Info

4. oktobar 2018.4. okt 2018.
SVI DAROVI PRIRODE U TEGLE SU STALI
PROTEKLOG VIKENDA U KOCELjEVI ODRŽAN DESETI FESTIVAL ZIMNICE

SVI DAROVI PRIRODE U TEGLE SU STALI

Privredno-turistička manifestacija postala je zaštitni znak Koceljeve. Prema nezvaničnoj proceni organizatora za dva dana trajanja festivala kroz ovu varoš prošlo je preko 25 hiljada ljudi, odnosno pet puta više nego što sedište opštine ima stanovnika
I bi festival... Jubilarni. Deseti. Po oceni organizatora i posetilaca, najbolji i najveći do sada. U prilog tome svedoči i statistika.
Na prvoj manifestaciji svoje proizvode ponudilo je tek 50-ak izlagača a na ovogodišnjoj ih je bilo pet puta više. Te 2009. godine među prerađivačima zimnice bilo je svega sedam lokalnih koji su proizveli oko hiljadu i po tegli. Na sajmu proteklog vikenda bilo ih je skoro osam puta više. Domaćice iz tamnavskog kraja kupcima su ponudile đakonije spakovane u preko 80 hiljada teglica.
Festival sa dušom
Predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić ocenio je da je pre jedne decenije sve počelo pomalo nesigurno i stidljivo ali da je u međuvremenu ova manifestacija prerasla u veliki događaj.
–Ova privredno-turistička manifestacija postala je zaštitni znak Koceljeve, događaj po kojem smo prepoznatljivi. Uspeli smo da održimo Festival, da ga upotpunimo ali i da zadržimo određeni nivo. Najveća satisfakcija je kada nam se gosti i izlagači iz godine u godinu vraćaju, ali nikada sami već sa svojim kolegama, prijateljima, rođacima, komšijama. Tada smo sigurni da radimo onako kako treba i da su gosti prepoznali naš trud. Za građane opštine Koceljeve “Festival zimnice” je praznik- izjavio je Ilinčić.
I nekadašnji predsednik ove opštine, a sadašnji narodni poslanik Veroljub Matić smatra da je iz godine u godinu ova manifestacija sve bolja, sve uspešnija.
–Ovaj Festival ima dušu, ima svoju posebnost i to ga izdvaja u odnosu na neke slične manifestacije. Država je prepoznala značaj ovog sajma, to podržala i na taj način što svake godine među gostima imamo državne funkcionere, ministre, pa i predsednika države i premijerku Vlade- istakao je Matić i dodao da dobri muževi pomažu svojim suprugama da za jedan dan lako spreme kvalitetnu zimnicu tako što ih dovedu u Koceljevu poslednjeg vikenda u septembru.
Gost ovogodišnjeg sajma prerađevina od voća i povrća bio je potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović koji je u zvaničnom obraćanju preneo vest o otvaranju novog proizvodnog pogona u ovom mestu
–Danas sam razgovarao sa ministrom poljoprivrede i mi očekujemo novu investiciju u Koceljevi iz Mađarske. Novi pogon za preradu voća koji će zapošljavati nove ljude. Ovo mesto poznato je po voću i povrću. To se vidi i kada prođete kroz ove štandove, kada razgovarate sa ljudima koji se namuče da naprave zimnicu, a samo onaj ko to nikada nije radio ne zna koliko muke i rada to zahteva. Naš posao je da otvaramo mala i srednja preduzeća, da dovodimo pogone i da ne proizvodimo samo sirovinu nego da proizvodimo poluproizvode i gotove proizvode da bi ih skuplje prodavali u Evropi. Ne bi ovi iz Evrope kupovali naše da nije dobro. Odlična je naša hrana, odličan je rad naših ljudi. Moramo da nađemo način da to bolje upakujemo i da naši ljudi od toga žive- poručio je ministar Stefanović koji je istakao da rado dolazi u ovu opštinu u kojoj su mu rođeni i živeli pradeda i deda.
Za dva dana Koceljevu posetilo 25.000 ljudi
Prema nezvaničnoj proceni organizatora za dva dana trajanja festivala kroz ovu varoš prošlo je preko 25 hiljada ljudi, odnosno pet puta više nego što sedište opštine ima stanovnika.
–Iz ugla organizatora mislim da je Festival bio uspešan. Bilo je više posetilaca i izlagača. Finansijski efekat je već vidljiv jer imamo naše domaćice koje su još u nedelju, odmah po okončanju manifestacije, dobile nove porudžbine i spremale nove ture zimnice. Isporučeno je oko 16 hiljada obroka a na meniju su bili svadbarski kupus, gulaš, pasulj, škembići. Uz to ogromne količine hrane su pripremljene i degustirane u okviru takmičenja u pripremanju lovačkog gulaša kao i na stotine kilograma posluženog pečenja, roštilja i druge hrane koju su nudili ugostiteljski objekti. Vreme nas je poslužilo. Dugujemo veliku zahvalnost svim izlagačima, posetiocima i gostima što su bili deo manifestacije i što smo zajedno obeležili jubilej- rekla je predsednik organizacionog odbora i zamenica predsednika opštine Slavica Ranković.
Ona je napomenula da je u samu organizaciju sajma bilo uključeno oko 250 članova ali i više od sto volontera, učenika koceljevačke srednje škole i ocenila da je manifestacija uveliko prerasla okvire ove opštine.
To potvrđuju i izlagači, pristigli iz svih krajeva naše zemlje. Ponuda na tezgama bila je veoma bogata. Za svačiji ukus i džep. Za teglu ajvara od pečenih paprika kupci su izdvajali od 500 do čak 750 dinara. Međutim, bilo je i onih “srećnije ruke” koji su iskoristili sajamski popust i za ovaj ubedljivo najtraženiji proizvod u tegli izdvojili 400 dinara.
Kreativni izlagači
Izlagači su se, čini se, u velikoj meri potrudili da privuku kupce ne samo kvalitetom već i kreativnošću pakovanja i štandova na kojima su se među standardnim proizvodima mogli naći i novi ali i oni marketinški dobro plasirani. Velike gužve, između ostalog, bile su i ispred onih koji su prodavali suve i suhomesnate proizvode. Jedan od njih je štand Pršutara iz Mačkata koji je posetiocima festivala nudio i pravi delikates, sušenu jagnjetinu.
–To je specijalitet vezan uglavnomo za naš, zlatiborski kraj i njega retko ko ima u ponudi. Cena se kreće od 1,5-2 hiljade dinara. Kupcima nudimo razne vrste kobasica koje su oko 800 dinara, slanina hiljadu, pršute su oko 1,3-1,4 hiljade dinara, imamo i čvarke...Proces proizvodnje je tradicionalan i nema tu šta da se menja. Usoli se i suši na dimu. Nema mnogo mudrovanja. Čisto prirodno- priča Gliša Stojanović koji je pre nekoliko godina u Koceljevu došao na nagovor prijatelja Verana Buljubašića i koji se uvek rado vraća na ovu manifestaciju za koju kaže da je odlično organizovana.
Za ljubavne jade Vera Lukić iz Poćuta kod Valjeva, sela poddno Medvednika, Povlena i Jablanika, tvrdi, ima rešenje.
–Imam jedan lep, ljubavni napitak, koji ima 20 vrsta voća. Jako je lep i ukusan i za mlade je. Napitak deluje, dajemo garanciju, posle litre- ističe ova domaćica za čiji proizvod je trebalo izdvojiti 600 dinara.
Ljubitelji aronije i šljive mogli su da uživaju u ovim ukusima spojenim u voćnim bombonicama. Kutija “Voćka” od 200 grama koštala je 250 dinara. Na štandu Gazdinstva “Pavlović” iz Struganika kod Mionice posetioci su mogli da se osveže prirodnim sokom od aronije.
–Bavimo se aronijom. Između ostalih proizvoda imamo sokovnik od koga pravimo čist, prirodan, domaći sok od aronije. Čaša od tri decilitra košta sto dinara. Reč je o vrlo lepom, osvežavajućem, prirodnom piću i ljudi ga rado uzimaju pa i vraćaju se kako bi kupili sirup. U odnosu na ova današnja veštačka, energetska pića, mi u čaši nudimo prirodnu energiju- tvrdi predstavnica ovog gazdinstva.
Neretko su proizvođači “igrali na kartu” narodne medicine, pa su posetioci imali priliku da kupe sirće od aronije koje je odlično u borbi protiv holesterola, sok od drenjine koji čisti krvne sudove i podiže imunitet, pa i borov med sa aronijom koji je odličan za sprečavanje kašlja i rešavanja problema sa disajnim putevima.
Među izlagačima sajma bila je i Gordana Rehak, zaposlena u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi Šabac.
-Izlagač sam na ovom festivalu i to je moj hobi. Ono što radim za sebe i svoju porodicu htela sam da pokažem i drugima. Pošto radim u poljoprivredi, poznajem dosta domaćinstava koja se bave baš preradom proizvoda. Žene u domaćinstvima na ovaj način imaju satisfakciju da se dokažu, jer uvek je žena u nekom drugom planu. Ovo je zaista ponos vrednih poljoprivrednih žena. Svake zime sa kolegom iz odeljenja za poljoprivredu u Koceljevi Vladimirom Matićem držimo radionice. Sugerisali smo svim ženama koje se bave proizvodnjom ajvara na to da se ujednači kvalitet i postigne brend koceljevačke zimnice- istakla je Gordana i napomenula da je na festivalu sve isplanirano do detalja te da ne postoji osoba koja može nešto da zameri.
NAJ AJVAR, DžEM I SIRUP
Pobednik ovogodišnjeg Festivala u Koceljevi u kategoriji najbolji ajvar, po oceni stručnog žirija, je Novica Gorčić iz Udruženja Leskovački ajvar. Drugo mesto pripalo je domaćici iz koceljevačkog kraja, Biljani Čkojić iz Svileuve, predstavnici domaćinstva “Lipovica”, dok je trećeplasirana bila Danijela Makević iz Šapca.
Neprikosnovena u proizvodnji džemova bila je i ovoga puta Mileva Vasić-Jula iz Koceljeve. Drugu nagradu osvojio je džem od breskve koji je pripremila Zorica Jelić iz Dobrića a treće mesto zauzela je Snežana Živanović iz Valjeva.
–Nema nekih posebnih tajni u pripremanju džema od breskve. Važno je da voće bude zrelo, malo ljubavi i odvojenog vremena. Mama je glavni krivac za tu nagradu a ja joj pomažem- otkriva drugoplasirana Zorica.
Pobednica u kategoriji voćni sirup je Dragica Mijailović iz Krnula. Drugo mesto pripalo je Mirku Gakoviću iz Šapca, dok je Mileva Vasić-Jula iz Koceljeve zauzela treće mesto.
Ove godine, po prvi put, dodeljene su i specijalne nagrade. Za najkreativniji štand priznanje je uručeno Domaćinstvu Zorana Spremića iz Loznice, dok je najkreativniju teglu pripremilo domaćinstvo “Živanović” iz Dučića.

NAJATRAKTIVNIJI PRATEĆI SADRŽAJ
Takmičenje u pripremanju lovačkog gulaša, u okviru “Festivala zimnice” u Koceljevi, iz godine u godinu obara rekorde po broju učesnika. Na ovogodišnjem jubilarnom okupilo se preko 260 ekipa koje su prezentovale svoje gastronomsko umeće. Od “Zagorelih Piroćanaca”, preko “Bećara iz Banata” do takmičara iz Slovačke. Neki su došli sa ciljem da pobede ali većina je ipak stigla u ovu varoš zbog druženja i lepog provoda.
–Mi smo prvi put ovde i baš smo prijatno iznenađeni veličinom ove manifestacije. Vrhunska organizacija, prijatni ljudi, ambijent, pravo mesto za opuštanje. Došli smo na preporuku mog badže, odnosno paše. Ovde smo naišli i na naše zemljake koji žive u Koceljevi, na piroćansku snajku i tome se stvarno nismo nadali jer smo prilično udaljeni ali, eto, još jedne potvrde da je svet mali. Preporučićemo svojim prijateljima, ali i našem gradu da sledeće godine imamo još predstavnika ovde. Ljudi odavde mogu da nam uzvrate posetu na festival peglane kobasice u zimskom periodu- poručio je jedan od članova ekipe “Zagoreli Piroćanac” Milan Mladenović.
Pod suncobranima duž Nemanjine ulice nije se krčkao samo gulaš. Bilo je tu raznih đakonija a jedna od njih koju su pripremali gosti iz Valjeva nazvana je “Koceljevačka ruža”.
–To je neki naš interni recept. Jelo koje se sprema u talandari. Mi smo mu dali ime Koceljevačka ruža zato što se sve to što se sprema termički obrađuje nekih sat ipo vremena a nakon toga u sredinu se ubacuje meso od jelena. Pre mesa se stavlja dinstani luk, krompir, juneće i svinjsko meso, ljute paprike, začini...Razmišljali smo da to patentiramo ove godine jer svi koji su probali su prvo preživeli a potom su iskazali i oduševljenje, bar oni koji vole malo pikantniji ukus- priča Ivica Živković, član ekipe “Gradski taksi”.
Gulaš na slovački način krčkao se i u kotliću gosta iz ove zemlje. Prošle godine u Koceljevu je došao kao momak a iz nje otišao kao oženjen čovek, kada je izabranici svog srca, Ruskinji Aljoni u manastiru Kaona rekao sudbonosno “da”. Ove godine vratio se u ovu varoš kako bi lično doživeo ono što je u pričama slušao o manifestaciji.
–Ovde mi se sviđa. Prvi put ja kuvam na takmičenju u Srbiji. Nisam baš bio pripremljen na vreme za ovo takmičenje ali sam se snašao. Ovde sam sa suprugom i njenim prijateljicama koje su imale nastup u okviru festivala. Zaista se i njima ovde sviđa. Njene prijateljice su prvi put u Srbiji i ono što su videle ja mislim da će im ostati u lepoj uspomeni. Ja volim da svaki put nekog novog dovedem u Srbiju kako bi znali da je u Srbiji mnogo prijatno. Mnogo je lepa zemlja- kaže Branislav Beher i otkriva da će brak sa Aljonom uskoro biti krunisan prinovom.
Organizatori su najuspešnijim učesnicima dodeli 27 nagrada. Prvoplasirana je bila ekipa “Živković” Družetić, drugo mesto pripalo je timu “Kalimero”, dok su treće zauzele “Šaljivdžije” iz Valjeva.



Vesna Bošković

Najnoviji broj

25. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa