24. jun 2021.24. jun 2021.
MORAMO DA SE PRILAGOĐAVAMO
RAZGOVOR SA DžEZ PIJANISTOM I KOMPOZITOROM VLADIMIROM MARIČIĆEM POVODOM NOVOG CD-a

MORAMO DA SE PRILAGOĐAVAMO

Postoje razni kontakti, ali stidljivi i oprezni zato što ljudi teško mogu da predvide kakva će biti situacija u vezi sa koronom. Sa druge strane, pitanje je da li će biti vremena za organizaciju. To ima svoj ritam i svi moramo da se prilagođavamo
U izdanju PGP RTS-a, nedavno je izašao studijski album Ibar poznatog srpskog džez pijaniste i kompozitora Vladimira Maričića. Bio je ovo povod za ponovni susret i razgovor sa proslavljenim Šapčaninom.

ORGANSKI SPOJ DVE TRADICIJE
“Samo nekolicina džez muzičara uspešno je spojila elemente Balkanske muzike sa džezom, kao srpski pijanista i kompozitor Vladimir Maričić. Njegov uspeh se temelji na činjenici da uspešno vlada sa ova dva različita muzička izraza. On je visoko ostvaren džez pijanista, duboko u „materiji“ džeza, sa ozbiljnim poznavanjem sopstvenih balkanskih korena. Muzika na cd-u „Ibar“ predstavlja organski spoj dve tradicije“.
(iz recenzije novinara - publiciste Tomasa Konrada)


Šta nam donosi CD Ibar?
- Materijal za CD uradili smo još 2019. godine. Bio je plan da izađe u 2020, međutim zbog pandemije i blokade celog društva u svakom smislu, to je bila nemoguća misija. Sredstva za CD dobio sam na konkursu SOKOJ-a, a potom su usledili pregovori za PGP-om. CD Ibar sadrži kompozicije koje su redefinicije naših tradicionalnih narodnih pesama, ili novokomponovanih u stilu tradicionalne muzike, kao što je Stani, stani Ibar vodo. Ostale su tradicionalne poput Oj Moravo koju smo mi nazvali Morava. Bez obzira što je urađena u džez maniru, prepoznaje se da je ta melodijska linija – nisam išao na potpunu izmenu i neprepoznatljivost zato što smatram da bi trebalo da ostane identifikacija izvornog narodnog materijala. Tu su pesme kao što je Prekor, koju mi poznajemo kao Gde si dušo, gde si rano, Bembaša (Kad ja pođoh na bembašu), Bela i Crna Bojarka. Zastupljene su i moje kompozicije Slovenska rapsodija koja je u duhu naše tradicionalne muzike, ali sa džez improvizacijom, kao i Dodole koju sam komponovao još kao mladić. Nju sam snimio par puta u različitim aranžmanima, ali sada sam je uradio na novi način, onako kako je poslednjih godina sviramo. Mislim da je tematika CD-a zanimljiva i prepoznatljiva i širem krugu publike od onog koji je karakterističan za džez.

„Mislim da je tematika CD-a zanimljiva i prepoznatljiva i širem krugu publike od onog koji je karakterističan za džez.“


Kakvi su vam planovi kada je u pitanju promocija Ibra?
- Danas u 13 časova imamo promociju u PGP prodavnici RTS kluba. Koncert u Aranđelovcu, koji je trebalo da bude održan 2020. odložen je zbog pandemije. U pregovorima sa organizatorima čuvene smotre Mermerni zvuci, ove godine je došlo do saradnje. Koncert u Aranđelovcu zakazan je za subotu, 10. juli. To je to, za sada. Postoje razni kontakti, ali stidljivi i oprezni zato što ljudi teško mogu da predvide kakva će biti situacija u vezi sa koronom. Sa druge strane, pitanje je da li će biti vremena za organizaciju. To ima svoj ritam i svi moramo da se prilagođavamo. Očekujemo poziv od organizatora festivala Grad Teatar u Budvi, ali svesni smo da su i oni su suočeni sa sličnom situacijom i da moraju pažljivo da odmeravaju realizaciju.
Šabac?
- Za sada nemamo Šabac u planu. Mnogo sam nastupao u rodnom gradu proteklih godina u okviru Džez festivala, tako da planiram promociju ovog CD-a možda u narednoj godini. Mada, veoma je teško planirati. Nikada nije bilo idealno, ali sada je baš kišno.

PLATNO
Na CD-u imam kompoziciju Platno, koja mi je jako važna. Uzeo sam elemente dve Mokranjčeve rukoveti, Biljana platno beleše i U selu bejaše šarena česma. Osmu i Desetu rukovet koje sadrže melodije narodnih pesama napisane za horski slog, obradio sam na džez način. Kompoziciju Platno povremeno smo svirali na koncertima, ali nikada nije bila na CD-u. Ovo je prvi put.


„Magija koja ne prestaje“. Tako smo naslovili tekst u Glasu Podrinja, u okviru feljtona o uspešnim Šapčanima. Šta se dešavalo od tog 8. februara 2018. godine?
- Godina 2019. bila nam je izuzetno uspešna. U junu smo dobili poziv da nastupamo na Džez festivalu na Tenerifama. To je ostrvo koje nominalno pripada Španiji, ali se praktično nalazi u vodama Afrike. Bila je fantastična atmosfera, odsvirali smo odličan koncert i imali smo zaista izvanredne reakcije publike, čak smo izazvali veće interesovanje od nekih koji su imali zvučnija imena i bili poznatiji od nas. Nakon toga, imali smo koncert u našem Kulturnom centru u Parizu zahvaljujući sredstvima koja smo dobili na konkursu Ministarstva kulture. To je bilo u okiru Međunarodnog džez festivala Jazzycolors, koji okuplja kulturne centre i institute iz evropskih zemalja sa ciljem da afirmiše najbolje džez ansamble zemalja učesnica. To je divna prilika za razmenu energije i afirmaciju umetnika iz ovog dela Evrope koji nemaju pristup glavnim džez festivalima u Evropi. Kada smo se vratili iz Pariza, imali smo sjajan koncert u Banskom dvoru u Banja Luci, što je bila prava završnica te uspešne godine. Imali smo planove u dogovoru sa Ministarstvom kulure da učestvujemo na nekoliko glavnih džez festivala u Evropi po našem izboru, međutim, sve je palo u vodu zbog korone.

SVE JE NEIZVESNO
„Kada me pitaju šta mislim šta će se dešavati nadalje, odgovaram da je teško predvideti jer nije stvar u tome da li mi imamo energije i želje da nešto uradimo, nego je pitanje šta je to u šta ulazimo posle korone. To je nepoznanica. Izvesno je da neće biti isto kao što je bilo pre korone. Zbog toga je teško praviti detaljne planove. Ovu godinu treba maksimalno iskoristiti, a sledeću planirati koliko je to moguće. Sve je neizvesno.“

M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa