23. jun 2016.23. jun 2016.

Na automatskom pilotu

Pre neki dan bila sam potpuno fascinirana činjenicom da pametnim mobilnim telefonom mogu da upravljam pametnim televizorom! Zavitlavala sam ukućane sa pali-gasi i bila baš ponosna na svoju novootkrivenu „moć“! Trebalo mi je (nemoj da se smeješ!) oko mesec dana korišćenja tog telefona da bih zavirila u pomenutu aplikaciju...
Ipak, od telefona i televizora pametnjakovića još više me fascinira činjenica da nekima ni čitav život nije dovoljan da ““ bar povremeno - uključe najmoćniji od svih gedžeta: mozak! A poseduju ga od rođenja...
Da li ti se desilo da kažeš nešto, po tvom mišljenju sasvim bezazleno, sa najboljom namerom, a da tvoj roditelj, nastavnik, drug, drugarica, momak, devojka..., razrogači oči ili se namršti ili se izviče, ili se smrtno uvredi i prestane da govori sa tobom sledeća tri dana?
Dešava li ti se da ti neko kaže nešto ““ po njegovom mišljenju skroz ok ““ a da ti skočiš do neba koliko te to iznerviralo?
Svima se to događa, zar ne?
Pojednostavljeno rečeno, ljudi razmišljaju na dva načina: koriste „automatski pilot“ ili svesno promišljaju. Veći deo budnog vremena uglavnom smo na automatskom pilotu, kroz glavu nam prolaze brze, munjevite misli, ne analiziramo ono što vidimo, čujemo, osećamo, pravimo pretpostavke i reagujemo. Svesno promišljanje podrazumeva ulaganje truda u razmišljanje. Osim truda, zahteva vreme i motivaciju. Znaš ono, kada se baš koncentrišeš da provališ o čemu se tu zapravo radi ““ bez obzira da li je u pitanju ljubavni život tvoje drugarice, matematički zadatak ili teška ukrštenica. Automatski pilot nam štedi vreme i energiju i vrlo je koristan za rutinske, svakodnevne stvari. Verovatno bismo odlepili kada bismo o svakoj-svakcatoj stvari svesno promišljali... Međutim, i za većinu nesporazuma sa drugim ljudima slobodno možeš da okriviš upravo automatskog pilota.
Poenta je u tome što komunikacija ne počinje rečima koje ti upućuješ drugoj osobi. Komunikacija počinje u tvojoj glavi. Prvo se javi neka misao. Retko kad osvestimo celu misao, uglavnom samo jedan njen deo. Onda tražiš reči da tu misao izgovoriš. Ako si za to vreme na automatskom pilotu, nećeš baš mnogo voditi računa koje ćeš reči iskoristiti, niti ćeš voditi računa kako se osoba sa kojom hoćeš da pričaš u tom trenutku oseća. Tako se desi da svoju ogromnu radost što vidiš druga posle tri nedelje izraziš (ne)biranim rečima: „Gde si ti dosad, smrdljivi retardu?!“, a tek naknadno se setiš da njegov kiseli izraz lica verovatno ima veze sa činjenicom da je dotični proveo tri nedelje u bolnici zbog dijareje...
Automatski pilot je glavni krivac što u komunikaciji sa drugim ljudima od prijatelja stvaramo neprijatelje.
Dakle, ako hoćeš da imaš prijateljski nastrojenog sagovornika, isključi automatskog pilota i obrati pažnju na sledeće:
Pažljivo biraj reči. Nasumičan izbor reči može da stvori nepopravljivu štetu. Ako mami i tati kažeš da si se doteturao-la kući iz grada, poslednje na šta će pomisliti je da te savladao umor i glad... Prvo će pomisliti da si se napio-la.
Imaš pravo da pretpostavljaš. Svi mi to radimo. Nevolja je kada počneš da postupaš na osnovu svoje neproverene pretpostavke. Zamisli da ulaziš u svoju sobu i zatekneš mlađeg brata/sestru kako se muva oko tvog stola. Pretpostavka na automatskom pilotu: pretura mi po stvarima! Reaguješ, prirodno, užasnom drekom i šutiranjem male spodobe iz tvoje sobe. A onda na tvom stolu zatekneš pola čokolade koju ti je spodobica ostavila...
Potrudi se da nešto što je samo tvoje mišljenje ne formulišeš kao univerzalnu istinu. Na primer, imaš pravo da misliš da je taj-i-taj najgora osoba na planeti. To je tvoja istina. Međutim, ako hoćeš da razmeniš svoje mišljenje sa drugim ljudima (što bi bila suština komunikacije), potrudi se da to tako i kažeš. Dakle, umesto „Taj-i-taj je najgora osoba na planeti.“, kaži „Po mom mišljenju, taj-i-taj je najgora osoba na planeti“. Tako i drugima daješ priliku da kažu svoje mišljenje.
Izbegavaj da generalizuješ ljude, stvari i pojave. Kad god uhvatiš sebe da koristiš reči poput „uvek“, „nikad“, „svi“, znaj da zamagljuješ stvari. Zapitaj sebe „Zar baš nikad? Zar baš svi?“. Isto pitanje možeš da postaviš i svom sagovorniku, kako biste se bolje razumeli.
Ako hoćeš da izgladiš nesporazum/svađu sa nekim, trudi se da izbegavaš pitanje zašto? (Zašto si to uradio? Zašto si to rekla?) U ogromnom broju slučajeva nemamo pojma zašto! Pitanje „zašto?“ osobu baca ili u krivicu ili u ljutnju, a ni jedno od ova dva osećanja neće ti obezbediti prijateljski naklonjenog sagovornika.
Dakle, dragi moji i drage moje, pre nego što pustite jezik u pogon, proverite da li vam je mozak uključen. A automatski pilot isključen.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa