1. avgust 2019.1. avg 2019.
FOTO: FB STRANICA  “NOVI OPTIMIZAM”

FOTO: FB STRANICA “NOVI OPTIMIZAM”

Zona Novog optimizma u Šapcu

Otvorenost i sloboda

Udruženje građana „Novi Optimizam“ i ovog leta, od 28.jula do 1. avgusta, organizuje petodnevni društveno angažovani program na gradskom trgu u Šapcu, pod nazivom „Zona Novog Optimizma“. Program se sastoji od tribina, izložbi, projekcija filmova i pozorišnih predstava, a cilj je podsticanje debate u društvu o važnim pitanjima, o kojima se ne govori dovoljno u javnom prostoru usled zatvorenosti institucija i najvećeg broja medija za slobodne i kritičke stavove. Prvo veče bilo je posvećeno karikaturama.
Načelnik Gradske uprave, Milan Vasić na otvaranju u Šabačkom pozorištu je rekao da se Šabac bori za istinsku slobodu.
-Jedino uz borbu za slobodu tako možemo imati bolji život dostojan čoveka. Cilj je da svi gradovi u Srbiji budu slobodni i da građani osete sve prednosti uređenog demokratskog društva - naveo je Vasić.
Osnivač pokreta “Novi optimizam” Branislav Guta Grubački pojasnio je da je Zonu Novog Optimizma jedino moguće organizovati u Šapcu, onako kako se antičkoj Grčkoj rasprava vodila na gorama.
-Prošle godine moto je bio Šabac - slobodni grad, a ovogodišnji Šabac - otvoreni grad. Nažalost, za ovih godinu dana društvo nije odmaklo u demokratizaciji i podele su se zaoštrile.

Karikature
protiv diktature
Petodnevna manifestacija Zona novog optimizma počela je u nedelju otvaranjem izložbe karikatura Koraksa i Petričića u Šabačkom pozorištu.
Nakon otvaranja postavke održana je i tribina na kojoj su učesnici razgovarali o tome kako je karikatura prešla put od umetničke forme do ubojitog oružja protiv autokratskog režima i zašto se promišljeni crtači smatraju najvećim aktivistima i borcima za slobodu današnjice.
Na tribini su govorili karikaturisti Dušan Petričić i Predrag Koraksić Koraks, profesorka u penziji Srbijanka Turajlić, profesor Ognjen Radonjić, novinar Nedim Sejdinović, Gojko Božović, Dušan Čavić, Dragan Stošić, kao i novinarka Snežana Čongradin.
Ideja i inspiracije poznatom dvojcu britkog pera za nove karikature ne nedostaje.
-Za ovih godinu dana uradili smo nove karikature i kroz njih se najbolje vidi negativan razvoj situacije u državi. Teško je nadmašiti nivo apsurda koji postoji kod nas, da se čini da i karikatura ponekad mora da "juri" za njim - naveo je Dušan Petričić.
Predrag Koraksić Koraks navodi da za godinu dana nije došlo do značajnijih promena kada je vlast u pitanju što rezultira da su teme radova slične.
-Ne možemo da se oslobodimo ove poštasti i trudimo se da kreiramo nešto novo, ali skoro da nam ne uspeva. To su stare teme koje se ciklično ponavljaju zbog jednog istog problema u kom se nalazimo. Ipak, kada dođem u Šabac osećam drugačiju atmosferu i volim ovde da dođem - rekao je Koraks.
Gojko Božović, glavni i odgovorni urednik „Arhipelaga“, pojasnio je da su kultura i umetnost značajnije što je društvo autoritarnije, te je i i njihova važna uloga da pokažu kritički potencijal.
- Za dobro društvo potrebno je da mnogo više građana iskaže ono što misli. Karikature pokazuju izuzetnost, hrabrost i nepotkupljivost, to je zabeleženo vreme posrnuća za neke potonje generacije, i vredeće mnogo više nego neki lažni doktorati. U ovom vremenu „junaci našeg doba“ to su samo zato što se mi njih bojimo. Koraks i Petričić nas podsećaju na to, i oslobađaju straha. Ne može se dobiti rat protiv karikaturista, njihov duh je nesalomljiv- zaključio je Božović.
Profesorka Srbijanka Turajlić podsetila je da su karikature ubojito oružje i da na najjednostavniji način prikazuju propast Srbije.
Profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić u svom izlaganju istakao je da je problem u Srbiji nedostatak elementarnog vaspitanja političara.
-Visoki životni standard nije presudan, jer postoje države u kojima vlada diktatura, ali imaju zapažene stope privrednog rasta i ubrzano se razvijaju. Naša najveća tragedija je to što izjave i ponašanje ljudi koji su na vlasti vređaju inteligenciju ljudi. Koraks i Petričić ih sa matematičkom preciznošću oslikavaju, onakvi kakvi zaista jesu, amorfna masa.
Nedim Sejdinović, iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine, rekao je da su Koraks i Petričić dva najbolja politička analitičara u Srbiji, jer na drugačiji način precizno aanaliziraju domaću političku scenu koja je sama po sebi karikatura.
Dragan Stošić, urednik lista „Danas“, navodi da je Koraks izabrao voz koji putuje ka slobodi, ali i neizvesnosti odlazeći iz „Večernjih novosti“.
Novinarka Snežana Čongradin podvukla je da su karikature ozbiljna predstava stvarnosti i da su ključni aspekt tribina.
Autor serijala „Marka Žvaka“, Dušan Čavić smatra da autori imaju pregršt inspiracija i primera za svoje karikature i osvrnuo se na „protest“ nekolicine okupljenih mladića injspred pozorišta sa parolama protiv učenika, gradonačelnika Šapca.

Veče posvećeno
stanju u medijima
U ponedeljak je nastavljena petodnevna manifestacija “Zona novog optimizma”. Na gradskom trgu u Šapcu organizovana je tribina pod nazivom “Opoziciono ili nezavisno novinarstvo?”. Učesnici debate bili su Jelka Jovanović, novinarka nedeljnika "Novi magazin", Sanja Kljajić, novinarka Dojče velea, Zlata Kureš, novinarka agencije "Beta", Hrvoje Zovko, predsednik Hrvatskog novinarskog društva, Dragoljub Draža Petrović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista "Danas", Teofil Pančić, novinar nedeljnika "Vreme" i Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN.
Srbija je zemlja poznata po zameni teza, tako da je već postalo sinonim opoziciono i nezavisno novinarstvo. Zašto je tako i ko nezavisne medije targetira i deli na podobne i nepodobne, odgovori su se mogli čuti na gradskom trgu u Šapcu.
Da problem nije samo vladajuća koalicija već političari uopšte, svedoči Dragoljub Draža Petrović glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Danas, i dodaje da često mediji sami sebe cenzurišu.
On je istakao da kada se govori o pritiscima na medije, dođu Vučićevi manekeni da nekog nazivaju lopovom i izdajnikom, što je oprobani recept režima i njihovih medija.
– Tako „Informer“ optuži „Vreme“, NIN i „Danas“ da dobijaju pare od države a napadaju vlast. Zaboravlja se da to nisu Vučićeve pare već se radi o konkursima za medijske projekte, i to na osnovu zakona. Novinarstvo je dinamičan posao, ali novinari nisu aktivisti opozicije niti su nekakvi junaci, već ozbiljna profesija koja radi u interesu građana i javnosti. Devedesetih godina u Beogradu su bile nekolike TV i radio-stanice koje su profesionalno obavljale svoju funkciju i bile na meti režima, ali danas u prestonici vrlo su retki mediji koji časno rade svoj posao, naglasio je Petrović.
– Opozicija se pomalo razmazila očekujući da stalno kritikujemo Aleksandra Vučića, i da nećemo pisati protiv njih. Takođe i publika je pomalo razmažena, očekujući da novinari budu uz opoziciju. Međutim, kada se predstavnici opozicije kritikuju, kao što je to bilo nedavno prilikom gostovanja Sergeja Trifunovića na N1, bile su burne reakcije. Novinarstvo je u službi javnosti i u normalnoj zemlji normalno je da se kritikuju i vlast i opozicija, rekao je Draža Petrović.
Teofil Pančić, novinar „Vremena“, na konstatacije da su novinari najveći neprijatelji režima istakao je da je to posledica nenormalnih prilika u društvu, disfunkcionalne države gde nema podele vlasti i ugušenih institucija.
– Depresivna i represivna slika krajem devedesetih ponavlja se i danas. Ako ostanemo bez ozbiljnih medija, završićemo kao društvo u varvarstvu. Zbog toga novinari moraju da izdrže tu bitku za slobodu misli i izražavanja kako bi postali normalno demokratsko društvo, a ne društvo na putu samoubistva, rekao je Pančić.
Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a, podsetio je da je ovaj nedeljnik privatizovan 2009. godine, da su vlasnici iz Švajcarske i Nemačke, i da kao vlasnici očekuju profit.
– NIN učestvuje na konkursima za medijske projekte, ali kao i ostali profesionalni mediji dobija mrvice, naveo je Ćulibrk i dodao da se sloboda novinarstva osvaja, „a naš zadatak je da kritikujemo svaku vlast“.
Učesnici tribine složili su se u jednom, novinari se moraju sami boriti za nezavisnost jer očito da nam nijedna vlast to neće omogućiti.

Građanski marš
Treće večeri na gradskom trgu održana je tribina posvećena građanskim protestima, građanskom aktivizmu i solidarnosti, a govorili su: Marinika Tepić, narodna poslanica, potpredsednica Stranke slobode i pravde, Nebojša Zelenović, gradonačelnik Šapca i predsednik stranke Zajedno za Srbiju, Borislav Novaković, političar, član Demokratske stranke, Nikola Ćurčin, član Pokreta slobodnih građana, Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, Dobrica Veselinović iz Inicijative „Ne davimo Beograd“ i Dragoljub Bakić, poznati srpski i jugoslovenski arhitekta.
-Zaljubljen sam u Šabac i nisam se šalio kada sam rekao da treba da bude glavni grad, Beograd kakav je sada to ne zaslužuje. Teme kojih smo se dotakli su stanje u našem društvu i stvarnost koja nije lepa, ni dobra i kako da podstaknemo ljude da se pokrenu, jer je to njihova građanska dužnost da se pokrenu i pobune protiv terora. To je osnovna stvar, kako probuditi ljude da se uključe kada su važni trenuci i pobune se - rekao je Dragoljub Bakić i dodao da smatra da su protesti uspeli.
-To što danas na ulici nema 40.000 ljudi, to ne znači da sve to jenjava, jer je leto. Tako da možemo reći da i te kako traju protesti. Nije važan broj ljudi koji se okuplja. Ako sve ostane kao što je sada onda nema svrhe učestvovati na izborima. Nadam se da će se nešto dogoditi narednih šest meseci i da će se neke stvari promeniti. Ne možemo da dajemo legitimitet, a da izbori budu kao što su bili do sada.
Marinika Tepić, narodna poslanica, potpredsednica Stranke slobode i pravde navodi da Šabac ima reputaciju slobodnog grada i da se svi koji dođu osećaju kao kod kuće, uprkos komešanjima koja su se javila tokom tribina „Novog optimizma“.
U jednom trenutku ste imali proteste u gotovo 100 gradova u Srbiji. Bez obzira koliko brojimo ili koliko nas broje, nakon toga, iako su u brojčanom smislu splasnuli, mislim da ne treba da se prebrojavamo. Svakodnevno imate na mikro planu proteste. Ljudi su se ohrabrili da se pobune u svom mestu, kvartu, selu, sindikatu, što je bilo nezamislivo pre nekoliko meseci i to su ključni momenti protesta - istakla je Tepić i povodom okruglog stola koji je održan u utorak na Fakultetu političkih nauka da su se odazvali pozivu organizatora i da nije reč o sastanku vlasti i opozicije.
-Reč je okruglom stolu koji je organizovao FPN, Fond za otvoreno društvo u saradnji sa Crtom i Cesid i ideja je bila da predstave njihove ideje o fer izborima i mi smo se odazvali pozivu domaćina. Nije reč ni o kakvim pregovorima i dogovorima. Opozicija ostaje pri svojim zahtevima, rekla je Marinika Tepić.

Radim, dakle
(ne)postojim
Na tribini četvrte večeri festivala učesnici su govorili o jednoj od ključnih, a u javnom prostoru čini se skrajnutoj temi - radu. Rad, radna prava, tribina je pokušala da osvetliti, kao i temu aktivizma - centralnu temu tribinskog programa - iz još jednog ugla. Jovana Gligorijević, novinarka Nedeljnik Vreme i Grupa Novinarke protiv nasilja nad ženama; Sofija Mandić, pravnica; Miomirka Mila Mars Melank (SA), predstavnica u parlamentu BH; Milica Lupšor, udruženje ROZA udruženje za radna prava žena - Zrenjanin; Marija Lukić, Brus; Srđan Milošević, istoričar i Dragan Milanović Pilac, sindikat „Nezavisnost“ govorili su na tribini. Moderatorka kao i prethodnih večeri bila je Milica Kravić Aksamit.

Grad gde je kutura moć
Poslednji dan Zone Novog optimizma biće posvećen angažovanoj umetnosti. Može li se pojam aktivizma uopšte odvojiti od umetnosti? Goruće teme na koje stavljamo fokus su: pokušaji cenzure u teatrima i osvajanje slobode, stigmatizacija umetnika i umetnica koji se protive političkim pritiscima, mladi u svetu kulture i njihov odgovor na pritiske, uskraćivanje novca za kulturu kao način zauzdavanja slobodne misli i promovisanje grada Šapca kao dobrog primera lokalne sredine koja podstiče kulturno i umetničko stvaralaštvo.
Gradonačelnik Nebojša Zelenović je tokom svog obraćanja u okviru tribine istakao da je istinska promena moguća u Srbiji.
- Želeo bih da ljudi shvate kako se danas živi u Srbiji. Postoji naziv za to, naučena bespomoćnost. Osećaj da je nemoguća promena, nemoguć bolji život i ideja da bilo šta učinimo, promenimo, kako bi najzad živeli kao pristojan svet i bili normalni. Ljudi su navikli da budu bespomoćni, kao i oni koji dolaze na tribine i prave buku, viču su upravo deo velikog Vučićevog projekta koji traje sedam godina i koji treba da nas nauči da nam nema pomoći i da je teško da se bilo šta promeni. Urpkos tome kažem da je to moguće i da je promena moguća. Bila je moguća u Šapcu 2012. godine, kada smo pobedili i zatim 2016. godine. Ukoliko je moguća u Šapcu, moguća je i u Kraljevu, Pančevu, Novom Sadu, Beogradu i u svakom gradu u Srbiji. Neće učiniti da budemo bespomoćni i građani drugog reda. Mi smo pristojan, ozbiljan svet i sve je do nas - istakao je gradonačelnik i dodao da se u Šapcu rekonstruišu ulice, izdvaja 7% iz budžeta za kulturu iako država duguje 30 miliona.
-Svaki drugi grad bi pod pritiskom ugasio, a kod nas je 15 kompanija došlo od Nove godine i to bez pomoći države. Uprkos svemu grad se razvija. Plate su povećane. Sve su to životne, stvarne teme o kojima treba da se razgovara i tada Vučić postaje sporedan. Šabac je slobodan grad i Srbija će biti zahvaljujući pristojnim ljudima.

Nejasne namere
protestanata
Tokom trajanja "Zone novog optimizma" nekolicina mladića okupljala se i uzvikivala parole protiv gadonačelnika Šapca, gradske vlasti i protiv tribina u okviru "Zone novog optimizma" i njihovih učesnika.
Trećeg dana programa sa njima su pokušali da razgovaraju učesnici tribine Marinika Tepić i Predrag Voštinić iz "Lokalnog fronta", no na njih grupa okupljenih nije reagovala.
Isti mladići okupljali su se svake večeri Zone, ali tribine su i pored toga održavane.
M.Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa