REČ STRUČNjAKA
Stajnjak preko potreban
STAJNjAK prestavlja organsko đubrivo koje nastaje mešanjem čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i prostirke. To je najstarije đubrivo koje se proizvodi na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u milionima tona
Dakle, šta je bitno izanalizirati: Priprema, sastav, promene za vreme čuvanja, promene u zemljištu.
STAJNjAK prestavlja organsko đubrivo koje nastaje mešanjem čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i prostirke. To je najstarije đubrivo koje se proizvodi na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u milionim tona. Prostirka sadrži organske i mineralne materije:
- Celuloza, Pentozani, Lignin
-Veće količine celuloze dovode do jačeg zagrevanja stajnjaka i gubljenja NH3 –amonijaka.
-Količine prostirke zavise od hrane, godišnjeg doba i same životinjske vrste.
-Količine slame za prostirku iznose 2-15 kg za 24 h što daje 35-70 kg stajnjaka dnevno po grlu.
Za prostirku se najčešće koristi:slama, treset,šumsko lišće itd. Sveže stajsko đubrivo nije pogodno za primenu, jer sadrže puno nerazložene slame koja sadrži celulozu,pentizane i lignin.
Veći sadržaj slame sadrži veći broj mikroorganizama koji troše azot, pa ga biljke nemaju dovoljo, odnosno pogoršava se odnos C:N. Ovaj odnos u svežoj slami je 100:1 u svežem stajnjaku 50:1, a u polurazloženom 15-20:1. Čvrsti i tečni ekskrementi i njihov sastav je različit jer potiču od različite vrste stoke i sastava hrane koju koriste.
Goveda daju vodnjikave čvrste ekskremente koji se lagano razlažu i daju HLADNO đubrivo. Prosečno daju 25-35 kg/dan što iznosi 10t/grlu godišnje.
Ovce daju dnevno 2-3 kg izmeta koji je manje voden od konjskog.
Svinja daje vrlo vodene izmete sa (alkalnom reakcijom) dnevno 1-2 kg/dan i daju hladna đubriva.
Kokoške daju izmet koji je po zastupljenosti vlage između goveđeg i konjskog. Jedna kokoška daje godišnje 50 kg izmeta.
Čvrste izlučevine konja i ovaca daju više suve materije i manje vode, topla đubriva, dok goveda i svinje daju više vode i manje suve materije takozvana hladna đubriva.
Dakle, šta je bitno izanalizirati: Priprema, sastav, promene za vreme čuvanja, promene u zemljištu.
STAJNjAK prestavlja organsko đubrivo koje nastaje mešanjem čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i prostirke. To je najstarije đubrivo koje se proizvodi na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u milionim tona. Prostirka sadrži organske i mineralne materije:
- Celuloza, Pentozani, Lignin
-Veće količine celuloze dovode do jačeg zagrevanja stajnjaka i gubljenja NH3 –amonijaka.
-Količine prostirke zavise od hrane, godišnjeg doba i same životinjske vrste.
-Količine slame za prostirku iznose 2-15 kg za 24 h što daje 35-70 kg stajnjaka dnevno po grlu.
Za prostirku se najčešće koristi:slama, treset,šumsko lišće itd. Sveže stajsko đubrivo nije pogodno za primenu, jer sadrže puno nerazložene slame koja sadrži celulozu,pentizane i lignin.
Veći sadržaj slame sadrži veći broj mikroorganizama koji troše azot, pa ga biljke nemaju dovoljo, odnosno pogoršava se odnos C:N. Ovaj odnos u svežoj slami je 100:1 u svežem stajnjaku 50:1, a u polurazloženom 15-20:1. Čvrsti i tečni ekskrementi i njihov sastav je različit jer potiču od različite vrste stoke i sastava hrane koju koriste.
Čvrste izlučevine konja i ovaca daju više suve materije i manje vode, topla đubriva, dok goveda i svinje daju više vode i manje suve materije takozvana hladna đubriva
Goveda daju vodnjikave čvrste ekskremente koji se lagano razlažu i daju HLADNO đubrivo. Prosečno daju 25-35 kg/dan što iznosi 10t/grlu godišnje.
Ovce daju dnevno 2-3 kg izmeta koji je manje voden od konjskog.
Svinja daje vrlo vodene izmete sa (alkalnom reakcijom) dnevno 1-2 kg/dan i daju hladna đubriva.
Kokoške daju izmet koji je po zastupljenosti vlage između goveđeg i konjskog. Jedna kokoška daje godišnje 50 kg izmeta.
Čvrste izlučevine konja i ovaca daju više suve materije i manje vode, topla đubriva, dok goveda i svinje daju više vode i manje suve materije takozvana hladna đubriva.
STAJNjAK prestavlja organsko đubrivo koje nastaje mešanjem čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i prostirke. To je najstarije đubrivo koje se proizvodi na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u milionim tona. Prostirka sadrži organske i mineralne materije:
- Celuloza, Pentozani, Lignin
-Veće količine celuloze dovode do jačeg zagrevanja stajnjaka i gubljenja NH3 –amonijaka.
-Količine prostirke zavise od hrane, godišnjeg doba i same životinjske vrste.
-Količine slame za prostirku iznose 2-15 kg za 24 h što daje 35-70 kg stajnjaka dnevno po grlu.
Za prostirku se najčešće koristi:slama, treset,šumsko lišće itd. Sveže stajsko đubrivo nije pogodno za primenu, jer sadrže puno nerazložene slame koja sadrži celulozu,pentizane i lignin.
Veći sadržaj slame sadrži veći broj mikroorganizama koji troše azot, pa ga biljke nemaju dovoljo, odnosno pogoršava se odnos C:N. Ovaj odnos u svežoj slami je 100:1 u svežem stajnjaku 50:1, a u polurazloženom 15-20:1. Čvrsti i tečni ekskrementi i njihov sastav je različit jer potiču od različite vrste stoke i sastava hrane koju koriste.
Goveda daju vodnjikave čvrste ekskremente koji se lagano razlažu i daju HLADNO đubrivo. Prosečno daju 25-35 kg/dan što iznosi 10t/grlu godišnje.
Ovce daju dnevno 2-3 kg izmeta koji je manje voden od konjskog.
Svinja daje vrlo vodene izmete sa (alkalnom reakcijom) dnevno 1-2 kg/dan i daju hladna đubriva.
Kokoške daju izmet koji je po zastupljenosti vlage između goveđeg i konjskog. Jedna kokoška daje godišnje 50 kg izmeta.
Čvrste izlučevine konja i ovaca daju više suve materije i manje vode, topla đubriva, dok goveda i svinje daju više vode i manje suve materije takozvana hladna đubriva.
Dakle, šta je bitno izanalizirati: Priprema, sastav, promene za vreme čuvanja, promene u zemljištu.
STAJNjAK prestavlja organsko đubrivo koje nastaje mešanjem čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i prostirke. To je najstarije đubrivo koje se proizvodi na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u milionim tona. Prostirka sadrži organske i mineralne materije:
- Celuloza, Pentozani, Lignin
-Veće količine celuloze dovode do jačeg zagrevanja stajnjaka i gubljenja NH3 –amonijaka.
-Količine prostirke zavise od hrane, godišnjeg doba i same životinjske vrste.
-Količine slame za prostirku iznose 2-15 kg za 24 h što daje 35-70 kg stajnjaka dnevno po grlu.
Za prostirku se najčešće koristi:slama, treset,šumsko lišće itd. Sveže stajsko đubrivo nije pogodno za primenu, jer sadrže puno nerazložene slame koja sadrži celulozu,pentizane i lignin.
Veći sadržaj slame sadrži veći broj mikroorganizama koji troše azot, pa ga biljke nemaju dovoljo, odnosno pogoršava se odnos C:N. Ovaj odnos u svežoj slami je 100:1 u svežem stajnjaku 50:1, a u polurazloženom 15-20:1. Čvrsti i tečni ekskrementi i njihov sastav je različit jer potiču od različite vrste stoke i sastava hrane koju koriste.
Goveda daju vodnjikave čvrste ekskremente koji se lagano razlažu i daju HLADNO đubrivo. Prosečno daju 25-35 kg/dan što iznosi 10t/grlu godišnje.
Ovce daju dnevno 2-3 kg izmeta koji je manje voden od konjskog.
Svinja daje vrlo vodene izmete sa (alkalnom reakcijom) dnevno 1-2 kg/dan i daju hladna đubriva.
Kokoške daju izmet koji je po zastupljenosti vlage između goveđeg i konjskog. Jedna kokoška daje godišnje 50 kg izmeta.
Čvrste izlučevine konja i ovaca daju više suve materije i manje vode, topla đubriva, dok goveda i svinje daju više vode i manje suve materije takozvana hladna đubriva.
Dipl.ing Darko Simić
Najnoviji broj
18. april 2024.
