3. oktobar 2019.3. okt 2019.
Manifestacija sa stilom
ODRŽAN 11. FESTIVAL ZIMNICE U KOCELjEVI

Manifestacija sa stilom

Prepuni štandovi, bogata ponuda i velika potražnja. Ovogodišnja manifestacija okupili je oko 250 izlagača iz cele Srbije ali i regiona. Među gostima 11. Festivala bio je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević. Najbolji ajvar, po oceni stručnog žirija, pripremilo je Domaćinstvo Danice Marić iz Aleksandrovca. Drugoplasirani je bio proizvod Vidosave Mihailović iz Kamenice, dok je treća nagrada pripala seoskom domaćinstvu “Mila” iz Manđelosa. Nagrade su dodeljene i u kategoriji najboljeg voćnog sirupa gde je pobedu odneo sirup od višanja, vlasništvo Dragice Mijailović iz Krnula. Drugoplasirana je bila domaćica iz Koceljeve, Marina Dojić, koja je spremila sirup od kajsije, dok je sirup od malina porodičnom gazdinstvu “Arsović” iz Čačka doneo treće mesto. U izuzetno jakoj konkurenciji najbolji gulaš spremili su gosti iz Krupnja, ekipa “Rađevica
Dolazak u Koceljevu poslednjeg vikenda u septembru, u želji da se oseti ukus prirode i nabavi hrana pripremljena po bakinoj recepturi, postala je tradicija za mnoge.

Od slatkog, preko kiselog i slanog do ljutog. Od tradicionalnih kombinacija do proizvoda čiji je sadržaj samo na prvi pogled nespojiv. Za svačiji ukus i džep. Šarenilo na tezgama, kvalitet u teglicama, kreativnost pakovanja. Prepuni štandovi, bogata ponuda i velika potražnja. Ovako organizatori sumiraju utiske sa 11-og Festivala zimnice koji je proteklog vikenda održan u Koceljevi.

-Utisci svih učesnika su odlični. Svi su se dobro zabavili, proveli dva divna dana. Najvažnije je, kada su manifestacije ovakvog tipa u pitanju, da nije bilo nikakvih incidenata, imajući u vidu da ovaj događaj okupi od 20-25 hiljada ljudi. Sigurna sam da je svako našao nešto po svom ukusu, kako kada je u pitanju zimnica i hrana, tako i kada je reč o sadržajima i kulturno-umetničkom programu- izjavila je predsednica Organizacionog odbora i zamenica predsednika opštine Koceljeva Slavica Ranković.

Za proizvođače Festival je samo početak i prilika da se potencijalnim kupcima prezentuje sve ono što su proizveli i preradili u svojim gazdinstvima. Lokalna samouprava nastoji da kroz ovu manifestaciju vrednim domaćicama i domaćinima obezbedi bolju prodaju i novo tržište.

- Ovim festivalom pokušavamo da proizvode koji se tradicionalno spravljaju u našem kraju ponudimo drugima i da našim, pre svega, vrednim domaćicama, omogućimo bolju i sigurniju prodaju, novo tržište. Zbog toga je i napravljen festival zimnice i na taj način on i funkcioniše. Efekti ovog festivala su veći kućni budžeti naših prerađivača, veća ekonomska korist, ekonomsko osnaživanje žena u seoskom području i širenje poljoprivredne baze, kako povrtarske tako i voćarske. Ostaćemo na istom kursu. Ideja je da pokušamo da proizvođače zimnice udružimo u nekom narednom periodu. To su nekakve ambicije. Mogu da kažem da smo uspeli da održimo određeni nivo ovog festivala i da ne dozvolimo da preraste u vašar. Važno je da ostane manifestacija porodičnog tipa i da svi mogu da uživaju i prijatnom ambijentu, dobrom druženju i još boljem raspoloženju. Festival zimnice je manifestacija na koju se ne dolazi samo na sat-dva već većina posetilaca na njoj ostane čitav dan. Ima dovoljno sadržaja, ima šta da se vidi, degustira i kupi- smatra predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić.

Nekadašnji predsednik ove lokalne samouprave a danas predsednik skupštine opštine i narodni poslanik u republičkom parlamentu Veroljub Matić istakao je da Festival zimnice razvija prvenstveno selo, te da je ovo manifestacija sa dušom.

- Zaslužili smo lepo vreme, da nam dođu izlagači sa svih strana, da uspešni muževi za jedan dan spreme zimnicu svojim suprugama i da im olakšaju taj deo posla. Ove godine je 180 godina postojanja opštine Koceljeva. To nije malo. Za taj period opština Koceljeva se razvila i mislim da je u zadnjih 15-ak godina najplodonosniji deo razvoja opštine Koceljeva, gde se u okviru razvoja infrastrukture, privrede, razvila i Zimnica kao manifestacija. Ona ima svoj poseban šmek, kontakt između ljudi. Na kraju krajeva, ona je i turistička, ali prevashodno zastupa taj ekonomski deo. Ona razvija prvenstveno selo. Nadam se da će zimnica biti uspešna. Da oni koji prodaju robu dobro prodaju. Da oni koji kupuju, kupe kvalitetnu robu i da svi koji su učestvovali na festivalu ponovo na njega dođu ne zato što ćemo mi da ih pozovemo, već zato što će odavde poneti lepe utiske. To je i najbolja promocija ovakve manifestacije. Festival zimnice je odskočna daska u razvoju poljoprivrede i turizma za meštane ovog kraja- ocenio je Matić u svom obraćanju.
Među gostima 11. Festivala bio je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević. On se osvrnuo na rad koceljevačkih vaspitno-obrazovnih ustanova u čiju rekonstrukciju i izgradnju objekata je država uložila značajna sredstva. Prema njegovim rečima do sada je u osnovnu i srednju školu u ovoj opštini uloženo preko 220 miliona dinara kao i oko 11,5 u izgradnju sale u Donjem Crniljevu.
Fantastična predškolska ustanova, najviše ocenjena i među najboljima u Srbiji, a takođe dobar rad osnovne i srednje škole koji se stalno unapređuje. Radi se i digitalna učionica, obuka ljudi, tako da deca ovoga kraja imaju sve benefite kvalitetnog obrazovanja kao da su na sred Terazija. To je ono što je dobro. Ovde je još i kvalitet vaspitanja bolji i ono što je zdrav život i zdrava sredina. A ova deca, kao što vidite, nose festival dobrim delom, tako da upotpunjuju i ulepšavaju sve ovo što vredne domaćice i domaćini rade. Mnogo ima festivala po Srbiji ali ovaj je izuzetan jer se sve u jednom dahu gleda. Čovek se oseća lepo ovde i, kao što sam rekao, ovde nema nikakvog kiča- izjavio je ministar Šarčević i dodao da je ovo jedna vrlo uređena lokalna samouprava koja zna šta hoće, gde žive ljudi koji znaju da proizvedu zdravu hranu i, sa dobrim obrazovanjem, to je formula za srećniju budućnost- poručio je Šarčević i zajedno sa narodnim poslanikom najavio proširenje kapaciteta PU “Poletarac” u Koceljevi.
- U ovu opštinu je uloženo puno, od onog suštinskog obrazovanja do infrastrukture u obrazovanju. Počev od rekonstrukcije srednje škole, osnovne škole u Koceljevi, Donjem Crniljevu, Svileuvi, pre toga u Draginju. Trenutno se radi u Kamenici škola kao i dve fiskulturne sale u Kamenici i Donjem Crniljevu. Imamo nameru da uz pomoć ministra i ministarstva, Vlade i našeg predsednika države uradimo i objekat koji zaslužuju najmlađi, a to je obdanište, tako da se nadam da ćemo ubrzo početi izgradnju obdaništa sa dovoljnim kapacitetom da prihvati najmlađe. Mi smo tu da podržimo sve to, da uradimo ono što možemo, da ostavimo mladosti što bolje uslove za bolji život- rekao je Matić.

NEOPHODNA ZAŠTITA DOMAĆIH PROIZVOĐAČA
Ovogodišnja manifestacija okupili je oko 250 izlagača iz cele Srbije ali i regiona. Posetioci su tako, osim uobičajenih proizvoda, imali priliku da probaju hercegovačku travaricu, sirup od cveta kadulje, med i suvi list od ove biljke...
Sve ove proizvode, između ostalih, nudili su gosti iz Republike Srpske koji su se prvi put našli među izlagačima.
–Iskreni da budemo, posećivali smo i druge sajmove, ali sama organizacija ovde nas je zatekla. O najmanjem detalju brinu ljudi i organizatori. Sve pohvale. Mi smo prvi put ovde i nadam se da ćemo dolaziti i ubuduće. Ovoga puta smo došli da se malo promovišemo, da vidimo kako to drugi ljudi rade a očekujemo da ćemo nešto i da prodamo- kažu predstavnici porodičnog gazdinstva “Šišić” iz Popovog polja kod Trebinja i dodaju da poljoprivredni proizvođači u njihovom kraju muče istu muku kao i poljoprivrednici u Srbiji. Plasman je, ističu, najveći problem. Uz to, podsticaji kasne ili ih nema dovoljno.
–Potreban je mukotrpan rad, dosta posla da bi se došlo do ovog finalnog proizvoda, ali pošto je cela porodica uključena u to, nekako uspevamo. Kada se postigne kvalitetan proizvod, nije teško naći kupca. Ipak, mislim da bi država trebala više da se pozabavi sa zaštitom domaćih proizvođača jer uvoz je taj koji nama stvara nelojalnu konkurenciju. Imate jeftinu robu, nepoznatog porekla, a ono što se proizvodi na našim gazdinstvima, širom Srpske, širom Srbije, je daleko zdravije i bolje- poručili su gosti iz Republike Srpske.

POVRĆE, VOĆE, FATALNI ZAČINI
Svake godine izlagači nastoje da plasiraju nov proizvod, da kupcima ponude nove ukuse, neretko neuobičajene kombinacije, koje se, najpre, stidljivo degustiraju a potom naručuju u većim količinama.
U koceljevačkom domaćinstvu “Nedeljković” ove sezone odlučili su da naprave salatu od tikvica, šargarepe i limuna, barenu, sa nalivom i dodatkom arome cimeta, za koji je bilo potrebno izdvojiti 300 dinara.
–Novi proizvodi su uvek interesantni kupcima festivala, ali ih kupuju uglavnom po teglicu dok se ne uvere u njihove ukuse i kvalitet, a onda se traži teglica više- kažu u ovom domaćinstvu.
I u domaćinstvu “Mitrović” su u ponudi imali nov proizvod spakovan u tegle. Paradajz šljivar, sečen na kolutove i zaliven mlevenim paradajzom pa pasterizovan koštao je 400 dinara. Ipak, kao zaštitni znak svog domaćinstva, pored tradicionalne zimnice, Slavica Mitrović ističe somborku papriku punjenu grčkom fetom u ekstra devičanskom maslinovom ulju i mešavini mediteranskih začina. Za ovaj nesvakidašnji proizvod trebalo je izdvojiti 800 dinara.
Cene domaće zimnice bile su uglavnom na prošlogodišnjem nivou te su tako kupci za veću teglu ajvara od pečenih paprika plaćali 600 dinara ali bilo je i onih koji su nudili sajamski popust. Krastavčići su koštali od 250-300 dinara, somborka kao i paradajz paprika mogle su se kupiti za po 300 dinara, dok su one punjene kupusom bile 50 dinara skuplje. Za isti takav proizvod, ali u većem pakovanju, bilo je potrebno izdvojiti 600 dinara. Malo pakovanje krastavčića sa paprikom koštalo je 250 dinara dok je ono veće bilo duplo skuplje. U ponudi su bile i pečene paprike sa lukom čija se cena kretala oko 350 dinara. Za isti iznos mogle su se kupiti i one sa renom, dok je jedna od najtraženijih salata, lovačka, koštala 400.
Kupaca nije manjkalo. To potvrđuje većina izlagača među kojima i domaćica Vesna Ranković iz Koceljeve koja je preradila razno voće i povrće. Za veliku teglu džema napravljenu u njenom domaćinstvu kupci su plaćali 350 dinara dok su slatka i voćni sirupi koštali 300. Ova domaćica nije krila zadovoljstvo zbog uspešne prodaje, ističući da je već sredinom drugog dana prodala gotovo 90 odsto svojih proizvoda.
Bogata je bila i ponuda prerađevina od mesa. Ovi delikatesi mamili su sa nekoliko štandova a jedan od onih prerađivača, koji su izlagali na ovoj manifestaciji od 2009-e godine, jeste Mihailo Paunović. Čuvena “Mesara kod Cveje” već duže od pola veka snabdeva meštane Koceljeve i okolnih mesta svežim mesom i prerađevinama a zahvaljujući festivalu, njihove proizvode su u prilici da probaju brojni posetioci iz raznih krajeva naše zemlje i inostranstva. Na ovom štandu za kilogram kobasice bilo je potrebno izdvojiti 500 dinara. 300 više od ovog proizvoda koštao je kilogram slanine dok se za kilogram svinjske pršute plaćalo 1200 dinara.
Dok su jednima pažnju privlačili ljubavni napitci i razni drugi, “prirodni afrodizijaci”, spakovani u teglice i flašice, drugi su se raspitivali za začine. I to ne bilo kakve, već one, fatalne.
–Mi gajimo od semena sirovinu, paprike i paradajz, i prerađujemo. Imamo u ponudi sve, od neljutih stvari paradajz u maslinovom ulju do ekstremno ljutih čili sosova. To su škorpioni koji se pakuju u male flašice od 20 mililitara. Radimo i sušenu začinsku papriku, dimljenu, radimo halopenjo, čuvenu meksičku papriku u marinadi sa medom, halopenjo sos i naravno, fatalni čili, fatalni paradajz sos...ima tu još dosta proizvoda. Ovo je peta godina kako se bavimo ovim poslom a ideja je krenula tako što sam malo putovao po svetu i tamo sam imao priliku da probam egzotične, ljute paprike kojih ovde nije bilo. Rešio sam da ih gajim za sebe i delio sam ih drugim ljudima koji su me podstakli da probam da pravim veću količinu i tako smo došli do industrije sa svojim pogonom za preradu. Još uvek je sve stidljivo ali prvi izvoz je urađen za Belgiju- otkriva Milan Babić, vlasnik firme “Fatalni začini” iz sela Vukićevica kod Obrenovca i dodaje da je treći put u Koceljevi te da na festivalima koriste priliku da promovišu svoje proizvode i edukuju posetioce šta je to gurmanski ljuto, što se uglavnom ne zna.
Za njihov širok asortiman proizvoda bilo je potrebno izdvojiti od 350 do 600 dinara, u zavisnosti od želje kupca a vlasnik ove firme tvrdi da je reč o proizvodima veoma intenzivnog ukusa koji bude sva čula.

NAJBOLjI PROIZVODI
Na ovogodišnjoj manifestaciji najbolji ajvar, po oceni stručnog žirija, pripremilo je Domaćinstvo Danice Marić iz Aleksandrovca. Drugoplasirani je bio proizvod Vidosave Mihailović iz Kamenice, dok je treća nagrada pripala seoskom domaćinstvu “Mila” iz Manđelosa.
U kategoriji najbolje pripremljenog džema, odnosno marmelade, prvo mesto osvojio je džem od kajsije koji je pripremila Snežana Živanović iz Valjeva. Marmelada od šipurka, koju je pripremila porodica Grujičić iz Šapca, zavredila je drugo mesto, dok se na trećoj poziciji našao džem od šljiva iz domaćinstva “Ilić” iz Lopatanja.
Nagrade su dodeljene i u kategoriji najboljeg voćnog sirupa gde je pobedu odneo sirup od višanja, vlasništvo Dragice Mijailović iz Krnula. Drugoplasirana je bila domaćica iz Koceljeve, Marina Dojić, koja je spremila sirup od kajsije, dok je sirup od malina porodičnom gazdinstvu “Arsović” iz Čačka doneo treće mesto.
–Prezadovoljna sam ovim priznanjem. Dobila sam nagradu za drugo mesto za sirup od kajsije. Prvi put sam na zimnici kao izlagač i odmah sam dobila nagradu. Muž me je ubedio da postanem izlagač i da ono što pripremim za svoju porodicu, ponudim na ovom festivalu i drugima. Kaže da je moja zimnica najbolja i nagovorio me da budem ovde. I zaista bih pogrešila da ga nisam poslušala- priča sa ushićenjem Marina i dodaje da je prodajom prezadovoljna.

NAJBOLjI GULAŠ U KOTLIĆU IZ KRUPNjA
Osim izložbeno-prodajnog dela sajma ovu manifestaciju karakteriše i bogat prateći sadržaj. Najatraktivniji, koji godinama obara rekorde po broju učesnika, jeste takmičenje u pripremanju lovačkog gulaša. Lepo vreme i dobro raspoloženje više od 280 ekipa bili su garancija za odličan provod, druženje i razbribrigu. Pozitivan utisak nije mogao da pokvari ni dim koji je uporno “štipao” za oči takmičare i prolaznike. Duž Nemanjine ulice mamio je miris lovačkog gulaša ali i mesa sa roštilja, pečenja...Ekipa “Glasa Podrinja” je, u želji da podseti na deo tradicionalne srpske trpeze, posetiocima delila hleb premazan mašću i posut alevom paprikom.
U izuzetno jakoj konkurenciji najbolji gulaš spremili su gosti iz Krupnja, ekipa “Rađevica”. Odlično kulinarsko umeće demonstrirali su i članovi MK “Batana” iz Šapca, zauzevši drugo mesto. Ni Valjevci se nisu šalili jer je sadržaj u kotliću kod “Šaljivdžija”, po mišljenju eminentnih sudija Milorada Aćimovića, Jordana Nastanovića i Mladena Perišića, zavredio treće mesto.
Organizator je obezbedio ukupno 18 nagrada i nagradio isti broj ekipa.
O “mukama” na kojima se i ovoga puta našao stručni žiri svedočio je predsednik Milorad Aćimović koji od prvog Festivala zimnice “deli pravdu” na ovom takmičenju.
–Izuzetno je teško donositi odluke jer je u pitanju veliki broj gulaša. Ova godina je, čini se, dosta jača nego prethodna. Ima dosta kvalitetnih gulaša. Kvalitetan gulaš je onaj u kojem kockice zadrže svoj oblik, ne raspadaju se, ali kada komad mesa stavite usta on prosto mora da se topi. To se postiže tako što se, recimo, kad se meso seče dodaje šećer koji daje boju mesa i čuva da se ne raspadne. Drugi segment ocenjivanja je ukus koji mora da bude blago ljut, blago da sladi i da se , pošto je ovde divljač u pitanju, osećaju ti začini kao što je čubar, kleka, ruzmarin, sve ono što spada u prirodne začine. Naš cilj je da edukujemo ljude u kojem smeru treba da idu. Pored mene, profesora Jordana i profesora Mladena mi imamo meštane koji ovde, sa nama zajedno, degustiraju uzorke. Zaista je ovde sve vrlo jasno kada je ocenjivanje u pitanju i nema nikakve sumnje u postojanje bilo kakvih neregularnosti. Mada, ja sudim na mnogim takmičenjima u Srbiji i uvek se dešava da se onaj ko gubi ljuti. Što se tiče ovog takmičenja u Koceljevi zaista je sve uvek bilo transparentno- tvrdi predsednik žirija.
Onima koji se nisu našli među nagrađenim ekipama ostaje da istražuju i uče do naredne godine. Ali, “nema zime” ni za one manje uporne koji tvrde da će da “dignu ruke od svega”. Umesto da spremaju sami, u svom kotliću, mogu da uživaju u ukusima gulaša, pasulja, škembića, svadbarskog kupusa i drugih đakonija, koje u ogromnim količinama svake godine za posetioce pripremaju organizatori.
V. Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa