24. septembar 2020.24. sep 2020.
Kaskanje za  potrošačkom korpom
NAJNOVIJE POVEĆANjE MINIMALNE CENE RADA

Kaskanje za potrošačkom korpom

Raskorak između minimalne cene rada (32.126,00 dinara) i cene potrošačke korpe (37.000,00 dinara) se nastavlja i posle nedavnog, povećanja minimalca. Naime, ujedinjeni sindikati su još pre dve godine tražili izjednačavanje pomenutih ekonomskih parametara, ali to se nije dogodilo ni posle “presecanja” razgovora sindikalaca i poslodavaca, od strane Vlade Srbije i prihvatanja povećanja od 6,6 odsto u odnosu na predhodnu cenu minimalnog rada.
Naime predstavnici radnika, tražili su da minimalna cena rada prati cenu osnovnih namirnica u potrošačkoj korpi. S druge strane poslodavci su se žalili na ogromne poteškoće u poslovanju, uzrokovane pre svega delovanjem korona virusa. Istina zbog ovog zdravstvenog problema na globalnom nivou trpre sve ekonomije sveta, a srpska se, bar prema čestim izjavama predsednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika, dobro drži. Naravno i ona trpi jake udarce. Mnogi izvozni poduhvati su odloženi, a ima i dosta drugih problema u trgovini sa tradicionalnim partnerima, uzrokovanih baš delovanjem kovida 19. Komentarišući usvojeno povećanje cene rada ministar finansija Siniša Mali kaže da će u narednoj godini neoporezovani deo zarade biti povećan sa 16.300, dinara na 18.300,00.



- Država tako na sebe preuzima osam milijardi dinara tereta. S druge strane uspeli smo da sačuvamo radna mesta i nezaposlenost svedemo na istorijski minimum od 7,3 odsto, ističe Mali.
S druge strane, obaveštenje prema, pre svih 350.000 radnika koji su radili za minimalnu cenu rada od 30.022,00 dinara, da će posle povećanja od 2.126,00 dinara ili po ceni radnog sata od 172,5 dinara na 183,9 i nije neko ohrabrenje. Naime, očekivali su povećanje, bar na nivou potrošačke korpe.
- To je za nekih dvadesetak kilograma nekog kvalitetnijeg praška za pranje veša, ali cena hrane odnosi najveći deo mesečnog dohodka i tu ostaje po starom da se snalazimo kako znamo i umemo. Opet, najviše trpe višečlane porodice. Rekla bih da rad i dalje ostaje potcenjen, kaže prosvetni radnik Milina Gajić iz Bogatića. Njena koleginica Mira je za realnije sagledavanje prilika u srpskoj ekonomiji uopšte.
- Moramo se ponašati u skladu sa mogućnostima. Verujem da bi korenitija reforma i u ovoj oblasti rada dala povoljnije rezultate, dodaje ona.
A to realnije sagledavanje stanja, bar u ovoj godini ne otvara “ružičaste perspektive”. Naime, pad rasta dohodka je neminovan. Koliko će to biti, ostaje da se vidi. Naravno, ni visina neminovne štete po privredu svake zemlje po na osob neće biti ista, kao ni način na koji se one bore protiv tog zla modernog doba. Uostalom ni startne pozicije nisu iste.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa