15. april 2021.15. apr 2021.
Dobar sluga i loš gospodar
UTICAJ SAVREMENIH TEHNOLOGIJA NA PORODICU

Dobar sluga i loš gospodar

Treba voditi računa o tome šta i koliko dete gleda od njegovog najranijeg detinjstva. Postao je gotovo ritual da se bebi da telefon u ruke, pusti se crtani i onda ju je lakše nahraniti. “Zahvaljujući” mobilnim telefonima imali smo snimke vršnjačkog nasilja. Zašto snimanje, zašto ne dežurni profesor? Kada je roditelj sa detetom treba da mu bude posvećen, kaže dr Vesna Vuković, neuropsihijatar
Savremene tehnologije su ljudima mnogo donele, ali i dosta toga oduzele. Pre svega, privatnost je dobila potpuno nove kontekste, a otuđenost je nikada veća, iako svi stalno komuniciraju sa nekim.
Društvene mreže, rijaliti programi, tabloidi... Oči su sve više uprte u ekran, a sve je manji kontakt sa ljudima iz najbližeg okruženja. Nije retkost da porodice provode vreme u istoj prostoriji svako uz svoj telefon bez razmene ijedne reči.

Inernet zavisnost kod odraslih nije prepoznata
Naša sagovornica navodi da zavisnost od interneta kod dece nije ista kao kod odraslih i da obično ide uz neke razvojne i životne događaje.
-Zavisnost od interneta često kod odraslih nije prepoznata, jer odrasli uvek imaju opravdanje, bilo da je to posao ili nešto drugo. Roditelj kod deteta može da primeti da je celu noć proveo za kompjuterom i da ujutru nije sposoban da ide u školu. Inače, sve što kod deteta izaziva gubitak uobičajenog ritma i potrebe za svakodnevnim aktivnostima je roditeljima upozorenje. Međutim, mogući su tokom razvoja takvi periodi, pa se onda vrati sve u normalne tokove. Detetu je sada lakše da se povuče u svet interneta nego u sobu da čita, navodi dr Vesna Vuković.


-Internet bi se u jednoj rečenici mogao opisati kao dobar sluga i loš gospodar. Čovek nešto izmisli da bi mu pomoglo u životu, ali ako o tome ne zna dovoljno i ne kontroliše to izmakne mu i napravi više štete nego koristi. Tako je sa vatrom, strujom, ali i sa internetom i savremenim oblicima komunikacije, kaže dr Vesna Vuković, neuropsihijatar.
Postalo je potpuno normalo da osnovni vid zabave za malu decu bude televizija, a u poslednje vreme sve češće telefon. Sadržaj programa koji dolazi sa ekrana često nije mnogo bitan, važno je da detetu nešto zaokupi pažnju.
Dr Vuković kaže da davanje telefona deci mlađoj od dve godine može biti naročito opasno. Ističe da je velika odgovornost na roditeljima i onima koji najviše brinu o deci.
-Treba voditi računa o tome šta i koliko dete gleda od njegovog najranijeg detinjstva. Postao je gotovo ritual da se bebi da telefon u ruke, pusti se crtani i onda ju je lakše nahraniti. Brze promene svetlosti na ekranu u scena izazivaju u detetu promeme električne aktivnosti, a još više utiče na osećanja koje ono ne proživljava zajedno sa roditeljima. Osnovno do dve godine je da dete stalno svoje emocionalno stanje razmenjuje sa osobom koja vodi računa o njemu. Stvaraju se autistični momenti u kojim dete ostaje zasuto izazvanim emocijama koje ne deli ni sa kim. Dete emocionalno raste i razvija se, razvija govor, tako što preko svojih čula kontaktira sa osobama koje su najviše sa njim, a to su najčešće majka ili otac. Na taj način se razvija misao, kao i prve reakcije na ponašanje drugih, kaže dr Vuković.
Naša sagovornica navodi da bebe imaju refleksni odgovor na jaku svetlost ili predmet koji ide ka oku, tako što im se skupi zenica, ili zatvore oko, a da nemaju odbranu od sadržaja koji stiže preko ekrana, te da roditelji treba da doziraju vreme koje malo dete provodi uz ekran.
Rijaliti programi, pored promocije pogrešnih vrednosti i na druge načine loše utiču na mlađe gledaoce. Obzirom da je program baziran na “običnim” ljudima iz realnog života, deca se lako poistovete sa njima.
-Imali smo u praksi slučaj dečaka u čijoj kući se po ceo dan gledao rijaliti. Kada je jedan od aktera poginuo dete je imalo depresivnu reakciju. Doživeo je to kao da je život izgubio neko od članova njegove porodice. Depresivna faza je kod njega trajala malo duže. Deca nisu u stanju da shvate da se to dešava tamo negde i tako nekom, nego razviju osećaj bliskosti sa tim televizijskim likovima, navodi dr Vuković.
Društvene mreže su poseban problem. Deca su na njima izložena odraslim predatorima, ali i različitim vidovima nasilja koja trpe od vršnjaka.
-“Zahvaljujući” mobilnim telefonima imali smo snimke vršnjačkog nasilja. Zašto snimanje, zašto ne dežurni profesor? Roditelji treba da razmisle kakav mobilni telefon da nabave detetu. Dete do četvrtog razreda nema potrebe da ima telefon sa internetom. Dovoljan mu je onaj sa kog može da pozove roditelje u slučaju da mu zatreba neka vrsta pomoći. Internet mu je potreban za komunikaciju sa učiteljem, ili npr. rođacima koji žive u inostranstvu, ali da dete samostalno ima takav telefon nema potrebe. Posebno nije primereno da dete tog uzrasta bude na društvenim mrežama. Roditelj treba detetu osnovno školskog uzrasta da osmisli aktivnosti na internetu. Nije retkost da i starija deca, srednjoškolci, mobilne telefone zloupotrebljavaju da bi ucenjivali vršnjake, drugove, drugarice. Društvene mreže kod čoveka podstiču potisnute impulse – voajerizam, egzibicionizam, a to je posebno razvijeno u predadolescentskom periodu, ali nije neobično i kasnije. Svi su nekada na društvenim mrežama zavirili u nečiji život bez njegovog znanja. Neki mladi i nemaju doživljaj da to što postave na itnernet može doći do njihovih roditelja, komšija, okoline, navodi dr Vuković.
Često roditelji provode vreme sa decom samo fizički. Psihički su na nekom drugom mestu ili u komunikaciji sa nekim drugim. Gledanjem u ekran vreme sa decom i porodicom nije kvalitetno provedeno.
-Svakog dana na ulici možemo videti situaciju kada roditelj jednom rukom vodi dete, a drugom drži telefon. Dete gleda oko sebe ili u roditelja, a roditelj u mobilni. Oni tako nisu ni izveli dete u šetnju. Kada je roditelj sa detetom treba da mu bude posvećen. Samim fizičkim prisustvom, dok je psihološki negde drugde, uskraćuje sebe detetu, navodi dr Vesna Vuković.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa