7. maj 2020.7. maj 2020.
Rađanje kritičke svesti
Farenhajt 451 - juče, danas i sutra

Rađanje kritičke svesti

…Nismo rođeni jednaki, ali treba da postanemo jednaki. Zbog toga će nas vatra izjednačiti. A tek tada možemo biti srećni... Sreća je istina! Sloboda je izbor!
Naučno-fantastični bestseler, distopijski roman Reja Bredberija iz 1953. godine poseduje realističnu, gotovo već viđenu, doživljenu dimenziju. Sadašnjost, bliska ili neka daleka budućnost u kojoj represivna vlada drži pod kontrolom javno mnjenje zabranom, knjiga, književnosti, i svih medija osim zvaničnih, nagna vas da se zapitate, „Da li se istorija ponavlja?“, ili već znate odgovor.
Ovaj klasik književnosti i nakon šest decenija od prvog objavljivanja i privlači pažnju i izaziva nelagodu kod čitalaca, pokreće debate, rasplamsava maštu i donosi različita tumačenja.
Gaj Montag, centralni muški lik romana primer je dualnosti ljudske prirode i sveta. Od antiheroja do heroja, on oživljava duh malog-velikog čoveka, predstavnika režima koji prelazi tamnu stranu revolucije. Pomalo kliše, ali ne zameramo. Ni realnost nije nije crno-bela, siva je, a zarad većeg dobra često zažmurimo.
Pitanje morala za Montaga nije upitno, on je potisnut, nema vrednost kao društvena norma, sve dok „crv sumnje“ oličen u tananoj ideji, tračku kritičke spoznaje ne „iskoči“ iz knjige koju protagonista romana spašava sigurne smrti, vatre.
Naime, zaštitnici naroda od zle pošasti koja obuzima sve koji čitaju, i uživaju u tome su „vatrogasci“, odnosno redari zaduženi za paljenje opasnih grafita (knjiga), a Montag kao revnosni oficir pretenduje na značajnu funkciju u novom poretku. Svaka slučajnost u mogućoj analogiji, tumačenju (između) redova je nenamerna.
Ipak, ono što nije slučajno, je korelacija sa postupcima Trećeg rajha. U knjigama je sažeto svo „ludilo“sveta, te svaka je opasna, i treba da bude izbrisana.
„Pa, Hitler naravno. Kada sam imao petnaest godina, on je spaljivao knjige na berlinskim ulicama. Onda sam kasnije saznao o spaljivanju biblioteke u Aleksandriji pre 5000 godina. Duša me je bolela. Pošto sam samouk, to znači da su moji učitelji - biblioteke u opasnosti. A ako se to desilo u Aleksandriji i Berlinu, može se desiti ponovo i u budućnosti, i onda bi moji heroji bili ubijeni - rekao je Rej Bredberi o svojoj tamnoj inspiraciji, ali i nadahnuću za „Farenhajt 451“. Tokom pretrage sigurno ćete pronaći da je roman kritika televizije kao medija u usponu, predviđanje i opomena za sudbinu štampanih knjiga. Svakako dve filmske adaptacije uz roman su dostupne. Prva iz 1966. godine vernija literarnom originalu, i druga znatno mlađa iz 2018, ali prilagođena senzibilitetu XXI veka. Na vama je da odaberete vodič kroz antiutopiju univerzuma, tamne kutke svesti.
Mračan, pomalo autističan je taj vrli novi svet, ali ipak željan sitnih senzacija. Društvo izgrađeno na novim temeljima jednakosti, te zbog održivosti sistema nije poželjno da postoji kritičko mišljenje. Drugačiji pogled, stav, izaziva sumnju, nelagodu i ruši postojeći poredak. Zbog toga neprijatelj mora biti eliminisan.
Uništavanje knjiga, naravno podržano je uživo prenosima na jednoj jedinoj pravoj mreži, uz skandiranje okupljene mase, željne krvi drugačijih, odnosno pobunjenika. Svako ko odluči da bude autentičan, svoj, deli znanje taloženo milenijumima i sabrano među koricama knjiga gubi pravo na identitet, i osuđen je na progon (društveni, politički, materijalni).
Interes je jasan, kao i poruka (ne)svesnim podanicima. Promišljanje ne vodi u svet mogućnosti, ne otvara vrata (samo)spoznaje, već je put u nesigurno, opasno, istinski, za nosioce vlasti, ali i sve građane. U izokrenutoj stvarnosti gde dominiraju mase, ne ljudi, u kojoj je um podređen nagonu (ne)kontrolisane gomile lako je sve pretvoriti u opasnost po ostale. U surovom ogledalu horor budućnosti je utočište sigurnosti, a altruisti koji veruju u druge, pretnja. Logika i zabluda su zamenili mesta. Istorija je ponovo ispisana.
Kako sačuvati razum kada su slobodna volja, kreativnost, radoznalost na udaru?
Na kraju, svi imaju priliku da budu drugačiji od stanovnika grada iz budućnosti i odaberu put. Da li je tragičan kraj svega, ili je suština u pobedi? Da li je uopšte istinska vrednost pobedila? Šta je vrednost? Ko odlučuje? Može li se pobediti veliki brat, i kojim oružjem? Bredberi je odgovore prepustio prirodi, borbi, ali konačnu prevagu donose oni koje ne možemo uhvatiti.
Večnost znanja kao garant slobode svakog pojedinca izborena kroz epohe smeštena je u jedan čip na simbolu te iste slobode, ptici. Nesvesna da nosi budućnost čovečanstva na hladni sever, a vreme je selidbe na jug, tamo se uputila njena masa. Susreću se um i nagon, večni susreti i večne borbe bez kraja. Možda je i sasvim drugačije...
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa