2. jun 2022.2. jun 2022.
Najvažniji faktori za uspeh proizvodnje
POSTRNA SETVA SILAŽNOG KUKURUZA

Najvažniji faktori za uspeh proizvodnje

Najvažniji faktori za uspeh proizvodnje silažnog kukuruza u postrnoj setvi su: vreme setve, primena agrotehničkih mera, navodnjavanje i izbor hibrida
Najčešći plodored u proizvodnji žitarica je kukuruz – pšenica. Smenjivanje ova dva useva zemljište tokom godine ostaje 270 dana slobodno. Žetva ječma i pšenice počinje krajem juna, a završava oko 15.jula, tako da nam posle žetve preostaje još 80 – 100 dana vegetacije do pojave prvih jesenjih slana, što je dovoljno dug period za još jednu žetvu.

Najvažniji faktori za uspeh proizvodnje silažnog kukuruza u postrnoj setvi su: vreme setve, primena agrotehničkih mera, navodnjavanje i izbor hibrida.

Vreme postrne setve kukuruza uslovljeno je žetvom prethodnog useva i treba je izvršiti odmah posle žetve, ako je moguće istog dana, kako bi se sačuvala što bolje postojeća vlaga i povećao broj raspoloživih dana za razvoj biljaka. Zemljište treba plitko uzorati 15-30 cm i odmah sejati kako bi u slučaju nedostatka padavina seme imalo bar miniminalne uslove za klijanje i dalje nicanje. Ostale agrotehničke mere su iste kao i pri redovnoj setvi. Potrebno je zaorati 70-80 kg/ha čistog NPK hraniva i predsetveno 20-40 kg/ha KAN-a. Poželjno je i đubrenje razređenim tečnim stajnjakom (1:1) čime se prihranjuje dodatno i povećava vlaga zemljišta. Posle setve poželjno je valjanje.

Gustina se ne preporučuje da bude veća kao pri redovnoj setvi, a izbor hibrida je iz FAO 100 i 200 grupe zrenja, jer samo oni mogu postići fazu pune voštane zrelosti pre pojave prvih slana, mada to mogu postići i hibridi FAO 300 grupe zrenja.

Da bi se dobila kvalitetna silažna masa i povoljan odnos suve materije i vode, silažna masa treba da sadrži 28-30 % suve materije. Silažna masa sa niskim sadržajem suve materije, proizvodi prekiselu silažu sa visokim sadržajem sirćetne kiseline i takvu silažu stoka ne konzumira rado, odnosno slabo. Sadržaj suve materije u silažnoj masi je u niskoj korelaciji sa učašćem suve materije zrna u njoj, pa i hranljiva vrednost silaže zavisi od suve materije u biljkama pri siliranju, pa prema tome silaže sa niskim sadržajem suve materije imaju nisku energetsku vrednost i nepovoljan sastav organskih kiselina.

Setvom kasnih hibrida može se postići visok prinos zelene mase ali je zato sadržaj suve materije nizak oko 18%.

U koliko kukuruz nije postigao fazu pune voštane zrelosti u momentu siliranja a treba da dobijemo kvalitetnu silažu, takav kukuruz se može uspešno silirati mešanjem sa drugim biljnim materijama koje imaju visok sadržaj suve materije kao što je cela biljka dozrelog kukuruza, kukuruzovina, suva repina rezanca, pleva, iseckano seno ili slama...Poželjna vlažnost ovako mešanih materija je 65-70%, odnosno treba pomešati 75% sikažne mase postrnog kukuruza i 25% dozrelog kukuruza da bi se dobila silaža sa 30% suve materije. Isti takav odnos je i sa drugim suvum materijama.

Obezbeđivanjem hrane iz postrne setve ,je od velikog značaja polioprivrednim proizvođačima posebno ako je godina sa povoljnim padavinama, treba joj pridavati značaj i sve više primenjivati posebno ako postoji mogućnost navodnjavanja.
Svetlana Zlatarić, PSS Šabac

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa