29. novembar 2018.29. nov 2018.
“Virdžiniji” odgovara  mačvanska crnica
PROMENLjIVA SREĆA DUVANDžIJA IZ UZVEĆA

“Virdžiniji” odgovara mačvanska crnica

Prevelika vlažnost, prouzrokovala mnogo bolesti duvana. Američkoj sorti “Virdžinija”, najviše pogoduje mačvanska crnica u ataru Bubanje, na međi atara Glušaca i Uzveća. Tamo, kažu Uzvećani, ova biljka dobro uspeva i bez upotrebe veštačkog đubriva
Godina na izmaku nije bila naklonjena mačvanskim proizvođačima duvana. Najviše ih je u Uzveću na domak Šapca. Samo ove godine gajili su u svom ataru oko 500 hektara. I to je uzlazni trend. Kažu da je mnogo vlage, proteklog leta prouzrokovalo dosta bolesti duvana ali kakva takva, zarada nije izostala. Promenljiva je to kategorija, mišljenja su mnogi proizvođači. S druge strane, trude se i ne odustaju. Šta više iz godine u godinu sve ih je više. Ne žele da im se imena pominju u novinama, pogotovo kažu što su, često puta ni krivi ni dužni bili “predmet” istražnih organa.
Letimičan pogled na dvorišta, govori da je ovo selo duvana. U gotovo svakom je bar jedna sušara, a u nekim mnogo više. Nedavno su radile danonoćno. Tako je oko hiljadu tona sušenog duvana dospelo do fabrika koje se prosto utrkuju, ko će u ovom selu sklopiti više ugovora sa proizvođačima. Kažu, ranije je to bilo znatno povoljnije za proizvođače. Više toga neophodnog u proizvodnji nuđeno je besplatno ili na otplatu pod povoljnim uslovima. Danas, sve moraju da plate, a troškovi ulaganja nisu mali. Najteže je za rdnu snagu u toku berbe. Neke “ekipe” radnika su zbog starosti, bolesti, smrti, ostale desetkovane. Nove, mlade snage teško je pronaći. Ako se tome dodaju troškovi zakupa zemlje i druge agrotehničke mere, koje iz godine u godinu poskupljuju, zarada se “topi” do minimuma, a ima dosta primera gubitaka.
Ipak mnoge lepe kuće u ovom selu, “nikle” su na “dimu”. Bilo kako bilo tradicija se nastavlja. Broj hektara pod duvanom se povećava. Mnoge njive su usled stalne setve ove kulture postale neupotrebljive ( iz godine u godinu na istom mestu gajen duvan ) , a uporni proizvođači izlaz traže zakupom zemljišta u drugim seoskim atarima. Tako su podigli cenu zakupa po hektaru na 300-400 evra za godinu, što po mnogim mišljenjima nije realno. Razmišljanja su različita, a jedan dugogodišnji proizvođač kaže da upotreba veštačkog đubriva na “novim njivama” nije potrebna. Ona bi kaže samo pospešila bujanje lisaka i kasnije otežala njihovo sušenje. Naglašava da je duvan odličan predusev. Osim kvalitetnog rasada ( uglavnom na vodi, pod najlonom ) , dobre nege ( kvalitetna zaštita i na vreme ) i povoljnih vremenskih prilika, za kvalitet je izuzetno važna i sama tehnologija sušenja. Većina ovdašnjih proizvođača koriste sušare na drvo. I kod izbora ogreva, neophodno je razmišljati o uštedi.
- Kad dođe do ruke, sledi berba. I taj postupak zahteva dosta radnika. Traje oko dva meseca ( važno je završiti pre prvih mrazeva ). Beru se uvek tri sazrele liske odozdo. Po jednom hektaru potrebno je oko deset berača. Sve u svemu ulaganja nisu mala. Rizik, kao i u svakoj drugoj proizvodnji, veliki, kaže jedan mladi proizvođač koji želi da ostane anoniman, kao i drugi njegovi zemljaci.
Za uzvejačke proizvođače kažu da su među najvećim u Srbiji. Upornost im ne manjka ali ne izostaje ni veliki trud.
Lj. Đ.

Najnoviji broj

25. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa