2. decembar 2021.2. dec 2021.
Susret prošlosti i budućnosti
U ŠKOLI U KOCELjEVI ODRŽANO VEČE RODOLjUBIVE POEZIJE

Susret prošlosti i budućnosti

Povodom Dana pobede i oslobođenja Koceljeve u Velikom ratu prošlog četvrtka je u saradnji OŠ “Mića Stanojlović”, “Koceljevačke revije” i Udruženja potomaka ratnika “Tamnavski besmrtnici” 1912-1920 održano Veče rodoljubive poezije i promovisana knjiga “Dva života jednog Solunca”.
Najpre je prisutne u holu škole u Koceljevi u ime domaćina pozdravila direktorka Sonja Popović koja je napomenula da su ovakva okupljanja znak da kultura živi i da rad mladih ljudi ima podršku škole ali i drugih aktera u društvenom i kulturnom životu.

–U školi se sastaju tradicija i budućnost. Hoću da istaknem da je naša škola uvek otvorena za saradnju, posebno ovakve vidove saradnje, kroz koje ćemo promovisati i našu školu, opštinu, ljude i naše učenike kojima je stalo do kulture- rekla je Popović.
Prisutni su uživali u poeziji brojnih autora čije su rodoljubive pesme kazivali osnovci. Neki od njih su govorili i svoje stihove.

–Veoma sam ponosna na naše profesore srpskog jezika i književnosti Milenka Markovića i Tatjanu Jeremić, kao i na naše učenike- poručila je direktorka uz obećanje da će do kraja godine ova obrazovna ustanova izdati zbirku đačkih pesama kao vid podrške njihovom trudu i radu.
Najbolji su nagrađeni. Za interpretaciju rodoljubivih pesama treće mesto pripalo je Nađi Todorović, drugoplasirana je bila Kristina Kojić dok je pobednica u ovoj kategoriji Ana Ranković.
Među mladim pesnicima treće mesto osvojio je Mateja Bojić, drugo je pripalo Anastasiji Lazić a najlepše stihove je napisao Filip Jelić.

Veče rodoljubive poezije svojim prisustvom i pesmama uveličao je i Nebojša Neca Đurđević, član udruženja književnika Srbije, pesnik, pisac i policajac u Koceljevi.

Ovakva dešavanju su zasigurno prilika da se sačuvaju sećanja i prenesu na mlade naraštaje, da se oduži dug prema precima i iskaže zahvalnost.

Prema rečima Dragana Đermanovića Đela istorija nije tačno utvrdila datum kada se dogodilo oslobađanje Koceljeve u Prvom svetskom ratu.

-31.oktobra je oslobođeno Valjevo a od 1-2.novembra Šabac, pa je u tom intervalu oslobođena i Koceljeva, što zvanično nije zapisano. Za datum tog događaja uzima se 1.novembar i zajedno sa 11.slavimo ove praznike koji su povodom za veče poezije i promociju knjige- rekao je Đermanović.
U okrivu časa istorije koji je održao osnovcima on je podsetio da je obeležavanje Dana primirja uvedeno pre deset godina te da toga dana udruženja građana i Crveni krst u Koceljevi polažu vence na spomenik palim borcima u porti crkve “Car Konstantin i carica Jelena” u ovoj varoši.

–Na ovom obeležju se nalazi 280 imena nastradalih. Spomenici palim borcima postoje i u drugim selima. Samo ih nema u dva, u Družetiću i u Svileuvi- istakao je predsednik opštinskog udruženja potomaka ratnika “Tamnavski besmrtnici” 1912-1920.

DVA ŽIVOTA JEDNOG SOLUNCA
Nakon poezije prisutnima je predstavljena najnovijoj knjiga “Dva života jednog Solunca”, čiji su priređivači bili Dragan Đermanović i Živan Filipović, direktni potomak glavnog aktera ovog dela Sretena Filipovića iz Draginja, ratnika iz Velikog rata.

Pred čitaocima se našao roman koji se može svrstati u istorijski, ali i u porodično-autobiografski.

-To je knjiga u pripovedanju i sećanju jednog Solunca i njegovog sina, možda i jedinog direktnog potomka solunskog ratnika. Pisan je u cilju nezaborava na jedno drugo vreme od kraja devetnaestog veka do današnjih dana i kao temu ima opis dva života starog ratnika, ratni i poratni- navodi se u predgovoru romana.

Jedan od priređivača otkriva da je beleške i događaje smeštene u ovo delo Sreten pisao u 87.godini života kao i da je teško, posle tolikih godina, pronaći i objaviti autentične priče Solunaca.

–Ovo je prvo i jedino autobiografsko delo za koje ja znam. Mnogo je vremena prošlo, mnogo je dnevnika, pojedinačnih i zajedničkih priča objavljeno između dva rata i posle 1970.godine u Jugoslaviji. Na žalost, u našoj opštini je najmanje bilo istoričara, hroničara, novinara koji su se bavili ovom temom, tako da nemamo podatke raznih udruženja ratnika, istorijskih arhiva- pripoveda Đermanović.
Govoreći o knjizi ističe da je ovo prvi izdavački poduhvat koji opisuje pojedinačni život jednog Solunca, običnog vojnika, podnarednika, pa vreme u komunističkom društvu i odnos prema nekadašnjim kraljevim vojnicima. Na jedan neobičan način, smatraju priređivači, ovo je dokument koji oslikava selo u Kraljevini Jugoslaviji između dva rata i period u komunističkom uređenju.

–Ovo je autobiografski, porodični i psihološki roman koji priča intimna razmišljanja, objašnjava vreme i događaje u jednoj zadruzi, porodici, objašnjava šta znači u selu muška glava. Retki su ljudi kao Sreten i Živan koji bi dozvolili, izneli u javnost svoju porodičnu priču, svoje muke. To govori o čestitosti našeg junaka, o tome kakva je i kolika bila želja za porodom, želja da se majci priušti radost, da kroz specifičnost treće ženidbe ne dođe do raspadanja kuće Filipovića i sve to javno iznese na videlo- kaže priređivač i dodaje da ovo delo nije dnevnik, pogotovo ne ratni, sa pregršt istorijskih činjenica iz Albanije i Grčke, sa Kosova, te da u njemu nisu prikazane sve muke i strahote srpskog vojnika.

–Ovo je samo beležnik otrgnut iz sećanja koja ne žele da se mnogo priča i piše o strahotama Velikog rata, već više o drugom delu romana, o samoj porodici koju treba stvoriti, othraniti i proširiti. Ovaj ratnik je dokaz priče da se ratovalo osam godina, jer se malo zna o pobuni Albanaca na Kosovu 1918.godine- ističe Đermanović.

Glavni junak romana “Dva života jednog Solunca” se u rodno Draginje vratio tek 1920.godine, mada ga ni tada niko nije očekivao, jer je još tokom Prvog svetskog rata do njegove majke stigla vest da je pored muža i dva sina, izgubila i trećeg, najmlađeg. O tome kako je preživeo događaj nakon kojeg je bio proglašen za poginulog, gde je bio tokom rata i kakva ga je sudbina čekala u novom, posleratnom periodu, o izazovima u privatnom ali i u društvenom životu otkriva Sreten u svojim beleškama i pre čitaoce “prosipa” svoju gotovo filmsku priču.
V.Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa