13. januar 2022.13. jan 2022.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

SRBI VOLE NOVE GODINE

Sa nadom u bolje i drugačije

U Srbiji se često i rado svetkuje. Po svemu sudeći, volimo Novu godinu. Tri puta je obeležavamo. Prvi put kada i ostatak sveta, Srpsku ili Pravoslavnu 14. januara, a 1. septembra i crkvenu Novu godinu
Nova godina je došla na vreme i ovaj put, tačno u ponoć, 1. januara. Posle trinaest dana, isto u ponoć, ali po julijanskom kalendaru, čekamo još jednu, Srpsku, ili Pravoslavnu, Staru Novu Godinu.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski, novi kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine objavljenom u prvom broju Službenih novina Kraljevstva SHS. Ovim Zakonom je predviđeno da u celoj državi 15. januara prestaje da važi stari i počinje novi kalendar.

Srpska Nova godina nekada se radije dočekivala u krugu porodice, gde se pripremala svečana trpeza. Služila se vruća rakija, kuvano vino i krofne.

Javnu proslavu Pravoslavne nove godine prva je organizovala beogradska “Kasina”, a sledećih godina pridružile su se sve prestoničke kafane, lokali i bioskopi.

U poznatom periodu nedavne srpske istorije bila je zabranjivana, (nikad zabranjena), proslavljana je u tajnosti, što joj je davalo posebnu draž.

KOPRIVA „NA ŽIVOT I ZDRAVLjE“
Naši drevni preci praznovali su početke polugodišta. Prvog marta proslavljao se Letnik u čast obnavljanja prirode posle zime i dolaska proleća. Uoči Letnika pripremala se odbrana od demona i gamadi. Ujutru su se spaljivala bunjišta, a na kućna vrata i prozore stavljali rogovi, kornjačin oklop i goveđe noge, zvonilo klepetušama, lupalo u metalne predmete i galamilo u svim kućama. Verovalo se da je dobro okusiti i zgotovljene koprive, „na život i zdravlje“.


Ovaj dan zove se još i Mali Božić i Vasiljevdan, s obzirom da je posvećen Svetom Vasiliju Velikom, episkopu Kesarije Kapadokijske. Ovaj svetitelj se naziva „pčelom crkve Hristove“, koja nosi med vernima, a jereticima žaoku. Svoj život je posvetio Bogu, molitvi, služenju i pomaganju bližnjima. Sačuvana su njegova mnogobrojna bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska dela. Sastavio je tekst liturgije, koja nosi njegovo ime, a služi se sutra, 14. januara, kada se u hramovima čita i moleban za Novu godinu.

Toga dana mesi se poseban kolač od projinog brašna, zvani vasilica, u koji se u nekim krajevima stavlja seme raznih žitarica i povrća da bi godina bila rodna. Negde se u ovaj kolač stavljaju i delovi raznog voća da bi godina bila berićetna, a često i para, po uzoru na Božić. Vasiljevdan neki praznuju i kao svoju krsnu slavu. Takođe, veruje se, da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

Praznovanje Nove godine proizilazi iz potrebe za ciklusima, za završetkom jednog i retrospektivom istog i početkom narednog. Sa nadom da će biti bolje i (ili) drugačije.

Crkvena Nova godina počinje 1. septembra po starom, odnosno, 14. septembra po novom kalendaru. Kod Jevreja je mesec septembar označavao početak nove građanske godine, mesec zbiranja plodova, prinošenja žrtvi i blagodarnosti Bogu U vreme ovog praznika, Spasitelj je ušao u sinagogu u Nazaretu, otvorio knjigu proroka Isaije i pročitao reči: “Duh je Gospodnji na meni; za to me pomaza da javim evanđelje siromasima; posla me da iscelim skrušene srcem; da propovedam zarobljenima da će se otpustiti i slepima da će progledati; da otpustim sužnje i oglasim godinu milosti Gospodnje”.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa