6. februar 2020.6. feb 2020.
ŠAPČANI SAMI DA ODLUČE  DA LI ĆE NA LOKALNE IZBORE
SAVO MANOJLOVIĆ, PREDSEDNIK UDRUŽENjA ZA ZAŠTITU USTAVNOSTI
I ZAKONITOSTI O PRAVU ŠAPČANA DA BRANE SLOBODU, SNAZI GRAĐANSKE
JAVNOSTI I KRIMINOGENIM REŽIMIMA KOJI SVAĐAJU NARODE

ŠAPČANI SAMI DA ODLUČE DA LI ĆE NA LOKALNE IZBORE

Ako građani žele da zadrže ovo ostrvo slobode, treba im to omogućiti. Mislim da ima smisla građanima Šapca pružiti šansu da odbrane tu vrstu slobode izlaskom na izbore, ali je to naravno stvar procene građana i ljudi koji vode ovaj grad, rekao je Savo Manojlović
Gostujući prošle srede u emisiji RTV Šabac “Pravo pitanje”, autora Đorđa Mijailovića, Savo Manojlović, predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, izneo je lično mišljenje o bojkotu izbora. Bojkot je, prema njegovoj oceni, apsolutno nužno rešenje u ovom momentu jer ne postoje nikakvi institucionalni uslovi da se desi drugačije, ali sa druge strane, situacija je osetljiva za gradove poput Šapca i Paraćina.
Ostrvo slobode
- Nije pitanje da li treba da učestvujete u bojkotu zato što želite da pobedite, suština je da u sistemskom smislu ne postoje regularni uslovi za izbore. Ja mislim da je insistiranje na bojkotu insistiranje da se ovaj sistem promeni. Mislim da je odluka o bojkotu ili izlasku na izbore u Šapcu procena građana i ljudi koji vode ovaj grad. Prvo treba pitati građane Šapca da li su oni za bojkot.
Meni se čini da u Šapcu postoji institucionalni uslovi koji su vidljivi i kroz drugačiji odnos prema medijima. I ovde je situacija rovovska. I ovde se vrši pritisak pa ste imali ljude iz državnih javnih preduzeća i ustanova koji protestuju protiv vlasti u Šapcu, ljude iz kriminogenih sredina. Ali Šabac ima najmanji broj zaposlenih u javnom sektoru po glavi stanovnika u Srbiji. Šabac nije grad koji koristi ljude za sakupljanje kapilarnih glasova. Ali na dan izbora ovde će se sliti cela mašinerija vlasti.
Prema ekonomskim pokazateljima, Šabac je među bolje stojećim u Srbiji iako republička vlast ne ispunjava zakonske finansijske obaveze prema ovom gradu, mediji su u daleko boljem položaju u odnosu na ostatak Srbije, postoje ekološki standardi, građanima se formira prirodno okruženje na obali Save, na kojoj se ne pravi Šabac na vodi sa soliterima kroz koje se pere novac…
Ako građani žele da zadrže ovo ostrvo slobode, treba im to omogućiti. Mislim da ima smisla građanima Šapca pružiti šansu da odbrane tu vrstu slobode izlaskom na izbore, ali je to naravno stvar procene građana i ljudi koji vode ovaj grad, rekao je Savo Manojlović.
Niko nije jači od građana
Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti predalo je Vladi zahtev da se provere navodi da filteri na termoelektrani Kostolac, plaćeni 130 miliona dolara, ne rade i ne smanjuju zagađenje vazduha. Manojlović je podsetio na činjenicu da je Beograd jedan od najzagađenijih gradova, da je stanje alarmantno i prvi put u modernoj srpskoj istoriji građani šetaju sa maskama.
- To smo viđali u drugim gradovima i nismo očekivali da će tako biti i kod nas. Non-stop smo u crvenoj zoni, veliki je broj zagađenih i kancerogenih čestica koje mogu imati katastrofalne posledice po zdravlje, koje će tek biti vidljive. Zato smo poslali zahtev Vladi da se provere navodi o filterima jer građani imaju legitimno pravo da vide šta se dešava sa njihovim novcem i zdravljem, istakao je Manojlović.
Promena je moguća
Govoreći o urušenim institucijama koje slabo, rudimentirano obavljaju svoju elementarnu funkciju, zbog čega su građani poslednja linija odbrane, on je naglasio ulogu različitih udruženja u društvenom životu. Primer je alarmiranje javnosti u slučaju Aleksandra Obradovića.
- Ako institucije ne postoje, građani su tu i niko nije jači od građana ukoliko deluju zajedno. Građane često frustiraju određene situacije, kada se ne ostvare očekivanja i nadanja, kao što su protesti, ali energiju koju narod pokazuje ništa ne može da ubije. Ona se možda u nekom trenutku prospe nakon što je neko sakupljao ali ne nestaje. Tako da ujedinjeni građani jesu ti koji brane ustavni poredak.
Na pitanje autora emisije da li su građanske inicijative „Sizifov posao”, predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti je odgovorio da je to stvar dobrog plana, strategije i znanja.
- Ako se napravi dobar plan i strategija, moguće je ostvariti određene pobede. Mi smo uspeli da izguramo blokiranje neustavnog izbora sudija i tužioca pred Ustavnim sudom i da su na taj način izmenjeni i pravilnici o načinu izbora, uspeli smo čak u Hrvatskoj da se promeni zakon o državljanstvu koji pomaže manjinama, bili smo deo građanskih inicijativa koja se zalagala za slobodu Aleksandra Obradovića, sakupljali potpise, organizovali proteste ispred Tužilaštva i Palate pravde. To je stvar volje, znanja i prepoznavanja bitnog za zajednicu. Promena je moguća, zaključio je Manojlović.
Sve jača politizacija pravosuđa
Najave iz Ministrastva pravde o potrebi za eksternom kontrolom, Savo Manojlović je okarakterisao kao izgovor za dalju politizaciju pravosuđa.
- Tu je korišćen primer francuskog modela gde navodno predsednik bira sudije i tužioce, što, kao prvo, nije tačno. On dobija predlog i samo ih imenuje. Drugo, poređenje sistema gde uzimate iz jednog ono što vam se sviđa, je neprimereno i neodrživo. Amerika ima jake demokratske institucije i bez obzira na jačinu predsednika, nikada nije pod dominantnim uticajem volje jednog čoveka. Ja se bavim ustavnim pravom i na naučnom nivou, pišem naučne radove i ono što se uočava kao tendencija jeste da gde god se pokušalo preslikavanje američkog modela prezidecijalizma, on se pretvarao u neku vrstu diktature. Zato što je potrebno da se čitav niz rešenja uklopi u sistem. Mi definitivno dugi niz godina imamo problem sa pravosuđem. Ali ono što se sada dešava je vrsta apsolutne kontrole i pritiska, gde imamo situaciju u kojoj najviši državni zvaničnici javno komentarišu postupke u toku i daju izjave o tome da li je neko kriv ili nije. Prema Evropskom sudu za ljudska prava, to je kršenje pretpostavke nevinosti i povreda prava na pravično suđenje. Predsednik države unapred kritikuje odluku suda u prvostepenom postupku i najavljuje kakva će biti drugostepena presuda. Rešenje problema je u nezavisnoj grani vlasti, rekao je Manojlović i dodao da je neophodno uvesti čvrste kriterijume u odabiru nosilaca pravosudnih funkcija.
Piromani gase požar
Ovde se, prema njegovim rečima, dešava da onaj ko napravi problem traži rešenje, piromani gase požar.
- Onaj ko pritiska pravosuđe, ko ga uništava, dobija još veću kontrolu. Kad god pravosuđe ne radi, čujemo da je to zato što nemamo još veću politička kontrolu. Određena hapšenja vlast je prikazivala kao sopstvenu pobedu. Kako je bildovana popularnost predsednika države, tada prvog potpredsednika vlade, kada je uhapšen Miroslav Mišković. Da li je to radilo nezavisno sudstvo? Pa ako je to dobra odluka, onda je to znak da je sudstvo bilo najbolje na početku, kada su oni imali najmanji uticaj, ili ako je njihova zasluga, onda su oni već tada imali visok stepen kontrole. Ali ako su tada imali visok stepen kontrole, a danas građani ne mogu da ostvaruju elementarna prava, sudski sporovi traju jako dugo, onda je to znak da je njihova odgovornost za sadašnje stanje u sudstvu.
Kriza u Crnoj Gori plod dogovora dva režima
Komentarišući aktuelnu situaciju u Crnoj Gori i pokretanje onlajn peticije kojom se od Vlade Srbije traži da tuži Crnu Goru Evropskom sudu za ljudska prava, Manojlović je rekao da je cilj bio 10.000 potpisa i on je ostvaren ali poziva građane da nastave sa potpisivanjem jer smatra da je to konstruktivno rešavanje problema koji preti da zapali ceo region.
- Moja teza, kao posledica analize i predviđanja, je da je kriza u Crnoj Gori plod dogovora dva režima koji imaju iste saveznike, povezani su sumnjivim poslovima. Sećamo se izjava da su odnosi nikad bolji i odjednom dolazi do spornog zakona. Ja verujem da na proteste u Crnoj Gori izlaze i pravoslavci i ljudi koji se osećaju kao Srbi i ljudi koji se osećaju kao Crnogorci i Muslimani i agnostici i ateisti i ljudi iz liberalnih političkih opcija. I to je, sve što zaista može da stane po kapu nečega što se zovu vrednosti moderne demokratije, zajamčene Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a čije su potpisnice i Srbija i Crna Gora.
Meni se čini da je zapaljiva situacija pogodno tlo jer na Balkanu imate neku vrstu bratstva kriminalnih režima koji međusobno sarađuju i istovremeno svađaju narode. To funkcioniše po principu duplih pasova, dižu popularnost pred izbore, a narode ostavljaju posvađane. Situacija u Crnoj Gori je toliko zapaljiva da se može porediti sa situacijom kada je buknuo rat u bivšoj Jugoslaviji. Ko misli da je to preterano, neka se seti kako je počeo rat u Bosni...
Mislim da je naša inicijativa najefikasniji model, da vraća stvari u koncept vladavine prava, nudi mirno rešenje a istovremeno je realna, ocenio je Savo Manojlović i zaključio da ako vlast bude ignorisala njihovu inicijativu, to je potvrda teze o saradnji kriminogenih režima koji svađaju narode.

Aleksandar Obradović, zatvorenik decenije
- Teška vremena izbacuju heroje. Aleksandar Obradović je primer toga. Za mene je svaki uzbunjivač otelotvorenje Prometeja koji je ukrao vatru od bogova, kao neku vrstu vatre istine, u ovom slučaju od onih koji su umislili da su bogovi našeg društva, i rasvetlio određene koruptivne radnje. On jeste neka vrsta srpskog Snoudena, a istovreno ga možemo porediti sa Drajfusom, francuskim oficirom koji je neopravdano ležao u francuskom zatvoru, optužen za špijunažu.
Tagično je što se svi mi možemo naći u sudbini Aleksandra Obradovića. On je zatvorenik decenije, ne postoji u Srbiji značajniji zatvorenik od njega. Više od 20 dana javnost nije znala da je on u pritvoru, a novinar Vuk Cvijić, koji je to izneo u javnost, u Americi bi za ovo otkriće dobio Pulicerovu nagradu. To znači da nas je delila tanka linija od društva u kom će ljudi početi da nestaju. Mi smo želeli, sa svim drugim građanima koje smo organizovali, da tu liniju uporno guramo u drugom pravcu, od te provalije u koju je pretila da sklizne, naveo je Obradović.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa