28. novembar 2019.28. nov 2019.
Most saznanja
Dan Mihaila Đurića u Šapcu

Most saznanja

Mihailo Đurić je jedan od naših najznačajnijih filozofa koji je imao brilijantnu karijeru na Pravnom fakultetu, gde je ostavio dubok trag. Ipak, najvažnije je njegovo delo u 12 tomova i želeli smo da u rodnom gradu razgovaramo o važnim temama njegovog naučnog rada kako bismo izgradili most između Mihaila Đurića, njegovih ideja i budućih generacija
“Sastavni momenti vremenitosti su budućnost, ”bilost” i sadašnjost. … Budućnost je ”primaran fenomen” vremenitosti. Iz nje dolaze sve mogućnosti bića, ona daje osnovni podsticaj samorazumevanju kao razumevanju bića. Dolaženje je posredovano bilošću, to jest onim što je bilo i što još uvek jeste. Sadašnjost je tačka u kojoj se sudaraju budućnost i bilost. Odnos između budućnosti i bilosti je uzajaman: suštinski čovek dolazi sebi kao onaj koji je već bio, odnosno taj čovek je ono što je već bio samo ukoliko budućnost stalno iznova dolazi, zapisao je akademik dr Mihailo Đurić u svom delu Niče i Hajdeger, Fil. Istraživanja 17.
Akademik i filozof
Mihailo Đurić je rođen 22. avgusta 1925. godine u Šapcu. Osnovnu školu i gimnaziju učio je u raznim mestima službovanja svog oca, a deo svog obrazovanja proveo je kao đak Šabačke gimnazije. Studirao je pravo, filozofiju i klasičnu filologiju u Beogradu. Doktorirao je 1954. godine, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, sa tezom ,,Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista". Iste godine postao je asistent na Pravnom fakultetu, gde je prošao sva naučna zvanja, da bi 1964. godine bio izabran u zvanje redovnog profesora. Bio je gostujući profesor za filozofiju na univerzitetima u Beču, Zapadnom Berlinu i Augsburgu. Od 1974. do 1989. godine je naučni saradnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. Bio je predsednik naučnog veća Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, pokretač i glavni urednik časopisa ,,Filozofski godišnjak". Dobitnik je prestižne međunarodne nagrade „Prof. Luiđi Tartufari”(2009) koju dodeljuje Nacionalna akademija nauka Republike Italije (Accademia nazionale dei Lincei) za oblast filozofije, kao i Oktobarske nagrade grada Beograda (1990). Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu i Evropske akademije nauka i umetnosti u Salcburgu. Ipak, zbog kritike društvenog sistema osuđen na dve godine strogog zatvora u julu 1972, ali to ga nije sprečilo da bude predavač na nemačkim i austrijskim univerzitetima.
-Mihailo Đurić je jedan od naših najznačajnijih filozofa koji je imao brilijantnu karijeru na Pravnom fakultetu, gde je ostavio dubok trag. Ipak, najvažnije je njegovo delo u 12 tomova i želeli smo da da u rodnom gradu razgovaramo o važnim temama njegovog naučnog rada kako bismo izgradili most između Mihaila Đurića, njegovih ideja i budućih generacija - pojasnio je prof. dr Jovica Trkulja.
Kulturna zaostavština
I kako je zabeležio i sam profesor: “Samo je čovek koji se već odlučio da bude ono što može biti, koji je već postao ono što oduvek jeste doista kadar da zakorači u novi život”. Pri tom nije važno da li taj čovek stvarno zna za ”poreklo” egzistencijalnih mogućnosti pomoću kojih ”bira” sebe u svom ”moći-biti”. Iz te sudbinske vezanosti čoveka za ono što je jednom već bilo i nije prošlo, što je još živo, što još traje, što još nadahnjuje budući život, izvire stvaralački karakter samog ponavljanja.“
-Naš sugrađanin bio je jedan od najvećih Srba mislilaca u 20. veku. Izuzetno je značajno da se bavimo njegovim delom, ne samo jednom godišnje. Potrebno je da otvorimo prostor za javnu diskusiju o onome što je ostavio iza sebe - rekao je član Gradskog veća zadužen za kulturu Igor Marsenić i najavio da će naredne godine biti štampan zbornik dosadašnjih radova nastalih tokom naučnih skupova u Šapcu, kao pisani trag o značaju lika i dela Mihaila Đurića.
U znak sećanja na istaknutog akademika filozofskih nauka u Šapcu je 2016. godine ustanovljen je dan posvećen ovom znamenitom sugrađaninu. Kako bi stvaralaštvo i izuzetna kulturna zaostavština bila prezentovana javnosti, a prevashodno srednjoškolcima u prvim susretima sa kraljicom mudrosti, u Šabačkoj gimnaziji organizovano je predavanje na temu "Mihailo Đurić kao sociolog", prof. dr Slobodana Antonića.
-Svakako da je Mihailo Đurić najveći filozof kojeg je Srbija imala, ali je nažalost propatio zbog svojih čvrstih stavova, kritike društva i zbog toga je deo života proveo pritvoren. No, to nije narušilo njegovu reputaciju i upamćen je kao slobodouman čovek veran svojim idealima. Gimnazija je ponosna na to što je bio naš učenik - istakla je direktorka Šabačke gimnazije Marijana Isaković.
U Biblioteci šabačkoj na naučnom skupu govorili su: akademik Danilo Basta, Jovo Cvjetković, Veroljub Ilić i predstavljen je časopis Praxis.

M. Ž.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa