GLUMCI ŠABAČKOG POZORIŠTA NA SCENI SMEDEREVSKOG TEATRA U TVRĐAVI
ISTORIJA, MIT ILI BAJKA
U koprodukciji Narodnog pozorišta Niš, Šabačkog pozorišta i Centra za kulturu Smederevo proteklog ponedeljka premijerno izvedena predstava Duge noći i crne zastave po istoimenom romanu Dejana Stojiljkovića, a u režiji Ivana Vukovića
Posle nedavne premijere predstave Perikle Vilijema Šekspira, a u režiji Nikite Milivojevića, na Šekspir festivalu u Vili Stanković u Čortanovcima, glumci Šabačkog pozorišta ponovo su bili učesnici spektakla koji je oduševio sada smederevsku publiku. U koprodukciji sa Narodnim pozorištem Niš i Kulturnim centrom Smederevo na sceni Teatra u tvrđavi oživeo je roman Dejana Stojiljkovića Duge noći i crne zastave u režiji Ivana Vukovića.
Oslikavajući događaje, mentalitet srpskog naroda i nedoumice sa kojima se susretao car Lazar Hrebeljanović pred Boj na Kosovu, predstava je povezala konkretne istorijske podatke sa pozorišnim pitanjem šta bi bilo da je bilo, ne robuje podeli na zle Turke i dobre Srbe, a tematizujući i pitanje tereta donošenja istorijskih odluka spram moći istorijskog toka koji prevazilazi snagu pojedinca i vladara.
- U zemlji u kojoj se istorija prepravlja i po par puta za jedan ljudski vek, teško je odrediti šta je mit, šta je podatak, šta propaganda i šta je i zašto u senci. Dejan Stojiljković se u romanu Duge noći i crne zastave poigrava sa tim našim odnosom prema prošlosti i upravo meša istoriju i sećanje i fantastiku tako da pravi jedan novi mit. Od romana do predstave mi želimo da odemo još i dalje i da damo jedan scenski jezik nečemu što je pomalo i nemušto negde između narodne pesme i mašte. U osvit trenutka koji nekako odbija da ostane u prošlosti - Kosovske bitke, par godina ranije, dešava se naša predstava. Vere, ljudi, ideje, demoni, košmari dva sveta - neumoljivo se survavaju jedni na druge. Ishod znamo svi, razlozi nam nekako uvek izmiču. Bajka o nama, to će biti predstava Duge noći i crne zastave - rekao je reditelj Ivan Vuković.
Oslikavajući događaje, mentalitet srpskog naroda i nedoumice sa kojima se susretao car Lazar Hrebeljanović pred Boj na Kosovu, predstava je povezala konkretne istorijske podatke sa pozorišnim pitanjem šta bi bilo da je bilo, ne robuje podeli na zle Turke i dobre Srbe, a tematizujući i pitanje tereta donošenja istorijskih odluka spram moći istorijskog toka koji prevazilazi snagu pojedinca i vladara.
- U zemlji u kojoj se istorija prepravlja i po par puta za jedan ljudski vek, teško je odrediti šta je mit, šta je podatak, šta propaganda i šta je i zašto u senci. Dejan Stojiljković se u romanu Duge noći i crne zastave poigrava sa tim našim odnosom prema prošlosti i upravo meša istoriju i sećanje i fantastiku tako da pravi jedan novi mit. Od romana do predstave mi želimo da odemo još i dalje i da damo jedan scenski jezik nečemu što je pomalo i nemušto negde između narodne pesme i mašte. U osvit trenutka koji nekako odbija da ostane u prošlosti - Kosovske bitke, par godina ranije, dešava se naša predstava. Vere, ljudi, ideje, demoni, košmari dva sveta - neumoljivo se survavaju jedni na druge. Ishod znamo svi, razlozi nam nekako uvek izmiču. Bajka o nama, to će biti predstava Duge noći i crne zastave - rekao je reditelj Ivan Vuković.
O. G.
Najnoviji broj
30. april 2025.