1. jul 2021.1. jul 2021.
Nađi način, pokaži žensku snagu
Pokreni se (1)

Nađi način, pokaži žensku snagu

Koliko smo kao društvo odmakli u pogledu rodne ravnopravnosti? Da li je pitanje jednakosti polova samo ili i pitanje jezika? Kakva je situacija na teritoriji Mačvanskog okruga na ovu temu? Ko su žene koje su uspele da se ostvare na svim poljima, na koje su prepreka nailazile i šta im je pričinjavalo najveću satisfakciju na putu uspeha? Ovo su neka od pitanja na koje ćemo pokušati da odgovorimo serijom tekstova u okviru rubrike „Pokreni se..“, podržane od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije
Nedavno usvojeni Zakon o rodnoj ravnopravnosti izazvao je brojne polemike u javnosti, uglavnom vezane za upotrebu rodsnosenzitivnog jezika i ženske ekvivalente muških naziva zanimanja. Po ko zna koji put smo kao društvo pokazali da fokusiranjem na detalje gubimo iz vida suštinu, a to je stvaranje društva jednakih prava i mogućnosti za sve.
Ideja za projekat „Pokreni se, pronađi svoj put! Pokreni žensku snagu“, nastala je nekoliko meseci pre usvajanja Zakona. Osnovni cilj je definisan kao usmeravanje reflektora na uspešne žene Mačvanskog okruga. Zamisao nam je da afirmacijom njihovog uspeha i opisom puta koji su do određenih pozicija prošle, učinimo njihov položaj i ulogu u lokalnoj zajednici vidljivijim i inspirativnijim za neke buduće naraštaje.

Želja nam JE DA pokažemo i dokažemo da su uspeh i priznanje mogući i zavise više od snage ličnosti i zalaganja pojedinca, nego polne pripadnosti


Priče uspešnih žena iz javnog i privatnog sektora biće objavljivane u štampanom izdanju „Glasa Podrinja“i posredstvom društvenih mreža. Na ovaj način radićemo na propagiranju značaja rodne ravnopravnosti u svim oblastima života, a posebno mestima na kojima su žene tradicionalno bile nevidljive: kao istaknuti donosioci odluka u javnom sektoru ili uspešne vlasnice ili direktorke privatnih preduzeća.
Uspeh uprkos predrasudama, teškoće na koje one koje bi da krenu istim putem trebale da obrate pažnju, predlozi promena koje bi put olakšale. Tokom 20 brojeva trajanja projekta, planirano je da se čuje životni put 15 uspešnih žena iz Šapca, Bogatića, Vladimiraca, Koceljeve i Ljubovije, kao i pojedinaca i organizacija koje se aktivno bave borbom za rodnu ravnopravnost u njihovim lokalnim sredinama. Želja nam je da prikazom različitih iskustava žena iz drugačijih sredina, pokažemo i dokažemo da su uspeh i priznanje mogući i zavise više od snage ličnosti i zalaganja pojedinca, nego polne pripadnosti.

Definicija
Rodna ravnopravnost (takođe ravnopravnost polova ili jednakost polova) je načelo socijalne filozofije koje podrazumeva jednakost muškaraca, žena i osoba drugačijih rodnih identiteta u društvenom i političkom životu.
-Rodna ravnopravnost pretpostavlja da jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice- stoji u „ Evropskoj povelji o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou”
Načelo rodne ravnopravnosti i nediskriminacije je jedno od temeljnih ljudskih prava. Pol se dobija rođenjem i doživljava se kao dobijena biološka karakteristika. Rod nema nikakve veze sa biologijom, već se odonosi na sve razlike između muškaraca i žena koje proističu iz društvenih očekivanja u vezi sa odgovarajućim ponašanjem, interosovanjima, sposobnostima, stavovima za muški i ženski indetitet.

Kratak osvrt na državnu statistiku
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku rodna neravnopravnost u Srbiji u političkom uticaju, platama i obrazovanju smanjena je u prethodnom periodu. Kako je navedeno u izveštaju Svetskog ekonomskog foruma nalazimo se na 39. od 153 zemlje u ukupnom rangiranju, ali smo u pojedinim katagorijama i na 99. mestu. Zabrinjava činjenica da, iako, prednjače u odnosu na muški pol po visini formalnog obrazovanja (Podaci iz publikacije Republičkog zavoda za statistiku: Žene i muškarci u Republici Srbiji, 2017.), kada su u pitanju rukovodeći položaji samo je 6,6 odsto žena predsednica opština ili gradonačelnica, dok ih je među odbornicama 31,2 odsto. Stopa zaposlenih žena je 11,3 odsto manja od stope zaposlenih muškaraca dobi od 25-54 godine, dok je samozaposlenost žena čak duplo manja nego u slučaju muškaraca.
Šta je statistika, a šta realnost u pet opština Mačvanskog okruga pokušaćemo da saznamo u uvodnim tekstovima serijala o uspešnim ženama Šapca, Bogatića, Vladimiraca, Koceljeve i Ljubovije, dok kratak pregled stanja i angažovanja lokalnih organa vlasti u Srbiji po ovom pitanju donosimo u sledećem broju „Glasa Podrinja“ u razgovoru sa članom Saveta za rodnu ravnopravnost kancelarije Zaštitinika građana Republike Srbije, Aleksandrom Pricom.
T.T.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa