7. januar 2016.7. jan 2016.
POLITIČKA RAZMIMOILAŽENjA

pod lupom ideologije

Na razvalinama istorije, sve glasniji su zahtevi za skidanjem etikete narodni neprijatelj, koju su vlasti posle Drugog svetskog rata “prikačile” političkim neistomišljenicima. Sledi obično ideja pokretača o vraćanju konfiskovane imovine
Pitanje rehabilitacije ozbiljnije je postavljeno onog momenta kada su zemlje sveta označene kao real-socijalističke pokušale da svoj politički sistem što više demokratizuju. Stara stega koju je između ostalog promovisao Berlinski zid je pukla 1989. godine, rušenjem istog. Ljudi željni “hleba i igara” osetili su to kao olakšanje u nadi da će, pre svega lagodnije živeti. Naravno, svet nije tako jednostavan, kao što na prvi pogled može izgledati. Na putu do tog lepšeg života vrebaju razna iskušenja. Jedan sociolog nazvao ih je iskušenjima vremena. Ustvari ona neodoljivo podsećaju na merila tog istog vremena u kome pojedine vrednosti važe za aksiome. Njihovim “podpokavanjem”destabilizuje se čitav jedan sistem verovanja, označen svojevremeno i manifestom kao “bauk koji kruži Evropom”. Činjenica je da su sve sile stare Evrope želele “ujedinjenje” u borbi protiv tog “bauka”, bez obzira što u ideološkom i svakom drugom smislu nisu bile jedinstvene. Spojio ih je dakle zajednički strah i želja da odlučno brane stečene privilegije. Ko bi se uostalom, bez borbe predao?
S druge strane, davno je rečeno da istoriju pišu pobednici, a pobednici ustoličeni u ratu, pre 70 godina, ponovo su, naravno prema svojim merilima skrojili svet.
Večna “živa vatra” između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa se” rasplamsala”. Revolucije nisu tako česta pojava ali se dešavaju. Slede naravno korenite društvene promene ali ona “živa vatra” ne može da se ugasi.
Srbija, mišljenje je Milenka Kovačevića, bivšeg visokog funkcionera specijalne komunističke policije, kao da nema ozbiljnijih tema za informisanje građana sem revizije, kako bi on prokomentarisao falsifikovanja istorije iz perioda Drugog svetskog rata.
- U maju je uspela da rehabilituje Dragoljuba Dražu Mihailovića, četničkog komandanta i ministra JV u O. Ako čitaoci Podrinja ne poznaju prilike i delatnost četnika za vreme Drugog svetskog rata u Podrinju i Srbiji, neka pročitaju knjigu, makar i delove, “Prilaz istini”. U knjizi je navedeno oko 8.000 građana Srbije koje su četnici zaklali, streljali ili predali Nemcima da oni to urade. Samo u Podrinju je tako stradalo preko 400 lica koji su dati poimenično i po mestima stradanja. U Srbiji su stradali starci ( pa i solunski borci) i mala, još nerođena deca. Klali su i žene pred porođajem. Pogledajte zločin u Voćnjaku kraj Loznice. Da šire ne pominjemo. Masakr u selu Vraniću kod Beograda, gde su za noć ubili preko 70 lica. To isto su radili i u Dragovcu kod Smedereva. Seljake su bacali u vatru zapaljenih kuća. Skoro da nema opštine u Srbiji gde nisu vršili svoju zločinačku delatnost, kaže Kovačević i nastavlja kritikujući rehabilitacije koje po njegovom sudu često minimiziraju stvarnost.
- Norvežani i Francuzi i ne sanjaju da svoje ratne okupacione predsednike rehabilituju.
Rehabilitacije traju. Od 2006. godine, kada je usvojen Zakon u šabačkom Višem sudu rehabilitovano je oko 250 ljudi. Još osam predmeta su u proceduri, a rok za upućivanje zahteva završava se krajem ove godine. Preciznije rok ističe 15. decembra 2016.
- Na osnovu do sada uspešno sprovedenih rehabilitacija, razlozi zašto to naslednici, pre svih čine su moralne prirode, mada tu ima i ekonomskih momenata koje ne treba isključiti. Osnovno je da ljudi žele “skidanje ljage” sa imena svojih najčešće roditelja, koji su često streljani mimo sudskih odluka. Na njihove porodice bačena je anatema i kao da su “obeleženi”za sva vremena. S druge strane zločini u ovom slučaju pobedničke strane koja se ustoličavala se zanemaruju, a bilo ih je i to mnogo.
- Praksa je pokazala da put do istine nije jednostavan i lak, jer pre svega u pitanju je veliki protok vremena u kome mnogi akteri nisu više među živima, a i dokumenti su pogubljeni.
- Važnost postupaka je izvan svega, kao i nasušna potreba vraćanja pravne sigurnosti građana. Bez obzira što se na ovakav način, pravno sagledava samo uzak deo ukupnog života i delovanja jedne ličnosti, odluka suda je itekako važna.
Lj. Đukić

Najnoviji broj

25. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa