9. jul 2020.9. jul 2020.
DEO ISTORIJE TAMNAVSKOG KRAJA
OPERACIJA “VAZDUŠNI MOST U SVILEUVI”

DEO ISTORIJE TAMNAVSKOG KRAJA

Istoriju su pisali pobednici i decenijama se o ovom događaju u pitomoj tamnvaskoj dolini nije znalo. Ipak, zahvaljujući svedočenju deda Drage Aškovića, jednog od glavnih aktera, javnost je saznala o spasavanju pilota u koceljevačkom kraju
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i opština Koceljeva su, kroz konkursne aplikacije Zavičajnog muzeja, podržali projekat istraživanja “Misije Halijard” u tamnavskom kraju.
Jedna od faza najveće spasilačke misije u Drugom svetskom ratu realizovana je upravo u koceljevačkom selu Svileuva.
Rezultati istraživanja “Misije Halijard” u ovom kraju predstavljena su prošle godine u okviru izložbe fotografija i dokumenata kao i kroz prateći katalog Zavičajnog muzeja u Koceljevi, ali i kroz posebnu istraživačku studiju koja je tek izašla iz štampe. Studija “Misija Halijard u Svileuvi” konačno je ugledala svetlost dana ali će njeno predstavljanje publici sačekati mirniju epidemiološku situaciju u našoj zemlji.
Gosti koceljevačke opštine su, nakon objavljivanja fotografija i dokumenata, pa i svedočenja jedinog živog svedoka ove čuvene ratne operacije, bili predstavnici Fondacije Misije Halijard.
–Mi smo u Koceljevi prvi put, na našu veliku žalost, iako istražujemo ovu misiju duže od 18 godina. Uglavnom smo bili vezani za Pranjane gde je bila i najveća evakuacija. Ali, druga je kasnije bila u Koceljevi a treća u Bosni. Došli smo ovde da vidimo šta nam valja činiti za ubuduće. Ovo se desilo pre više od 70 godina i o ovome se nije znalo, ili se znalo, ali se nije govorilo. Važno je da u buduće ojačamo srpsko-američki odnos. To nam je jednako bitno kao i sama istorijska priča. Mi se u osnovi bavimo Misijom Halijard ali se bavimo i nekim stvarima koje ojačavaju veze između dva naroda i otkrivanjem mnogobrojnih veza između Amerike i Srbije- rekao je predstavnik Fondacije Bojan Dragićević.
Prema njegovim rečima, predsednik fondacije Džon Kapelo je veoma posvećen ovoj priči jer je nekada bio američki diplomata u Srbiji. Naime, nekadašnji vojni ataše i pilot, zaljubio se u priču spasavanja savezničkih pilota u Drugom svetskom ratu. Znao je za ovu misiju ali nedovoljno jer, kako kaže, nije znao detalje kao ni to da su ih Srbi spasavali.
–Mi smo znali za to da su postojala tri mesta u misiji spasavanja i obišli smo prvo i treće a tek smo sada na drugom. Ispravićemo tu grešku. Ovo je deo značajne, velike priče, da nije samo 500 pilota spaseno u Pranjanima, već i u Koceljevi i u Bosni. Imamo ideju da ubacimo u ono što već znamo i Koceljevu. Ovo su sve vrlo važni detalji. Ne bi bilo loše ako budemo mogli da nađemo nekoga odavde, da nađemo srpske porodice koje su spašavale te pilote. Znamo da piloti ovde nisu proveli previše vremena kao što je to bio slučaj u Pranjanima, ali je sigurno bilo porodica sa kojima su bili u kontaktu. Planiramo da nađemo potomke tih porodica i zato smo ovde. Bolje ikad nego nikad- poručio je Džon Kapelo i dodao da je “Misija Halijard” jedna neverovatna, istorijska priča koja nije ispričana.
–Ja sam bio pilot u američkoj vojsci i znam za misije u kojima su američki piloti iz Barija, iz Italije, išli i bombardovali neka mesta u Jugoistočnoj Evropi, u Rumuniji. To su bile veoma opasne misije i znam da je mnogo pilota oboreno. Dobro znam koliko su se Srbi žrtvovali da bi spasili Amerikance i razumem to veoma dobro. Mislim da je to vrlo bitan deo priče. To je pravo prijateljstvo između dva naroda- smatra Kapelo.
Bivši vojni ataše ističe da je zaljubljenik u našu zemlju i da mu je veoma važno da Americi predstavi Srbe u što boljem svetlu, ali i da našem narodu što bolje predstavi svoju zemlju i sunarodnike.

SPASAVANjE PILOTA SAČUVATI OD ZABORAVA
Sa aerodroma u Pranjanima od kraja maja do kraja avgusta 1944. godine evakusiano je oko 400 savezničkih avijatičara. Međutim, zbog mogućeg napada na improvizovani aerodrom na Galonića poljani u ovom selu od strane nadirućih partizanskih jedinica, general Draža Mihailović sa svojim jedinicama morao je da se povuče, pa su od 15 do 17.septembra izgradili novi improvizovani aerodrom neposredno kod Koceljeve, na imanju i u blizini kuće Relje Markovića, čuvenog zemljoposednika iz Svileuve.
Izradnja aerodroma realizovana je pod komandom podnarednika Dragoljuba Drage Aškovića iz ovog sela. Pistu za sletanje i poletanje aviona izgradila je Prva đačka četa Đačkog bataljona Cersko-majevačke grupe četničkih odreda, uz pomoć 80 omladinaca iz Svileuve. Sa tog improvizovanog aerodroma u blizini Koceljeve u drugoj polovini septembra meseca 1944. godine, u dva vojna transportna aviona evakuisana su 22 saveznička avijatičara, jedan Francuz, Italijan i tri člana Misije Halijard (dva američka sanitetska oficira i jedan fotograf). Dvadesetak savezničkih pilota nastavili su da žive svoje živote zahvaljujući ne samo srpskim četnicima, već i tamnavskim seljacima i improvizovanom aerodromu u Svileuvi kod Koceljeve.
Istoriju su pisali pobednici i decenijama se o ovom događaju u pitomoj tamnvaskoj dolini nije znalo. Ipak, zahvaljujući svedočenju deda Drage Aškovića, jednog od glavnih aktera, javnost je saznala o spasavanju pilota u koceljevačkom kraju.
–Mi smo deo ove priče. Postoje fakta, dokumenti, postoji živ čovek. Pokušavamo da sada to vratimo na mesto koje mu pripada. Meni su se o ovom događaju otvorili vidici kada sam u holu Narodne skupštine pogledao izložbu posvećenu obeležavanju godišnjice ove misije. Na karti stare Jugoslavije jasno je da jedna od tri crte pokazuje na Koceljevu. Sve sam fotografisao i dostavio našim ljudima koji su to dokumentovali. To je deo naše istorije. Mi hoćemo, posebno što imamo živog svedoka koji već ima 98-99 godina, da to pribeležimo, zapišemo, sačuvamo...Imamo u planu da obeležimo prostor gde se operacija odvijala i spremni smo da sa Fondacijom Misija Halijard sarađujemo u cilju otkrivanja istine koju moramo da sačuvamo od zaborava- izjavio je narodni poslanik Veroljub Matić.
V. Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa