10. novembar 2022.10. nov 2022.
Foto: Glas Podrinja

Foto: Glas Podrinja

OBELEŽENA 100. GODIŠNjICA IZGRADNjE I OSVEĆENjA SPOMEN-KAPELE SA KOSTURNICOM U PRNjAVORU

Ne bojte se onih koji ubiijaju telo

Neprijatelji nisu čuli reči jevanđelja: “Ne bojte se onih koji ubijaju telo, a dušu ne mogu ubiti”, jer se nisu mogli kosnuti duša nevinih i nezlobivih, već su, čineći zlo drugima, sopstvene duše pogubili, a duše postradalih sada se na nebu raduju i za nas se Bogu mole čineći da ovaj spomenik po ugledu na krst Hristov od znamenja poraza znak pobede postane. I poput Ćele-kule na Istoku, ova kula kosturnica svedoči nam o borbi protiv duhovnog i telesnog ropstva austrougarskoj imperiji, tamnici naroda čiji smo i mi deo trebali da postanemo, rekao je episkop Jerotej i dodao - Ako pažljivo oslušnemo, čućemo tihu molitvu prnjavorskih stradalnika Bogu za svoje krvnike: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine”
U subotu, 5. novembra, u Prnjavoru je obeležena 100. godišnjica izgradnje i osvećenja spomen-kapele sa kosturnicom, u koju su pohranjene mošti 535 prnjavorskih mučenika koji su nevino stradali od austrougarske vojske na početku Velikog rata.

U hramu posvećenom Svetom proroku Iliji, arhijerejsku litrugiju služio je episkop šabački Jerotej sa episkopom valjevskim Isihijem, sveštenstvom i monaštvom.

IZLOŽBA
Povodom obeležavanja veka od izgradnje i osvećenja spomen-kapele sa kosturnicom, u petak, 4. novembra, otvorena je izložba učeničkih radova u Osnovnoj školi „Kralj Aleksandar Karađorđević“ u Prnjavoru. Radovi su nastali na likovnoj radionici tokom manifestacije Miholjski susreti sela.


Nakon liturgije, održan je pomen stradalnicima, koje je 2014. godine SPC kanonizovala kao Svete mučenike prnjavorske, koji se pominju 30 decembra.

U spomen kapeli sa kosturnicom vence su požili: u ime Vlade Republike Srbije pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Biljana Barošević, predstavnici Mačvanskog upravnog okruga, Grada Šapca, MZ Prnjavor i udruženja koja neguju tradiciju oslobodilačkih ratova.
Posle nepojmivih stradanja, pre sto godina meštani Prnjavora našli su snage da podignu spomen-kapelu sa kosturnicom, uz svesrdnu pomoć kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i zalaganjem dr Arčibalda Rajsa, koji je prvi svedočio saveznicima o zverstvu austrougraske vojske nad civilnim stanovništvom. Vlada Republike Srbije 1962. godine proglasila je spomen-kapelu spomenikom kulture od izuzetnog značaja.

Prema rečima vladike Jeroteja, na svetom mestu gde su pohranjeni zemni ostaci mačvanskih staraca, žena i deca, ponovo se proživljava Veliki Petak.

- Neprijatelji nisu čuli reči jevanđelja: “Ne bojte se onih koji ubijaju telo, a dušu ne mogu ubiti”, jer se nisu mogli kosnuti duša nevinih i nezlobivih, već su, čineći zlo drugima, sopstvene duše pogubili, a duše postradalih sada se na nebu raduju i za nas se Bogu mole čineći da ovaj spomenik po ugledu na krst Hristov od znamenja poraza znak pobede postane. I poput Ćele-kule na Istoku, ova kula kosturnica svedoči nam o borbi protiv duhovnog i telesnog ropstva austrougarskoj imperiji, tamnici naroda čiji smo i mi deo trebali da postanemo, rekao je episkop Jerotej i dodao - Ako pažljivo oslušnemo, čućemo tihu molitvu prnjavorskih stradalnika Bogu za svoje krvnike: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine”.

Gradonačelnik Šapca dr Aleksandar Pajić istakao je da je Prnjavor, kao i Šabac, početkom 1914. bio veliko stratište.

NEPOPRAVLjIVA SRAMOTA
U Prnjavoru je austrougarska napravila nezapamćen zločin nad civilnim stanovništvom: masakriranja, silovanja, vešanja, bestijalno iživljavanje nad starcima, ženama i decom. Stravični su opisi koji su dali savremenici, a posebno svedočenja stranaca. Zločine u Prnjavoru pred svetsku javnost izneo je Švajcarac dr Rudolf Arčibald Rajs, profesor Univerziteta u Lozani, koji je na poziv Nikole Pašića došao da vidi i izvesti o dešavanjima na Mačvanskom frontu. Ostavio brojne fotografije i zapise o stratištima. O sudbini Prnjavora, jedinog sela koje je odlikovano Karađorđevom zvezdom, zapisao je: „Prnjavor, mesto gde divljaštvo Franca Josifa više nije poznavalo granica... U ovom zlosrećnom Prnjavoru ne vidi se ništa drugo sem izgorelih kuća i zajedničkih grobova gde počivaju izobličeni ostaci svih ovih ljudi, staraca, žena i dece, žrtava bestijalnog besa kulturtregera. Oni koji su, kao ja, videli ovo neće moći nikada oprostiti onim koji su se nepopravljivo osramotili u Mačvi.“


- Nije bilo nijedne porodice, nijedne kuće koja nije imala žrtvu u do tada najvećem svetskom sukobu. To je opomena za sve nas, Zato smo se okupili u velikom broju da izrazimo najdublji pijetet prnjavorskim žrtvama i odamo poštu svima koji su svoje živote dali za otadžbinu. Važno je da negujemo kulturu sećanja na teško izvojevanu slobodu kroz sve ratove koje smo doživeli kroz istoriju, da smo svesni da mir i stabilnost nemaju cenu, posebno u današnje vreme, kada je Srbija u velikim izazovima, rekao je gradonačelnik Pajić. Nakon ceremonije, održan je Memorijali program u Domu kulture Prnjavor, gde su posetioci imali priliku da vide originalne arhivske snimke iz 1922. godine, kada je osvećena spomen kosturnica, u prisustvu izaslanika kralja Aleksandra, dr Arčibalda Rajsa, ministra pravde Laze Markovića, potpredsednika Narodne skupštine Milorada Vujičića i drugih poznatih ličnosti.

Posebno je bilo čuti izlaganje Dare Rajičević, publiciste, koja posvećeno, trideset pet godina, istražuje prošlost Prnjavora.

- Ne obeležavamo samo vek kosturnice, u kojoj su kosti mučenika našle svoj mali, tihi hram, nego vek tuge, nade i uspomene. Oskar fon Poćorek otpočeo je kaznenu ekspediciju na Prnjavor sa ciljem da se zauzme Severozapadna Srbija, da se uništi srpska vojska i da Srbija postane njihova kolonija. Kada su ušli u Prnjavor, 12. avgusta, počeli su sa zločinima. Prva žrtva bila je mala Milica, koju su isekli na delove i bacili svinjama da je pojedu. Tokom svog istraživanja, pronašla mnogo više žrtava nego što je zapisao dr Rajs, koji je postao počasni meštanin Prnjavora.

Setili smo se reči Svetog Justina Filozofa: „Vi nas hrišćane možete ubijati, ali nam ne možete nauditi“.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa