“ u Koceljevi koja je u vlasništvu italijanskog investitora i zapošljava preko 250 radnika.

U ovom periodu se nalazio sa „druge strane stola“, na strani investitora i imao je praktičnu priliku da, kako odmah kaže, uvidi koliko je velika i značajna podrška Vlade Republike Srbije i lokalne samouptave Koceljeva investitoru i koliko je samo taj jedan, otvaranjem fabrike cipela doprineo poboljšanju kvaliteta života u Koceljevi.

- Pored doprinosa budžetu opštine Koceljeva, pomoć se ogleda i u povećanju kupovne moći stanovnika i mogućnostima da se razvijaju i opstanu mali preduzetnici, trgovinske radnje, kafići, restorani... kaže na početku Bajić.

Negativno dejstvo korone
Epidemija je negativno uticala na nivo prihoda velikog broja privrednih subjekta, a sektor turizma i ugositeljstva pretrpeo je drastično smanjenje prihoda. Najveći problemi, sa kojima su se tokom epidemije susreli privredni subjekti u celoj Evropi, pa i u Srbiji, bila su tri segmenta poslovanja: poremećaj lanca snabdevanja, koji se drastično osetio u pojedinim fabrikama u našem gradu zbog nemogućnosti dobijanja komponenti neophodnih za normalan tok proizovdnje, zatim poskupljenje cena trasporta u celom svetu a koji se u značajnoj meri odražava na krajnju cenu proizvoda, zatim, promene u ponašanju potrošača koji su daleko opreznije trošili svoj novac i ono što je u velikoj meri uticalo na poslovanje jesu mere zatvaranja u cilju sprečavanja širenja virusa.
Najveću pomoć u prevazilaženju negativnih efekata izazvanih pandemijom privredni subjekti našeg grada ali i celje zemlje dobili su od Vlade Republike Srbije. Pomoć je sprovedena kroz više paketa. Direktna davanja u vidu isplate tri minalne zarade za sve zaposlene u mirko, malim, srednjim preduzećima i preduzetnicima, zatim odlaganje plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na zarade do januara 2021. godine su direktno pomogli velikom broju privrednih subjekata da savčuva svoje poslovanje i siguran sam da bez tako dobre pomoći države veliki broj privrednih subjekta bi u tim trenucima bio prinuđen da prekine svoje poslovanje. Takođe, i nakon tih mera imali smo još jedan paket mera kada je privrednim subjektima isplaćeno i dva puta po 60 odsto minimalne neto zarade. Sve ove mere su omogućile da navedeni privredni subjekti budu u mogućnosti da isplate zarade zaposlenima na vreme, smanje rashode i direktno omoguće opstanak i dalje poslovanje.
Nadamo se da će se uskoro situacija sa pandemijom stabilizovati i da će svi privredni subjekti moći nesmetano da nastave poslovanje. Svakako, uzimajući u obzir broj privatnih preduzeća i preduzetnika u našem gradu, ekonomski oporavak zavisiće od uspešne adaptacije mikro, malih, srednjih preduzeća i preduzetnika, a grad Šabac će se svakako truditi da bude partner svim privrednim subjektima koji posluju na teritoriji našeg grada i pruži svu neophodnu a dostupnu pomoć, naglasio je Bajić.


Kakvo je po Vama mesto i uloga šabačke privrede danas i šta je njena osnovna preokupacija?
- Sa moje tačke gledišta, privreda i privrednici su najveći saveznici jednoj lokalnoj samoupravi. Kao poreski obveznici oni pune budžet grada, a kao poslodavci obezbeđuju egzistenciju velikom broju naših sugrađana. Privrednici su ti koji svojim stručnim savetima, iskustvom, idejama i poslovnim kontaktima mogu u velikoj meri da pomognu i lokalnoj samoupravi da unapredi poslovni ambijent, kako bi se grad u budućnosti što snažnije razvijao.

Zbog svega navedenog gradska vlast u Šapcu, na čelu sa gradonačelnikom dr Aleksandrom Pajićem, odlučna je da stvori još povoljnije poslovno okruženje, kako za postojeće privredne subjekte, tako i za nove investitore. To potvrđuje i posedovanje sertifikata o povoljnom poslovnom okruženju koje grad Šabac poseduje od 2016. godine. Takođe i privredni savet grada Šapca obezbeđuje aktivno učešće lokalnih privrednika u procesu donošenja gradskih odluka vezanih za privredu, programa razvoja, urbanističkih planova, odluka o visini i stopama lokalnih taksi i naknada, kao i redovno konsultovanje i saradnja sa predstavnicima gradske vlasti u preduzimanju odgovarajućih mera na stvaranju podsticajnog ambijenta za investicije, privredni razvoj i otvaranje novih radnih mesta. Prema tome, rekao bih da je osnovna preokupacija privrede poboljšanje kvaliteta života onih koji rade i žive u Šapcu.

Koje su to pretežno delatnosti od kojih u ovom kraju živi najveći broj ljudi?
- Šabac je grad značajnih potencijala i duge tradicije u industrijskoj proizvodnji. Šabac ima tradicionalno razvijeno preduzetništvo sa trgovačkim nasleđem. U Šapcu trenutno posluje preko 1.400 privrednih društava i preko 3.600 preduzetnika.

Dominantne industrijske grane u privrednoj aktivnosti grada su: hemijska, farmaceutska, metaloprerađivačka, mašinska, prehrambena, građevinska, tekstilna industrija...
Uzimajući u obzir naglašeno razvijeno preduzetništvo, najveći broj naših sugrađana zaposlen je upravo kod ove vrste poslodavaca.

Na proizvodnoj liniji “Jazakija” u Šapcu, Foto: "Glas Podrinja"


Pravac kretanja
Uzimajući u obzir dolazak novih investitora koji donose i nove tehnologije, pojavljuju se i specifične potrebe za različitim kadrovima svih nivoa obrazovanja, takođe, i potrebe postojećih domaćih privrednih subjekata za stručnim kadrovima postaju sve zahtevnije, te je iz tog razloga neophodno, a u cilju obezbeđivanja dugoročnog i stabilnog poslovanja privrednih subjekata, prilagoditi programe obrazovanja obrazovnih institucija na nivou grada i školovati mlade u skladu sa potrebama privrednih subjekata. Na ovaj način privredni subjekti će dugoročno imati kvalitetne kadrove a mladi ljudi će se lakše zapošljavati nakon završenog školovanja i dugoročno gledano smanjiće se stopa nezaposlenosti.
Takođe, jedna od bitnih aktivnosti na kojoj treba da radimo, jeste i upoznavanje domaćih privrednih subjekata koji posluju na teritoriji našeg grada sa stranim investitorima koji dolaze a u cilju uključivanja domaćih privrednih subjekata u lanac snabdevanja velikih stranih investiora, ili iznalaženje mogućnosti da se domaći privredni subjekti uključe u proizvodni proces velikih kompanija kao podizvođači pojedinih radova. Na ovaj način domaći privredni subjekti mogu steći reference za nastup na nekim novim inostranim tržištima, mogu steći nova znanja i unaprediti svoje poslovanje u budućnosti.
Nastaviti ulaganja u infrastrukturno opremanje Severozapadne radne zone koja predstavlja okosnicu budućeg privrednog razvoja našeg grada.
Dalje, aktivnosti koje treba preduzeti jeste pronalaženje invesitora ili osnivanje novog javnog preduzeća, koje bi se bavilo preradom poljoprivrednih proizovoda. Uzimajući u obzir da smo mi poznati kao poljoprivredni kraj i od ukupne površine grada preko 70 odsto je poljoprivredno zemljište od čega je čak 97 odsto obradivo, nezagađeno zemljište sa povoljnim prirodnim uslovima za poljoprivrednu proizvodnju, imajući u vidu i veliki broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, obrazovane stručne kadrove kroz Srednju poljoprivrednu školu i Visoku poljoprivrednu školu strukovnih studija, svakako se može zaključiti da raspolažemo značajnim resursom koji nije dovoljno iskorišćen i u budućnosti može doprineti i da ljudi na selu žive bolje ali i da se kroz fabriku za preradu poljoprivrednih proizvoda otvore nova radna mesta i u gradu, objašnjava Bajić.


Da li postoje planovi za privlačenje kapitala ( inostranog ili domaćeg) koji bi angažovali veći broj radnika i kakvi su geografski, prirodni ali i drugi uslovi za to u Šapcu i okolini?
- Severozapadna radna zona grada Šapca predstavlja najveću industrijsku zonu regiona i samim tim najveću razvojnu šansu i komparativnu prednost grada. Investitorima se nudi zemljište opremljeno celokupnom infrastrukturom: Voda, struje, gas, atmosferska i kanalizaciona mreža, pristupni put do parcele, kao i mogućnost poslovanja u režimu slobodne zone. Takođe, bitno je naglasiti i da parcelacija zemljišta nije izvršena što investitorima daje mogućnost da sami izaberu veličinu i oblik parcele koja u najvećoj meri odgovara njihovim potrebama. Zemljište je u vlasništvu grada i cena iznosi sedam evra metar kvadratni. Treba imati u vidu da će se zahvaljujući Vladi Republike Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, ostvariti višedecenijski san o izgradnji autoputa Ruma-Šabac, čija će deonica prolaziti upravo kroz Severozapadnu radnu zonu. Verujemo da će most preko Save biti izgrađen pre predviđenog roka, što uz izgradnju brze saobraćajnice Šabac-Loznica, ukupno doprinosi da interesovanje novih, kako domaćih, tako i stranih investitora, u poslednjih godinu dana značajno poraste. Koliko je veliko interesovanje investitora pokazuje podatak da je u toku 2021. godine prodato 26 hektara zemljišta i to veoma značajnim investitorima kao što su: „Minth“, „Zorka keramika“, „Royal Impeks“, „Fruti“, „Servis Bosh Debrc“... Već na početku 2022. godine očekujemo potpisivanje ugovora za prodaju još 10 parcela ukupne površine 21 hektar za još osam novih investitora (četiri strana i isto toliko domaćih).

Grad Šabac nudi i posebne pogodnosti investitorima koji se odluče za ulaganje u prehrambenu industriju.

Investitori koji kupuju zemljište površine najmanje dva hektara za izgradnju proizvodnih objekata u oblasti poljoprivrede-prehrambene industrije i koji zapošljavaju najmanje 100 radnika u prvoj godini imaju pravo na novčani podsticaj Grada u iznosu od 50 odsto od vrednosti investicije za kupovinu zemljišta. Upravo ovde se nalazi veliki potencijal za ulaganje, gde bi se zadovoljili interesi i poljoprivrednih proizvođača iz našeg kraja. Deo proizvodnje koji se odnosi na prvu klasu poljoprivrednih proizvoda ima svoj plasman, međutim drugi deo proizvodnje koji se odnosi na nižu klasu uglavnom završava na pijacama, u preradi ili odlazi u otpad.

I tu se krije potencijal za kapacitete za preradu voća, u viškovima voćarske proizvodnje niske klase koji nije mogao da se plasira. Ovo voće bi moglo da se preradi u dalje proizvode, kao što su džemovi, sokovi, kompoti, konzerve... Potencijalni investitor ne bi imao konkurenciju u ovom delu Republike Srbije.

Treba napomenuti da Republika Srbija ima bescarinski režim izvoza u zemlje CEFTA. Mi smo jedina zemlja koja ima potpisani sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom federacijom.

Posebno bih naglasio da sve ovo ne bi bilo moguće bez podrške Republike Srbije, koja je čak i finansijski pomogla razvoj Severozapadne radne zone pri dolasku velikih investitora i uložila značajna sredstva u jačanje elektro mreže, kako bi bila prilagođena konkretnim potrebama investitora. Istakao bih i odličnu saradnju koju gradska uprava ima i sa Razvojnom agencijom Srbije u realizaciji investicionih projekata.
Lj. Đukić

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa