19. maj 2022.19. maj 2022.
Slava književniku rajske duše
DANI JANKA VESELINOVIĆA U GLOGOVCU I BOGATIĆU

Slava književniku rajske duše

Venci i cveće kraj groba. Akademija u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla. Književno veče u Svečanoj sali opštine Bogatić. Okarakterisan kao „patrijarh“ srpske realističke književnosti, pre više od jednog veka
Tradicionalna, ovog puta osma po redu dvodnevna manifestacija „Dani Janka Veselinovića“, posvećena životu i delu velikog srpskog književnika, koga je počivši akademik Nikola Milošević nazvao rajskom dušom, održana je krajem prošle nedelje u Glogovcu i Bogatiću.

Kraj grobnice Veselinovića, u seoskom groblju u Glogovcu sveštenici su održali Svetu liturgiju. Kraj groba Janka Veselinovića, gde počivaju još otac, majka, supruga i braća položeni su venci. Ispred opštine Bogatić to su učinili predsednik Milan Damnjanović i njegov pomoćnik Matija Milovanović. Vence su položili još predstavnici mesne zajednice Glogovac, škole „Janko Veselinović“ i Kulturno-obrazovnog centra Bogatić.

Potom je u obližnjoj seoskoj crkvi, gde je svojevremeno službovao Jankov otac prota Miloš održana prigodna akademija ( program u „režiji“Kulturno obrazovnog centra Bogatić). Omiljene pesme uglednog književnika pevao je Hor Mačvanski i solista na više instrumenata Edi Tajm.

Svoj nagrađeni rad na temu „Janko Veselinović za sva vremena“ pročitala je učenica iz Bogatića Emilija Tešić. U ime Udruženja književnika Srbije čiji je Janko Veselinović bio prvi predsednik o njegovom životu i delu govorio je doktor Radovan Kalabić. Kroz program, među posetiocima, gde je bilo dosta učenika osnovne škole u Glogovcu, sve je vodio glumac Amaterskog pozorišta „Janko Veselinović“ u Bogatiću Branislav Ković.

Sutradan u Svečanoj sali opštine Bogatić održano je pesničko veče u izvođenju članova Udruženja pisaca iz ove opštine.

Opšti je utisak da „patrijarh“ srpske realističke književnosti, kako su zvali Janka Veselinovića, pre više od jednog veka živi među svojim Mačvanima. Njegov roman „Hajduk Stanko“ i danas drži primat u broju objavljivanja, kada je u pitanju istorija srpske književnosti.

Učesnici programa su podsetili da je bio vragolast dečak i nije voleo školu. Lepo je pevao, ali ne pred oltarom u crkvi, kako je želeo otac, već u kafani.

Poznati su i njegovi dani provedeni u Svileuvi, gde se oženio, lepoticom iz tog kraja, crnookom Jovankom Jokom Jovanović. Bavio se i politikom u kojoj se nije snašao. Neko vreme je proveo i kao predsednik opštine Koceljeva, ali jedan period i u zatvoru.

Dugo je boemisao po Beogradu u tadašnjoj ( tada i sada ) boemskoj četvrti glavnog grada Skadarliji. Janko Veselinović je bio nadasve veliki književni autoritet. Jedna anegdota govori o tome. Kada je tražio kredit Zanatske banke, radi štampanja svog pozorišnog komada „Đido“, jedan od žiranata bio mu je Branislav Nušić, a za drugog službeniku banke rekao je samo „Đido“ i odmah dobio kredit.

Ostalo je i sećanje na njegovu veliku ljubav, glumicu Velu Nigrinovu, prvakinju Narodnog pozorišta u Beogradu, koja ga nije htela.
Janko Veselinović je mnogo voleo Mačvu. Umro je mlad, a na dan sahrane cela Mačva je plakala.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa