2. april 2020.2. apr 2020.
„Kako vas nije sramota!“
Izazovi novinarskog poziva

„Kako vas nije sramota!“

„Kako vas nije sramota, zašto ne obaveštavate narod kako jeste, zašto lažete narod. Sramota! Ja veću glupost nisam pročitao u životu! Nemate pojma šta pišete. Plaćenici. Da li vi iz “Glasa Podrinja” nas z....e“
U naslovu i podnaslovu je samo uži, nasumični izbor komentara sa kojima se susrećemo svakodnevno. Ne, nije to samo u periodu vanrednog stanja, već je to nešto redovno i prihvatamo kao sud javnosti i svačije pravo da ima svoje mišljenje. Razumemo da vanredna situacija, znači vanredne okolnosti i specifičnu situaciju sa kojom se naši pratioci i čitaoci suočavaju. Apsolutno razumemo brigu svih, jer se celokupna planeta suočava sa virusom do sada nepoznatim čovečanstvu. Međutim, verujemo i da se u javnosti pogrešno percipira uloga novinara, a posebno se preuveličavaju mogućnosti i moći ljudi iz našeg posla. Nema dileme da i neslaganje i zamerka mogu biti izraženi na neuvredljiv način, sve prihvatamo kao deo posla, ali bar u pokušaju da otklonimo neke zablude, želimo, kao novinari, u štampi, da naš posao približimo svima, ili bar onima do kojih će dopreti redovi koji slede.

Nepresušan izvor informacija
Uvreženo mišljenje javnosti je da smo kao novinari i ljudi iz medija, uvek na izvoru informacije, da u svakom trenutku imamo sve podatke o svemu, ali kada bi to bilo tačno, bili bi poput Fausta, koji je i sam plod imaginacije velikog pisca. Neosporno je informacija osnovno sredstvo koje mi delimo s vama, ali one su i nama dostupne u određenoj meri. Istina je da nam zvanje daje mogućnost da se pozovemo na profesiju u postavljanju pitanja, ali ne znači da će nam instanca ka kojoj je pitanje usmereno dati odgovor i da naš poziv obavezuje drugu stranu. Informacija je takva kakva jeste, da li je nekome odgovarajuća, nekome ne, to je već van naših okvira. Kao i svi drugi i novinari imaju porodice, obaveze van posla, slične ili drugačije brige, a dan jednako svima traje 24 sata. Nije uvek izvodljivo biti i aktuelan i sveobuhvatan i bez mana. Greške se dešavaju svima, to je ljudski. Neki mudri ljudi su to odavno rekli, ali ukoliko je propust dostupniji javnosti, što je usud nama dao, ne znači da je reč o zlonamernosti ili manipulaciji, već samo nečemu na šta niko nije imun.

Svaka dobronamerna kritika je dobrodošla, naravno, svaki konstruktivni predlog smo radi da čujemo, ali i one koji nisu takvi prihvatamo, kako smo naveli, kao deo posla, no poštujući tuđu slobodu mišljenja, koristimo priliku da iznesemo i svoje gledište.


„Objavite ime i prezime da svi vide. Ime, prezime i slika, da svi javno vide. Naravno da opet niste objavili ime, zašto ga krijete?...“

To su rečenice koje često možemo pročitati ispod vesti iz tzv „crne hronike“. Novinarski posao je, kao i svaki drugi, regulisan zakonski i ukoliko izađemo iz pravnih okvira, uvek nas čekaju konkretne i ozbiljne sankcije. U konkretnim okolnostima nije naša odluka da li će biti napisano samo godište osumnjičenog/osumnjičenih ili inicijali, već je to isključivo slovo zakona kojeg moramo da se pridržavamo. Deo profesionalnosti jeste da potisnemo emocije i lično mišljenje i kao neko ko se bavi javnim poslom, delamo u skladu sa interesima javnosti, ali i pravnih normi. Kada su oni suprotstavljeni, jasna je hijerarhija. Ona nije naš izbor. Potpuno razumemo vaš gnev, nemoć u određenim situacijama, ali prozivkom novinara osećanje bespomoćnosti neće nestati. Govor mržnje nije rešenje, a ne treba da bude ni prva opcija.

Negativni primeri, kakvih ima u svakoj profesiji, stvorili su kod ljudi pogrešnu sliku kako je novinarski posao nešto lagodno, usputno, šetnja, razgovor i koji napisan/otkucan red. Ipak, mi smo takođe predstavnici jedne od profesija gde postoji pritisak vremena i reprezenti javnog poziva gde je pritisak očekivanja mnogo jači,a proveru urađenog obavlja mnogo očiju. Sud je uvek determinisan ličnim afinitetima, a odgovorno obavljanje novinarskog posla ne dozvoljava lično u onome što radimo. Mnogi umeju da kažu: „Ma ja bih to ovako....“, no iz svih prethodno napisanih redova možete videti i uveravamo vas, to „ovako“ nije moguće, jer su neke ozbiljne norme barijera tome. Za lične osvrte, (ne)birane reči postoje blogovi i društvene mreže.

Senzacija ili
odgovornost?


Živimo u vremenu senzacija, i dobu u kome uspevaju tablodi, a odgovornost je odavno sluga profita i stavljanja cene na emocije kojima se najlakše manipuliše. Papir sve trpi, ali najjači otpor senzacijama i lažnim informacijama jeste tradicija „Glasa Podrinja“, 75 godina trajanja i amanet prethodnika na ovom mestu, odnosno stotina hiljada čitalaca koji su nam pružali poverenje tri četvrtine veka. Svesni smo da novinski papir pruža mogućnost pisanja nečega što će lako doći do javnosti, ostavlja trag. Danas tu privilegiju imaju mnogi, kroz već pomenute kanale društvenih mreža, dok na nama stoji odgovornost i poštovanje onih koji će otkucana slova pročitati. Želimo da budemo vaš izvor informacija, odgovorni činilac javnog mnjenja, a ne oni koji će zloupotrebiti vaše poverenje.
Nedavno je na društvenim mrežama „pojavila“ vest o navodnoj prvoj žrtvi korona virusa u Šapcu, gde je kao izvor naveden „Glas Podrinja“. Iako naizgled bezazlena šala opravdano je uznemirila javnost.

Okarkterisani smo kao list sklon senzacijama, neproverenim informacijama, a potom kao redakcija koja nema razumevanja za „duhovitost“ i ne shvata internu dosetku. Na nama nije da analiziramo motive i smisao za humor pojedinaca, ali određene teme ne treba da budu predmet šale, posebno u ovako osetljivom vremenu. Iza svakog teksta stoji novinar, njegov potpis, ali i celokupan tim „Glasa“. Redakcija (glavni i odgovorni urednik, novinari), tehnička priprema, kao i drugi službenici koji ulažu svoje znanje i resurse kako bi list svakog četvrtka bio dostupan čitaocima.

Sigurni smo da većina onih koji nas čitaju i prate razumeju položaj u kome se nalazimo mi kao predstavnici „Glasa Podrinja“ i predstavnici poziva kojim se bavimo. Njima, ali i svima koji nam poklanjaju pažnju obećavamo da ćemo se i dalje truditi da budemo list koji će opravdati vaše poverenje i biti izvor informisanja.
(Be)smislena piskarala

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa