25. april 2019.25. apr 2019.
Prošlost za budućnost
Međuopštinski istorijski arhiv Šabac

Prošlost za budućnost

Najdragoceniji izvor saznanja o prošlosti i trajanju naroda. Sedam decenija postojanja. Arhivski fondovi sadrže 2.070,64 dužna metra građe. Najstariji dokumenti potiču iz 18. veka. Među materijalom i prevod Fermana iz 1867. godine, kojim su Osmanlije predale gradove
Arhiv je čuvar pamćenja, baštinik identiteta, izvorište znanja, koji čuva materijalne dokaze da smo postojali i postojimo kao država, narodi i pojedinci. Bez toga nema istorije, a bez nje ni naroda.
U depou se ne skladište samo obični, stari papiri. Oni su svedoci vremena, postojanja života koji samo zaboravom umiru. Ko ne poštuje hroničare vremena, ne poštuje sebe i nema bućnost.
Istorijski izvori prvog reda „stanuju“ u Arhivu i predstavljaju najdragoceniji izvor saznanja o prošlosti i trajanju jednog naroda. Proučavanjem građe koja se čuva u Međuopštinskom istorijskom arhivu nastao je veliki broj radova o istoriji Podrinja i Srbije. Bogata prošlost grada delom je osvetljena upravo proučavanjem fonda od izuzetnog značaja, koju baštini ova institucija.

Sedam decenija čuvar blaga
Izgrađen kao pogranično trgovačko mesto, a zatim vojno uporište, Šabac je nekoliko puta bio razoren. Brojni istorijski izvori su u tim stradanjima zauvek izgubljeni. Svojim višedecinijskim postojanjem i radom Arhiv doprinosi čuvanju dragocenih podataka i ostavlja ih u nasleđe budućim generacijama.
-Naša ustanova je u proteklih 70 godina svog postojanja,od Arhivskog središta do današnjih dana, uprkos problemima sa nedovoljnim kapacitetima za smeštaj građe i malog broja zaposlenih, uspela da sačuva i zaštiti veliku količinu arhivske građe od neprocenjive vrednosti. Ona je izražena kroz 457 arhivskih fondova i zbirki sa ukupnom količinom u iznosu od 2.070, 64 metra dužna, od kojih je 33 fonda kategorisano kao kulturno dobro od izuzetnog značaja i 30 fondova od velikog značaja. Ponosni smo i na činjenicu da su sumarni i analitički inventari urađeni u elektronskoj formi. Najvažniji fondovi koje baštinimo su: Šabački okružni sud (u kontinuitetu od 1807. godine), Načelstvo sreza azbukovačkog i podrinskog, Zbirka poklona i otkupa ( retka pisma,povelje). Čuvamo i originalni dokument o abdikaciji kneza Miloša Obrenovića iz 1839. godine, zatim veliki broj dokumenata Jevrema Obrenovića od značaja za Šabac, pisma znamenitih Šapčana (J. Veselinovića, S.Novakovića, D. Ljočić), Diplomu o odlikovanju Nikolaja I Romanova, Prevod Turskog fermana iz 1867. godine, po kojem su Turci napustili gradove u Srbiji - navodi direktor Međuopštinskog istorijskog arhiva Davor Stanojević.

Bogat Fond
Najstariji dokumenti potiču iz 18. veka, a građa u kontinuitetu je sa početka 19. veka i to je Fond šabačkog suda. On obuhvata period od Prvog srpskog ustanka. Arhiv poseduje Fond poklona i otkupa, tzv. zbirku „Varia“, kao i fotografije, razglednice, plakate, urbanističke planove i druga dokumenta od velikog značaja za istoriju.
Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, krajem prethodne godine Arhiv je javnosti predstavio svoj dosadašnji rad kroz Monografiju „70 godina arhivske delatnosti". Publikacija je sveobuhvatan prikaz istorijata, kompleksnosti arhivske delatnosti i sumira rezultate rada nekoliko generacija arhivskih radnika.

Neistraženo blago
Izložbe na Trgu, kao deo aktivnosti, na zanimljiv i stručan način predstavljaju građu o manje poznatim detaljima iz prošlosti Šapca.
- U okviru godišnjeg programa, finansiranog od strane Grada, biće organizovana izložba pod nazivom "Lična prepiska znamenitih Srba iz građe MIAŠ", čije je otvaranje planirano za 2. novembar (Dan oslobođenja Grada u Velikom ratu 1914-1918.) - ističe Stanojević i dodaje da je u toku implementacija ustanove u Arhivski informacioni sistem.
- ARHIS će činiti jedinstvenu elektronsku bazu arhivske građe na teritoriji Republike Srbije, pri čemu će MIA Šabac zajedno sa Arhivom Srbije kao matičnom ustanovom, vršiti obuku svojih zaposlenih za korišćenje ovog jedinstvenog programa. Vršiće se i uključenje u Agregator kulturnog nasleđa Srbije, u kojem će na Internetu biti dostupno digitalizovano kulturno nasleđe Republike Srbije, a započinjemo i stvaranje informacionog sistema za elektronsko arhiviranje dokumenata, što je predviđeno Nacrtom Zakona o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti.
U svojim fondovima i zbirkama, ova ustanova, čuva neprocenjivo kulturno blago, arhivsku građu institucije, ustanova, organa, organizacija i istaknutih pojedinaca i porodica sa ovog podneblja. Osnovni zadatak je zaštita građe, kao i njena veća dostupnost.
-Godišnje izdamo oko 1.200 uverenja po zahtevima pravnih i fizičkih lica (od toga oko 1.100 se odnose na Fond PIO, a preostalih stotinak se odnose na školska uverenja, restitucije, uverenja na lični zahtev).
Punu podršku u realizaciji planova i aktivnosti Arhivu, kao i do sada, pruža Grad Šabac.
Dragoceno zdanje
Zgrada Međuopštinskog istorijskog arhiva podignuta je 1865. godine kao „Prva okružna bolnica Kneževine Srbije". U nekoliko navrata adaptirana i sređena za potrebe zaštite, čuvanja, sređivanja, obrade i korišćenja arhivske građe. U proteklih sedamdeset godina, uprkos lošim uslovima na početku rada Arhiva i malom broju zaposlenih, prikupljena je i sređena velika količina arhivskog materijala od neprocenjive vrednosti. Kao čuvari kulturne baštine, svesni značaja svoje profesije, zaposleni doprinose razvoju svih odeljenja i službi, kao i trenutnom stanju Arhiva.
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa