23. decembar 2021.23. dec 2021.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

Intervju- akademski slikar Milan Todić

Svaka kultura ima svoje estetske norme

Rođen u Šapcu. Detinjstvo provodi u pocerskom selu Dobrić gde otkriva ljubav prema slikanju. Školovao se u Novom Sadu i Zagrebu, živi u Sloveniji, povremeno stvara u SAD-u
Milan Todić rođen je 31.1.1965. godine u Šapcu. Detinjstvo provodi u pocerskom selu Dobrić, gde završava osnovnu školu, a ljubav i sklonost ka slikanju i crtanju iskazuje u detinjstvu. Uz podršku likovnog pedagoga, slikara Krste Aleksića, učestvuje na likovnim kolonijama za decu i razvija svoj talenat. U Novom Sadu pohađa Školu za primenjenu umetnost, a po završetku odlazi u Celje, atelje poznatog vajara Mije Tomanića, gde se upoznaje sa vajarskim tehnikama i obradom kamena. Na Akademiji likovnih umetnosti u Zagrebu studira slikarstvo na klasi profesora Friščića i Atača Kauzlarića.

Put umetnosti vodi ga u Sloveniju gde danas živi i radi. Više godina je proveo u Piranu, gde stvara u mediteranskom ambijentu. Povremeno odlazi u SAD, gde slika i izlaže u galeriji M2, u Little Rocku. Tokom godina izlagao je u Srbiji i inostranstvu i dobitnik je više nagrada i priznanja.

Foto: "Glas Podrinja"


Njegova dela nose različite tematike i motive, od pejzaža do ljudskih figura. Nedavno se šabačkim ljubiteljima i poznavaocima likovnog stvaralaštva, prvi put predstavio samostalnom izložbom u Galeriji Kulturnog centra. Postavku pod nazivom “Bez daha” čine predstave nagih ljudskih figura u vodi kao simbolima nesputanosti.

Od realističkog do mitološkog, od kupačica do sirena, slike su protkane svetlim tonovima, kao zracima sunca koje dopire u dubine plavetnila vode. O stvaralaštvu akademski slikar Milan Todić govorio je za „Glas Podrinja“.

Konzument umetnosti ima pravo da delo doživi na svoj način, ali sa aspekta stvaraoca, šta je motiv i poruka za kojim ste tragali stvarajući dela koja su pred posetiocima u galeriji Kulturnog centra?
Izložene slike u galeriji Kulturnog centra Šabac su nastale u kontinuitetu slikanja akta kao motiva. Ovoga puta izložene zakonitostima ponašanja svetla u drugom mediju, konkretno vodi. Akt kao motiv je oslobođen težine, lebdi, forma je maglovita, a definiše je samo svetlo koje se probija i reflektuje. Sadržaj je manje bitan. Osnovna poruka je oslobađanje motiva od svakodnevnog pristupa. Sve je podređeno estetici i likovnosti, igri toplog i hladnog.

Kada Vas je život odveo iz zavičaja, šta je od njega ostalo u Vama, sećanju i u umetničkom izrazu?
Kao slikar koji se bavi različitim motivima doživljaj pejzaža iz moje Pocerine je taj koji će me trajno vraćati tom istom pejzažu i verovatno ću mu se u nekom narednom ciklusu temeljnije posvetiti ukoliko mi okolnosti to dozvole.

Bavim restauriranjem, kroz taj proces kao slikar mnogo toga naučim analizirajući dela starih majstora. Istovremeno tim delima vraćam stari sjaj i svežinu koja je često sakrivena ispod potamnelih slojeva laka i prljavštine tako da zažive na onaj način kao u vreme kada su nastala


Tokom karijere ste se oprobali u različitim temama, postoji li neka koju smatrate svojom ili je svaka “Vaša” u trenutku kada ga donese inspiracija?
Što se same tematike tiče, moja interesovanja su široka. Uvek tražim neki novi likovni problem i teško mogu da predvidim gde ću ga pronaći. Uglavnom se to događa spontano.

Koja je najveća umetnička želja, prostor koji želite da osvojite delima, izložba kojom želite da se predstavite javnosti?
U zadnjih nekoliko godina svojim delima sam se predstavio na više izložbi i značajnih kolonija. Moja dela su bila javno objavljivana, a uvršten sam u dve značajne knjige likovnog kritičara Dejana Đorića.

Rođeni ste u Šapcu, školovali u Novom Sadu i Zagrebu, živite u Sloveniji, povremeno stvarate u SAD-u. Koliko kulturološki i geografski drugačije sredine utiču na stvaranje i umetnost?
Svaka kultura ima svoje estetske norme tako da kao i podneblje i socijalno okruženje neminovno utiče na stvaranje.

Nije česta pojava da se umetnici bave restauracijom umetničkih dela. Kakav je osećaj kada kreirate nešto na belini platna, a kakav kada već postojećoj umetnini udahnete nov život?
Pošto se povremeno bavim restauriranjem, kroz taj proces kao slikar mnogo toga naučim analizirajući dela starih majstora. Istovremeno tim delima vraćam stari sjaj i svežinu koja je često sakrivena ispod potamnelih slojeva laka i prljavštine tako da zažive na onaj način kao u vreme kada su nastala. Slikajući svoje slike donosim lični doživljaj i interpretaciju likovnog dela i tu što više pokušavam dati svoj lični pečat.
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa