15. avgust 2019.15. avg 2019.
Foto: Naučno- istraživačko društvo  studenata biologije i  ekologije „Josif Pančić“

Foto: Naučno- istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“

Cer - Zapadna kapija Srbije

Priroda na dlanu

Drevna istorija. Raznovrstan biodiverzitet. Idelana prilika za istraživanja. Neotkriveno blago. Studije zaštite Predeo izuzetnih odlika. Između mita i stvarnosti. Plava planina
Planina Cer se nalazi u severozapadnom delu Srbije, od Beograda je udaljena 110 kilometara, od Šapca 35, a od Loznice 25 kilometara. Pruža se u pravcu severozapad - jugoistok i uz Frušku goru, Slavonske i Vršačke planine pripada ostrvskim uzvišenjima nekadašnjeg Panonskog mora, masivu Dinarida, sa vrhom Šančine na visini od 687 metara nadmorske visine. Smatra se da je ime je dobila po brojnim stablima vrste drveta hrasta cera. Ipak, postoji i drugo verovanje da je rimska boginja Cerera, zaštitnica plodnosti, žita darovala ime zapadnoj kapiji Srbije. Navedeni podaci lako su dostupni i poznati široj javnosti.

Ono što je možda manje poznato je da se Cer nalazi na migratornom putu ptica selica, a da svoja staništa imaju i tri zaštićene vrste: seoski detlić, šumska ševa i ruski svračak, kao i orao mišar. Pored navedenih vrsta ptica na Ceru žive lisica, divlja svinja, zec, srna. Planina ima izuzetno pogodna staništa za šarenog daždevnjaka, te ova vrsta dostiže veliku brojnost. Raznovrstan biodiverzitet privlačan je i pogodan za terenska istraživanja. Na Ceru od 2012. godine nekoliko puta godišnje boravi grupa studenata entuzijasta. Krajem jula, osam članova Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, bili su na Ceru kako bi proučavali floru i faunu planine.

-Cer je biogeografski veoma zanimljiv i nalazi se na interesantnom položaju, krajnji severni obod Dinarida čiji je Cer deo i predstavlja biogeografsku granicu mnogih vrsta. Kako za planinske vrste koje se prostiru južno, za njih je Cer severna granica, ali i za nizijske vrste iz Mačve i Vojvodine - kaže Marko Maričić, član NIDSBE "Josif Pančić", koordinator herpetološke sekcije NIDSBE "Josif Pančić", student master studija biologije (zoologije) i organizator istraživanja na Ceru (od 2016. godine), i dodaje da je za Cer saznao od kolege sa fakulteta, poreklom Šapčanina, inicijatora istraživanja.

-Za lokalitet sam saznao od prijatelja Đorđa, koji je prvi pokrenuo kamp. Osim raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta, planina je veoma pristupačna, lako se stiže i pogodna je za vikend terene, ali i za duže istraživačke ekspedicije. Dolazimo najmanje tri puta godišnje kako bismo obuhvatili svaki aspekt vegetacije biljaka, kretanja životinja na planini. Članovi Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ su podeljeni po sekcijama, a one podrazumevaju interesovanje za različite grupe organizama koje istražujemo, od gmizavaca-vodozemaca, preko ptica, insekata, kao što su leptiri, pa do gljiva i biljaka - navodi Marko i ističe da je geografski položaj značajan za biodiverzitet.

-Cer je najsevernija tačka rasprostranjenosti grčke žabe, koja je balkanski endem. Pored toga postoje vrste koje nisu endemske, ali je ova planina granica areala. To su na primer planinski mrmoljci. Za one koji manje znaju oni pripadaju grupi repatih vodozemaca i veoma podsećaju na šarene daždevnjake kojih ima u velikom broju na Ceru, a nailazili smo i na crvene. Tokom ovog kampa nismo proučavali brojnost populacije, to nam je u planu za naredni kamp - pojašnjava uz osmeh mladi entuzijasta.

-Cer je bio jedna od najmanje istraženih planina pre nego što su započeta istraživanja 2012. godine. Svaki podatak koji sakupimo na terenu je od izuzetnog značaja za procenu biodiverziteta, vrednosti planine naročito u formiranju nove evropske ekološke mreže Natura 2000, koja za cilj ima da obuhvati sva značajna područja za očuvanje staništa određenih vrsta koje se tu nalaze. Period vegetacije je značajan za botaničare i stoga je važno da istraživanja pokriju prolećni, letnji i jesenji aspekt. Nakon svakog kampa podatke koje smo prikupili sabiramo u izveštajima koji postaju deo velikog godišnjeg i oni su dostupni javnosti. Naši članovi imaju dozvolu Ministarstva, tako da i ono ima uvid u naš rad. Mnogi podaci su prosleđeni za vrednovanje područja Natura 2000. Mali broj područja može da se pohvali time da ima odlično pokrivenu faunistiku, floristiku i fungiju. Cer, nažalost, ne spada u grupu „srećnih“, ali je za nas pravi naučni poligon i dragocenost.

Cilj istraživača je da animiraju akademsku zajednicu, ali i javnost kako bi ih upoznali sa potencijalima koje krije Cer.
- Energije nam ne nedostaje i trudimo se da zainteresujemo studente za terenski rad i da im pokažemo koliko je važno da prođu taj segment, i shvate koliko svojim istraživanjima mogu da doprinesu. Imamo nekoliko objavljenih radova koji su predstavljeni na studentskim konferencijama. U planu je i izrada monografije kojom bismo predstavili biološku raznovrsnost Cera, ali za to nam je potrebna podrška i finansijska sredstva. Istraživanja koja radimo se više ne „cene“ u visokoj nauci i zbog toga je teško pronaći nekoga ko bi izdvojio vreme, sredstva. U prethodne dve godine podržava nas Matica srpska i uz njihovu pomoć smo ovde.

Bogata
ornitofauna


-Cer je izuzetno zanimljiva planina kada govorimo o pticama. Tokom leta se kreću grabljivice i već smo imali „susret“ sa retkom i ugroženom vrstom grabljivice, a to je sivi soko. Tokom prolećnih dana aktivnost ptica je intenzivna i ornitofauna je ovde veoma raznovrsna i pogodna za istraživanje. Pronašli smo i sivu žunu, za koju nije bilo poznato da se gnezdi ovde. Fotografisali smo je i nadam se da ćemo naredne godine nastaviti istraživanje - rekao je Tibor Rekecki, student veterine.


Između mita i stvarnosti


Trojan je u ruskim i južnoslovenskim predanjima demon ili božanstvo povezano sa rimskim imperatorom Trajanom. U narodnim pričama opisan je kao biće sa tri glave, sa kozjim, ili magarećim ušima, koje se plaši sunca i kreće se samo noću. Verovalo se da dan provodi u svom zamku na planini, a da noću na konju jaše do svojih dragana. Kad ga je jednom prilikom Sunce stiglo na putu, pokušao je da se sakrije ispod plasta sena, ali su volovi prevrnuli plast, tako da su ga Sunčevi zraci spržili. Rusija je smatrana Trajanovom zemljom i postojbinom. Sa planine Cer potiče legenda o caru Trojanu i njegovih pet kćeri – Kosani, Koviljki, Vidi i Soki, petoj nije poznato ime, a po njima su nazvani gradovi. Kosanin grad /na Ceru/, Koviljača, Vidin grad i Soko grad. Ostaci vojnog utvrđenja Trojanovog grada iz III veka svedoče o rimskoj imperiji, ali se car ne može dovesti u direktnu vezu da mitskim bićem Trojanom koji je verovatno pandan slovenskom bogu Triglavu. Kraj leta, sezona berbe grožđa je doba godine kada je u „punoj snazi“. Na obroncima Cera nekada je uzgajana vinova loza, što bi moglo biti jedno od objašnjenja za Trojana. Postoji i određena paralela između Trojana i Pana, sina Zevsovog, božanstva šuma, lovaca i pastira opisanog u grčkoj mitologiji.


Drevna istorija


Uz bogatstvo prirode, planina je od neprocenjive vrednosti za istoriju i kulturu zemlje. Na obroncima se nalaze vojna utvrđenja Trojanov grad iz III veka i Kosanin grad iz IV veka, što svedoči o rimskoj dominaciji na ovdašnjim prostorima. Manastiri Radovašnica i Petkovica sagrađeni su tokom vladavine dinastije Nemanjić. Ispod vrha Kosaninog grada nalazi se manastir Radovašnica (Kosanik) zadužbina Kralja Dragutina, kao i manastiri Petkovica, Krivaja. Poznata legenda, kazuje da je iz Pocerskog sela Miloševac čuveni srpski junak Miloš Obilić koji je pred Kosovski boj počeo da gradi manastir Čokešinu. Cer je bio poprište i čuvene bitke iz Prvog svetskog rata, vođene od 12. do 24. avgusta 1914. godine u okviru Prve austougarske ofanzive na Srbiju. Završena je oslobađanjem Šapca, čime je austrougarska vojska definitivno napustila Srbiju.


Studija izuzetnih odlika


Na osnovu Studije zaštite Predela izuzetnih odlika „Planina Cer” koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije i dostavio 1. jula 2019. godine Ministarstvu zaštite životne sredine ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja. Postavljanjem obaveštenja javnosti na sajtu, Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak zaštite prirodnog područja prve kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Planina Cer”. Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u severozapadnoj Srbiji, na južnom obodu Panonskog basena; sa zapada je omeđeno rekom Drinom, sa jugozapada dolinom reke Jadar, dok se sa njegove severne strane prostire Mačva. PIO „Planina Cer“ administrativno se nalazi na teritorijama gradova Loznica i Šabac, na površini od ukupno 6259,62 ha. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, površine u PIO „Planina Cer” su u državnoj (65,03%), privatnoj (25,04%), crkvenoj (12,22%), javnoj (0,65%) i društvenoj (0,06%) svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite II i III stepena. Područje planine Cer je u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži identifikovano pod rednim br. 31 - „Cer” obuhvata prostornu celinu na kojoj se nalazi međunarodno značajno područje za ptice (RS024IBA).
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa