10. jun 2021.10. jun 2021.
Otimanje ljubavi iz stiska zaborava
Promocija romana „Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića

Otimanje ljubavi iz stiska zaborava

Ljubavna priča zasnovana na istinitoj priči iz policijskih arhiva. Storija prepuna simbolike. Ljubav se previše podrazumeva, a potebno je da se pretoči u reči. Potreba za direktnim kontaktom, dijalogom
Književno delo „Ljudi bez grobova“ ovenačno je nedavno „Vitalovom nagradom“, bilo je u najužem izboru za Ninovu nagradu, a nastalo je iz pera i imaginacije Enesa Halilovića, novinara, pesnika i pisca iz Novog Pazara, dobitnika brojnih vrednih književnih nagrada za svoje stvaralaštvo. Samir Noćobdija je protagonista romana koji želi da sazna nešto više o svom ocu sa kojim se život poigrao suviše surovo i zbog toga je prešao granicu između romantika i čoveka koji je sa pogrešne strane borbe za pravde, istu uzeo u svoje ruke. Delo je zasnovano na istinito, pomalo zaboravljenoj priči iz prošlosti kraja odakle potiče Enes Halilović.

-Prve naznake priče o odmetniku čuo sam u detinjstvu, zapisao sam nekolike teze, a onda sam, u kasnijem periodu počeo dublje da istražujem ovu temu, pronašao sam detalje, razgovarao sa očevicima i polako se sklapalo delo, međutim nije sva suština samo u priči, već u simbolici koja obeležava delo. Postoje i istoriografski podaci koji naizgled nisu u direktnoj sponi sa pričom, ali ipak jesu. Deo života, deo sebe sam dao romanu, nema tog motiva koji bi me ponukao da još jednom napišem ovo delo, a želim da ga čitaoci nikada ne zaborave – istakao je autor na nedavnoj promociji romana „Ljudi bez grobova“u šabačkom Kulturnom centru.

Baza svega je priča, nekada se čitav jedan svet može smestiti u nekoliko reči, a nekada je potebno mnogo više da se od segmenata stvori celina u kojoj se između početka i kraja, osim storije skriva poruka.

-Kao i kratke priče romani su takođe priče samo pripovedane na drugačiji i detaljniji način. Ovo je još jedan roman koji priča o meni, identitetu, ljubavi, potrebi da pronađemo svog bližnjeg i smatram da „Ljudi bez grobova“ ljubavni roman, a ona je uvek u korenu dobrih priča. Esencijalno je voleti nekoga i boriti se da tu ljubav pružimo. Glavni junak mog romana je upravo takav pojedinac.
U različitim vihorima brzih promena sadašnjosti, potpuno su se poremetile različite relacije, suprotnosti ishode jedne iz drugih, a nekadašnja logika neretko naliči na paradoks. Takav haos je ljubav izjednačio sa slabošću. Oni koji je nose, potisnu kako bi izgledali jači.

-Mi o ljubavi skoro da i ne govorimo, prelako se podrazumeva, a ne shvatamo da mnogi ljudi žive bez nje. Dovoljno je da svako od nas izboriji koliko puta smo od najbližih čuli da nas vole. Ne znači da ljubavi nema, ali vredi mnogo ako se ona prenese i u reči. To nije samo muška-ženska, partnerska ljubav, već i ljubav među bližnjima. Živimo u vremenu gde je sveprisutno udaljavanje među ljudima i potrebno je da sačuvamo bliskost. Uveren sam da je ljubav privilegija srećnih ljudi.
Čini se da se vreme straha za svoje i zdravlje najbližih relaksira, što je prilika da se vratimo pređašnjim razonodama, uspostavljajući iznova kontakt kakav pružaju događaji poput promocija vrednih književnih dela.

-Živa reč i uživo susreti na ovakvim događajima su nešto što nam je svima nedostajalo u periodu izlolacije. Nedostajao nam je dijalog koji će približiti ljude jedni drugima u realnom svetu i koji će nas odvojiti od društvenih mreža. Čast nam je što smo ugostili sjajnog pesnika, pisca drama, romanopisca, a o njegovom kvalitetu dovoljno govore nagrade i činjenica da govorimo o piscu prevođenom na više od 25 jezika – naglasila je Branka Todorović iz Kulturnog centra.
D. B.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa