Svetski dan štednje: Štednja je odgovornost za stabilnu budućnost
Srbi sve više štede u dinarima
Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije dinarska i devizna štednja nastavile su da rastu i 2025. godine, uprkos globalnim ekonomskim neizvesnostima
Posebno je primetan snažan rast štednje u domaćoj valuti, što, kako navode iz NBS, pokazuje rast poverenja građana u dinar i u domaći finansijski sistem.
Rast štednje uprkos krizama - Dinarska štednja građana u proteklih 13 godina porasla je više od 11 puta — sa 19 na preko 206 milijardi dinara. Samo u ovoj godini, povećana je za 14,5 milijardi dinara, odnosno 7,6%. Najviše štednje je oročeno na period od šest meseci do godinu dana, dok je prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra iznosio oko 198.000 dinara. Očuvana makroekonomska stabilnost, relativno stabilan kurs dinara prema evru i stabilan bankarski sistem doprineli su rastu poverenja građana - navode u Narodnoj banci Srbije.
I devizna štednja u porastu Iako nešto sporije, raste i devizna štednja. U periodu od 2012. do 2025. godine udvostručena je — sa 7,9 na 15,9 milijardi evra.
- Najveći rast beleži štednja po viđenju, koja sada čini dve trećine ukupne devizne štednje. Prosečan devizni ulog po partiji premašuje 4.000 evra, a ako se izuzmu najmanji depoziti, do 500 evra, prosek dostiže gotovo 15.000 evra – ističu u NBS.
Foto: Pixabay
Isplativije štedeti u dinarima Analiza NBS sprovedena povodom Svetskog dana štednje pokazuje da je u proteklih 13 godina dinarska štednja bila isplativija od devizne, i u kratkom, i u dugom roku.
- Razlog su više kamatne stope na dinarsku štednju, neoporezivanje kamate u dinarima (dok je kamata na deviznu štednju oporezovana 15%), kao i stabilnost domaće ekonomije.
Šapčani o štednji: Ponekad, ponešto - Imam otvoren i dinarski i devizni račun. Štedim u dinarima, u smislu da ostavljam od plate i dodatnih poslova na svom tekućem računu određeni iznos. Planiramo da kupimo stan, pa je štednja usmerena na iznos koji je neophodan za učešće a potom i opremanje. Novac nije oročen tako da u slučaju nekih nepredviđenih troškova uvek mogu da ga koristim ali se trudim da se to što „ostavljam na stranu“, ne troši baš bez preke potrebe – kaže jedna tridesetosmogodišnjakinja. - Pare koje ostavim za svaki slučaj, odu za prvi slučaj koji naiđe. Trošim za tekuće potrebe, ali često i za ono što nije neophodno pa tako ne pretekne puno za čuvanje sa strane. Pozdravljam ko štedi i ko može, ali sam još uvek u godinama kad ne mislim o tome – navodi sugrađanka. - Jedva nekako doguram od penzije do naredne, tako da ne ostaje za štednju. Kad poplaćam sve račune ne ostane mnogo, ali nekako se snalazim, sama sam pa je lakše. Nisam u godinama kada mi puno toga treba a za ono osnovno bude, ali ne ostane za štednju – ističe penzinerka. - Oročilli smo izvestan iznos na pet godina u dinarima od prodaje nekog zemljišta. Za dve godine ističe oročenje ali razmišljamo da produžimo. Dobro je imati „sa strane“ za kupovinu nečega što ne može od redovnih primanja. S obzirom da suprug i ja sa decom živimo u našoj porodičnoj kući, ne moram da razmišljam o stambenom prostoru, ali ako bih „naletela“ neka povoljna vikendica ili plac bliže gradu, možda bismo se odlučili da povučemo novac sa računa – izdvaja sagovornica Glasa Podrinja.
Tako bi štediša koji je od septembra 2012. svake godine oročavao 100.000 dinara u domaćoj valuti danas imao preko 60.000 dinara više od onoga koji bi isti iznos čuvao u evrima. Rezultati analize jasno pokazuju da je i kratkoročno i dugoročno isplativije štedeti u dinarima. Upravo zato, Narodna banka će nastaviti da podstiče dinarsku štednju i unapređuje proces dinarizacije finansijskog sistema - ističu iz NBS.
Povodom Svetskog dana štednje, NBS podseća da štednja nije samo finansijska odluka, već i pokazatelj lične i društvene odgovornosti. U vremenima neizvesnosti, kako se navodi, ona je jedan od najpouzdanijih načina da se obezbedi stabilna budućnost, za pojedinca i za zemlju u celini.