5. maj 2022.5. maj 2022.
Foto: Glas Podrinja

Foto: Glas Podrinja

DR MILAN GRUJIĆ PRVI SUBSPECIJALISTA ENDOKRINE HIRURGIJE U ŠAPCU

Operacija štitaste žlezde rutinska i na viskom nivou

„Oko 10 odsto ljudi ima papilarni čvor na štitastoj žlezdi, a čak i do 60 odsto na ultrazvuku otkriju neke promene. Naravno, većina ovoga nije za operaciju. Bolesti štitaste žlezde su češće kod žena, koje su tome podložne u svim životnim dobima. Do sada je u Šapcu urađeno oko 160 operacija. Očekujemo da uskoro uradimo i prvu operaciju nadbubrežne žlezde“ navodi dr Milan Grujić, prvi i za sada jedini subspecijalista endokrine hirurgije u šabačkoj Opštoj bolnici
Problemi sa štitastom žlezdom veoma su česti. Od poremećaja rada štitaste žlezde oboleva mnogo više žena nego muškaraca i, na sreću, promene su uglavnom benigne. Operacija, u većini slučajeva nije potrebna. Međutim, kako veliki procenat populacije oboli od poremećaja funkcije ili stanja ovog organa, na godišnjem nivou se obavi i dosta operacija.

Štitasta žlezda se već četiri godine operiše u Šabačkoj opštoj bolnici „Dr Laza K. Lazarević“ i obavlja se rutinski. Dr Milan Grujić prvi je i, za sada, jedini specijalista endokrine hirurgije u Šapcu i Loznici. Subspecijalizirao je na Klinici za endokrinu hirurgiju u Beogradu, uz veliku podršku direktora ove ustanove prof. dr Ivana Paunovića, koji je 2017. godine i izveo prvu operaciju štitaste žlezde u Šapcu. Pored toga i dr Branislav Rovčanin, klinički asisten, i dalje pruža kontinuiranu pomoć kako bi se ova operacija u Šapcu izvodila ne samo rutinski, nego i na veoma visokom nivou.

Čest problem
-Oko 10 odsto ljudi ima papilarni čvor na štitastoj žlezdi, a čak i do 60 odsto na ultrazvuku otkriju neke promene. Naravno, većina ovoga nije za operaciju. Hirurgija štitaste žlezde se može podeliti na poremećaj funkcije koji se operiše i poremećaj strukture. Poremećaji funkcije mogu biti hiper ili hipo i oni se ređe operišu. Hipo funkcija se javlja u sklopu autoimune bolesti Hašimoto tireoiditisa. Najčešće se ne operiše nego se leči supstitucijom hormona lerotiroksina, sem u slučajevima kada je žlezda velika i predstavlja i estetski problem i vrši kompresiju okolnih struktura, ili kada postoji suspekt na malignitet. Kod hiper funkcije razlog za operaciju je čvor koji hiperprodukuje hormon štitaste žlezde i vrlo efikasno se rešava problem rutinskom opercijom nakon čega je pacijent izlečen. Najčešće nakon toga nije potrebno ni uzimanje nikavih supstitucija, jer jedna polovina (lobus) žlezde ostaje, navodi dr Milan Grujić.

Specifična hirurgija
-Hirurgija šitatse žlezde je specifična i zahteva specifičnu hiruršku veštinu, zbog toga što se radi regija koja je mala, a u kojoj se nalaze brojne važne strukture. Nalazi se na prednjoj strani vrata, iza su traheja i jednjak, a sa strane vaskularne strukture koje vaskularizuju mozak. Nije potrebna posebna oprema, mada se uvek trudimo da imamo što bolju i savremeniju. Postoje instrumenti za minimalno invazivnu hirurgiju koji malo ubrzavaju operaciju. Najbitnija je obučenost hiruga i hiruška tehnika, navodi dr Milan Grujić.


Ovakve operacije, uzrokovane poremećajem funkcije štitaste žlezde značajno su ređe. Kao najčešći razlog za operaciju dr Grujić navodi Grejvs-Bazedovljevu bolest. Radi se, takođe, o autoimunoj bolesti, a hirurški zahvat je neophodan kada se iscrpe sve terapijske mere.

-Bolest karakteriše otekao vrat i proturzija očnih jabučica. Kada se ukloni cela žlezda neophodna je doživotna terapija lerotiroksinom. Pije se jedna tableta, najčešće ujutru i ne predstavlja veliki diskomfor u životu pacijenta, kaže dr Grujić.

Hašimoto tireoiditis se najčešće dijagnostifikuje kada se uradi nalaz TSH hormona. Povećane vrednosti ukazuju na postojanje ovog problema.

-Mnogi ljudi imaju samo blago smanjenu funkciju štitaste žlezde koja ne zahteva terapiju. Međutim, vremenom dolazi do postepenog uništavanja celog tkiva štitaste žlezde, tako da je neophodna supstitucija lerotiroksinom. Operacija u najvećem broju slučajeva nije potrebna, jer žlezda nije uvećana, navodi naš sagovornik.

Tumori štitaste žlezde
Kada se radi o tumorima štitastih žlezda osnovna podela je na benigne i maligne. Zadatak endokrinog hirurga je da proceni da li je neki čvor benigni ili maligni.

-Benigni tumori su mnogo češći, u 85 do 90 odsto slučajeva. Tumori štitaste žlezde su veoma specifični. Uglavnom su dobrodiferentovani papilarni karcinomi, vrlo retko daju metastaze i prognoze su odlične. Međutim, anaplastični karcinom spada u najmalignije tumore koji postoje. Radi se o papilarnom karcinomu koji se vremenom, od dobrodiferentovanog pretvara u dedifirentovan. Zbog toga ih je bitno prepoznati, operisati na vreme i sprečiti nastanak takvih karcinoma. Od kada je u Srbiji počela edukacija u ovoj oblasti, zbog dobre dijagnostike i operativne tehnike, zaista je mali broj anaplastičnih karcinoma, navodi dr Grujić.

Kako naš sagovornik objašnjava, karakteristika benignih tumora je da su pokretni, dok su maligni fiksirani.

Kada je pacijentu potrebna operacija odlučuje se na osnovu niza dijagnostičkih procedura. Pored ultrazvuka, rade se i biohemijski nalazi, kao i aspiraciona biopsija. Na osnovu toga se utvrđuje u kom stadijumu je promena.

-Drugi stadijum znači benignost i operiše se samo ukoliko je veći od 3 ili 4 centimera i izazova kompresivne tegobe. Treći stadijum je granica između benignosti i malignosti i najčešće se preporučuje operacija, dok su četvrti i peti stadijum apsolutna preporuka za operaciju, kaže dr Grujić.

Uzroci bolesti
Neodstatak joda i radioaktivno zračenje su uzroci za koje se pouzdano zna da dovode do tumora štitaste žlezde. Pored toga tu su genetske predispozicije, a ne mogu se zanemariti ni način života i stres.

-Jedan od faktora za nastanak malignih tumora je nedostatak joda. Međutim, s obzirom da je jod uveden u ishranu (jodiranjem soli) broj ovih tumora se značajno smanjio. Povećao se broj papilarnih karcinoma, koji su, srećom, mnogo benigniji. Endemsko područje je uz Drinu gde ima dosta slučajeva, a razlog se ne zna. Jedini uzrok za koji se pouzdano zna da dovodi do porasta broja papilarnih karcinoma je radioaktivno zračenje. Postoje genetske predispozicije, a tu je i način života, stres. Štitasta žlezda prva reaguje na stres, fizički napor..., navodi dr Grujić.

Dodaje i da ne postoji prevencija od ovih bolesti, ali da u terapiji često daju selen, za koji se pokazalo da ima protektivnu ulogu, jer pomaže u apsorbiciji joda. Selena ima u orahovači, koja se preporučuje kao narodni lek kod problema sa štitastom žlezdom.

Šabac među retkim gradovima
-Subspecijalizacija endokrine hirurgije je mlada, ustanovljena je 2014. godine. Do tada su bile neke edukacije od mesec ili dva i uglavnom su hirurzi koji su ih prolazili odustajali od operacija. Komplikacije su specifične i ukoliko hirurg nije dovoljno edukovan neki živac može da se povredi. Kako volim izazove, imao sam želju za ovom specijalizacijom i pitao da se raspiše. Sada se samo u još nekoliko gradova, van Beograda, vrše ovakve operacije. Voleo bih da se još neko od mladih hirurga uključi i da se ova vrsta hirurgije u Šapcu dalje razvija. Velika želja mi je da uradim operaciju nadbubrežne žlezde i spreman sam za to. Uvek u hirurgiji težite novim izazovima, ističe dr Milan Grujić.


Dijagnostika
-Ljudi se najčešće javljaju kada primete da imaju neki čvor u predelu vrata ili da otežano gutaju. Takvih je oko polovina pacijenata, dok se kod druge polovine otkrije praktično slučajno, na ultrazvučnom pregledu vrata. Da bi se proverila funkcija štitaste žlezde dovoljno je da se uradi TSH hormon i u slučaju snižene funkcije on će biti jako povišen. Radi se analizom krvi i postoji mogućnost da se uradi i u Opštoj bolnici. Pored toga, ako je povišen i kalcitonin sigurno postoji problem. Bolesti štitaste žlezde su češće kod žena, koje su tome podložne u svim životnim dobima.

Specifično za maligne tumore štitaste žlezde je da je kod mlađih žena preživljavanje skoro 100 odsto, dok su sa rastom broja godina prognoze malo lošije, dok za većinu drugih tumora važi obrnuto, navodi dr Grujić i savetuje sve da, iako nemaju nikave simptome, od 30-ih godina urade ultrazvučni pregled.

Endokrina hirurgija se bavi štitastom, paraštitastom i nadbubrežnom žlezdom. Štitasta i paraštitasta žlezda se uspešno rade u šabačkoj bolnici, dok se još čeka na prvu operaciju nadbubrežne žlezde.

-Do sada je u Šapcu urađeno oko 160 operacija. Tokom prve dve godine rađeno je oko 50 operacija godišnje, a kasnije je zbog pandemije malo smanjeno. Očekujemo da uskoro uradimo i prvu operaciju nadbubrežne žlezde. Uslove imamo, ali je pandemija sve zaustavila. Na početku bismo radili sa istim konsultantom, asistentom dr Rovčaninom, koji je jedan od najboljih u ovoj vrsti hirurgije. Dobijanjem laparoskopskog stuba pred pandemiju, stekli su se svi uslovi da i ovo počne da se radi, navodi dr Grujić.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa