6. jun 2024.6. jun 2024.
Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica

Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica

Prva Miomira Filipovića Fiće i druga koju je priredio sa Draganom M. Avrićem

Predstavljene knjige „Viđeniji Mačvani“ i „Vake se reči govoru u Mačvi“

Stranice prve svojevrsno su svedočanstvo o 750 vrednih ljudi tog kraja u protekla tri veka, dok druga predstavlja zbornik lokalizama karakterističnih za to podneblje
Knjige „Viđeniji Mačvani“ Miomira Filipovića Fiće i „Vake se reči govoru u Mačvi“ koju je Filipović priredio zajedno sa generalom Draganom M. Avrićem, promovisane su u subotu u prepunoj sali Kulturno- obrazovnog centra u Bogatiću. Stranice prve svojevrsno su svedočanstvo o 750 vrednih ljudi tog kraja u protekla tri veka, dok druga predstavlja zbornik lokalizama karakterističnih za to podneblje.

Filipović, novinar, publicista, književnik, predočio je prisutnima malo poznate činjenice o rođenim Mačvanima i oni koji su u to mesto došli, u njemu živeli i stvarali decenijama.

Iz Glušaca 19 univerzitetskih profesora
-Ima ih i koji su rođeni u drugim mestima, ali su živeli na ovom prostoru i stvarali. Ako je neko došao kao dete ovde, stekao porodicu, živeo, stvarao, on na neki način isto pripada ovde, ali 90 posto naroda koji živi na području Mačve, Šapca i velike mačvanske banovine ne zna ništa o tim ljudima. Koliko ljudi zna da je Vukov jezik bio zvaničan državni jezik četiri godine posle Vukove smrti i da je čovek koji je ustanovio da Vukov jezik bude zvaničan državni jezik Dimitrije Crnobarac, rođen u Crnoj Bari, doktor pravnih nauka kod kneza Mihaila? To je jedna od stotine stvari u toj knjizi, možda i hiljade i vrlo je važno za kulturu jednog naroda. To je čovek koji pripremio zakon da skupština, kad je knez Mihailo bio na vlasti 1868. donese da je Vukov jezik ovaj kojim mi danas pišemo i govorimo zvaničan književni jezik. Dotle je bio crkvenoslovenski koji nije razumelo 97 posto građana Srbije kao i danas što ga ne razumemo- istakao je Filipović, postavljajući i druga pitanja.

Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica


-Ko zna kako se zove čovek koji je osnovao Stomatološki fakultet u Srbiji, odakle je? Prve dve žene u Srbiji koje su završile Farmaceutski fakultet u 19. veku, obe su Mačvanke. Zanimljivo je da je unuk Hajduk Stanka Jovan Aleksić prvi školovani veterinar u Beču, završio veterinu na predlog kralja Milana. Koliko je ljudi bilo na ostrvu Vido i zna stihove: „Na humkama u tuđini, neće srpsko cveće nići, poručite našoj deci, nećemo im nikad stići“, ali ne i da ih je napisao čovek iz Uzveća, pravnik Vladimir Stanimirović. U Glušcima je rođeno 19 profesora univerziteta, načelnik bolnice u Bostonu, išao je u Šabačku gimnaziju, čovek iz Glušaca, Dejan Budimirović- objasnio je Filipović.

Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica


Prvo izdanje knjige „Vake se reči govoru u Mačvi“ izašlo je 2018. godine povodom dvestogodišnjice Vukovog srpskog riječnika, a nakon pet godina i drugo, prošireno izdanje, sa oko 4.000 reči.
-General Avrić je divan, vredan čovek, radio je više od mene na toj knjizi. Izuzetno nam je pomogla prof. dr Anđelka Lazić, jer bez vrednih ljudi ne može da se završi taj posao- podvukao je Filipović.

Bez nas, reči ne opstaju
General Dragan M. Avrić je pojasnio da je knjiga zapis dopunjen velikim brojem sintagmi, izraza, primera upotrebe, konteksta, te da je tu i blizu 200 fotografija.

-Osnovni moto zašto smo ovo radili je taj što te reči bez nas neće preživeti, možda one nekima od nas nisu potrebne, ali bez nas neće opstati. To je bio dovoljan razlog i motiv da se mi uhvatimo u koštac i da ih „navlatamo“ ili „napabirčimo“, kako to Mačvani kažu. Naravno da takve knjige nisu nikad završene, uvek nešto može da se dopuni, pa smo i tu mogućnost ostavili našim čitaocima.

Mislim da su to naši koreni, deo našeg identiteta, da smo mnoge reči zaboravili iz nemara, ili zato što nas je neka moda privolela da upotrebimo neke druge šarenije, lepše umotane reči. Ja sam mišljenja da tim starim rečima možemo ukrasiti mnoge naše današnje tekstove, iako su one nastale u neko prošlo vreme i opisivale neki prethodni život, ali valjaju i danas- preneo je portal Mačva. info Avrićeve reči na promociji.

Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović istakao je obraćajući se prisutnima na promociji da je mnogo onih koji su zaslužili da im se ime nađe u ovoj knjizi, te da je na sve ponosan, a naročito na mlade ljude koji tek stasavaju i započinju svoje karijere.

Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica


-Ne zaboravljamo ni njih, ali ni sve ono što je krasilo Mačvu u prošlosti i donekle se zadržalo i u sadašnjosti. Tu pre svega mislim na specifičan mačvanski govor i izraze koji su karakteristični za Mačvu. Knjiga koja je autorsko našeg Fiće i generala Dragana M. Avrića. Kroz tematiku obe knjige prožima se jedinstveni mačvanski mentalitet, a uz njega i dobrodošlica mačvanskih domaćina, smisao za humor i veseo duh- rekao je Damnjanović.

Foto: Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović- zvanična Fejsbuk stranica


Promociju je ispratio bogat kulturno- umetnički program i nastup vrsnih muzičara Mačve.
D.D.

Najnoviji broj

13. februar 2025.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa