Info

23. jun 2022.23. jun 2022.
Dr Dejan Budimirović: čovek koji zna šta hoće
GDE SU I ŠTA RADE AKTERI FELjTONA USPEŠNI ŠAPČANI

Dr Dejan Budimirović: čovek koji zna šta hoće

Dr Dejan Budimirović je čovek koji je znao šta želi. Fokusiran na cilj, negovao je znanje i uložio mnogo truda i strpljenja da postane jedan od najpriznatijih lekara u oblasti pedijatrijske neuropsihijatrije. Nedavno je izabran u zvanje vanrednog profesora na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins
Dr Dejan Budimirović je ordinirajući lekar u Kliničko-istraživačkom centru, u okviru dečje i adolescentske psihijatrije i ambulantne službe Instituta “Kenedi Kriger”, ko-direktor je “Fragile X Clinic” i glavni lekar u istraživačkom Centru za kliničko istraživanje novih lekova. Godinama je priznati član američke licencne Komore za psihijatriju i neurologiju. Nagrađivan je za terapeutske sposobnosti i profesionalizam. Učestvovao je u različitim naučno-istraživačkim projektima, koje je finansirala Vlada SAD, američki Nacionalni institut za zdravlje i privatne fondacije. Na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins nedavno je izabran u zvanje associate professor (vanredni profesor), što će uskoro biti ozvaničeno.

Rođen je 1962. godine u Kamenjaku, u Šapcu. Završio je OŠ “Vuk Karadžić” i srednju Medicinsku „Dr Andra Jovanović“ u Šapcu. Diplomirao je ’87 kao student generacije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Specijalizirao je psihijatriju i dve godine radio na Institutu za psihijatriju u Kliničkom centru u Beogradu. Nesuđeni internista, zainteresovao se za ovu oblast s obzirom da su devedesetih počele da se razvijaju neuro-nauke.

„Saradnja Instituta Kenegi Kriger sa Medicinskim fakultetom u Beogradu koja traje proteklih šest godina, od kada sam postao gostujući profesor, rezultirala je jasnim rezultatima, publikacijama i donacijama. Od konferencije 2019. kada su eminentni američki stručnjaci posetili Srbiju, započele su vredne donacije za istraživanja u Srbiji.“


Nezadovoljan situacijom u Srbiji, ’94 je otišao u Amerku. Planirao je da radi na Harvardu sa stručnjacima za nutricionizam, pisao članke i držao predavanja iz oblasti makrobiotike. Primljen je na jedan od programa u okviru Katedre za opštu psihijatriju Medicinskog fakulteta na Harvardu, gde je imao priliku da radi sa pacijentima iz čuvenih privatnih bolnica u Americi (Meklejn i Kembridž).U Kembridžu je radio i na Dečjem odeljenju, gde se zainteresovao za dečju psihijatriju i opredelio za tu subspecijalizaciju. Završio ju je na Katedri dečje i adolescentske psihijatrije Medicinskog fakulteta u Njujorku.

Stečeno iskustvo i znanje donelo mu je zvanje docenta na Univerzitetu Jejl, na Institutu za omladinu i odrasle. Sa Jejla je otišao u Dečju bolnicu na Long Ajlendu, gde je kao ordinirajući lekar i direktor odeljenja radio sa decom mlađom od dvanaest godina. U zvanju docenta zaposlio se na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins i kao specijalista dečje, adolescentske i odrasle psihijatrije na Institutu Kenedi Kriger. Radio je sa svim starosnim stukturama, a najviše sa mladima koji imaju smetnje u razvoju. Poslednjih petnaestak godina, radi istraživanja u oblasti fragilnog H hromozoma. U toj oblasti stekao je ekspertizu i izborio se da bude uključen u različite programe Konzorcijuma fragilnog H-hromozoma, koji se sastoji od dvadeset i šest klinika, uglavnom u SAD i Kanadi.

Tokom prethodnih godina održavao je redovne kontakte sa Srbijom, nesebično pomažući razvoj mladih lekara nizom edukativnih aktivnosti i organizovanjem poseta naših stručnjaka u SAD. Veliki napor uložio je u ostvarenje saradnje na nivou institucija u Srbiji i Americi


Pre šest godina izabran je za gostujućeg profesora i jednog od predavača na postdiplomskim studijama iz oblasti kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Saradnja sa našim Univerzitetom započeta je podnošenjem predloga naučnog projekta američkom Nacionalnom institutu za zdravlje. Uz lični i timski napor, uspeo je da demonstrira zašto bi trebalo sarađivati sa Srbijom.

Nedavno je izabran u zvanje assosiate professor (vanredni profesor) na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins, što će uskoro biti ozvaničeno. To je još jedna stepenica u akademskom života u Americi dugom 23 godine, koja će mu omogućiti da ojača vezu sa maticom. Tokom prethodnih godina održavao je redovne kontakte sa Srbijom, nesebično pomažući razvoj mladih lekara nizom edukativnih aktivnosti i organizovanjem poseta naših stručnjaka u SAD. Veliki napor uložio je u ostvarenje saradnje na nivou institucija u Srbiji i Americi. Njegovo zalaganje za razvoj psihijatrije za decu, omladinu i odrasle u Srbiji, rezultiralo je posetama (o njegovom trošku) i predavanjima koje je redovno održavao proteklih godina u Beogradu.

„Za pacijente koji imaju autizam nepoznatog porekla (95%) nažalost, nema leka u toj širokoj lepezi (autizam nije jedna bolest), ali postoji tretman. Lekovi koji mogu da modifikuju srž poremećaja fragilnog H-sindroma, danas su u fazi ispitivanja, što se smatra velikim napretkom u neuro-nauci i, do sada, najkorisnijim modelom i za autizam nepoznatog porekla.“


Uspostavio je brojne kontakte između lekara u Srbiji i stručnjaka iz SAD. Odazivao se pozivima Fondacije Nj.K.V. princeze Katarine za učešće na konferencijama i seminarima, kao jedan od organizatora, predsedavajućih i kao član Kraljevskog srpsko-američkog odbora za medicinu.

Dr Budimirović je čovek koji je znao šta želi u životu, što je preduslov za svaki uspešan put. Fokusiran na cilj, negovao je znanje i uložio mnogo truda i strpljenja da postane profesor na prestižnom Univerzitetu i jedan od najpriznatijih lekara u oblasti pedijatrijske neuropsihijatrije.
M.F.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa