31. decembar 2019.31. dec 2019.
Mir Božji, Hristos se rodi!
BOŽIĆNI INTERVJU SA VLADIKOM LAVRENTIJEM

Mir Božji, Hristos se rodi!

Svetom i ljudskom istorijom od iskoni duvaju „vihorni vetrovi“. Nekad jače, nekad slabije. Mnoge pojedince, pa i narode koji su se uzdali samo u svoju snagu i moć, oduvali su u zaborav i ništavilo. Oni koji su bili čvrsto zbijeni u porodično i svenarodno jedinstvo, opstali su i odoleli svim burama i olujama istorije. Ne samo zahvaljujući njihovoj snazi i sili, već, iznad svega, upozorenju i obećanju Onoga koji drži u šaci sve. On gospodari stihijama ovoga sveta. Tu istinu vazda imajmo na umu. Naš pobožni narod iskazao je tu istinu kroz mudru izreku:
„Bez Boga ni preko praga!“
O Božiću, najradosnijem hrišćanskom prazniku i jubilejima koji su obeležili ovu godinu, razgovarali smo sa vladikom Lavrentijem, koji je najstariji (po stažu) episkop SPC, a koji je ove godine proslavio trideset godina rukovođenja Eparhijom šabačkom.
Na samom smo iskraju godine u kojoj je Eparhija šabačka, brojnim prigodnim svečanostima, obeležila veliki jubilej - osam vekova srpske crkvene samostalnosti?
- Jubilej smo obeležili skromno i dostojanstveno, kako dolikuje hrišćanskom praznovanju, širom otvorenih duhovnih očiju koje „na oba sveta gledaju“. Na svet minulih, ali iznad svega, na svet budućih vremena i vekova. Negovanjem kulture sećanja pokazujemo da smo istorijski zreo narod, a brigom za budućnost - odgovornost pred Bogom i istorijom. Ovaj veliki jubilej ne slavimo, niti se Svetoga Save i njegovog velikog dela sećamo samo da bismo se podsetili na „staru slavu“, da bismo ukazivali poštovanje predanju „Savinim stopama“, koje su duboko ugrađene u temelje našeg nacionalnog identiteta. Pre i iznad svega hoćemo i želimo da nastavimo Savinim tragovima, da idemo putem koji nam je on zaveštao. To sve davno je sagledao i u najpoznatiju pesmu, slavopojni tropar Svetom Savi, pretočio bogonadahnuti crkveni pesnik: „Puta koji vodi u Život nastavnik i prvoprestolnik i učitelj bio jesi. Svetitelju Savo, ti prvi dođe i otačastvo tvoje prosvetliv, Duhom svetim ga porodi, te u mislenom Raju sveosvećena tvoja čeda kao maslinova drveta ti zasadi“. Naše praznovanje nije bilo u samodovoljnosti i lokalnoj zatvorenosti. Nastojali smo da se uskladimo sabornom podvigu vascele crkvene punoće, dajući svoj skroman doprinos, kako bi ovaj značajni datum naše istorije bio što toržestvenije proslavljen na opštem planu svetosavske crkve, istočnog pravoslavlja i vascelog hrišćanskog sveta.
Ove godine navršila se decenija od odlaska „sveca koji hoda“, našeg voljenog Patrijarha Pavla?
- Njegov sveti i svetli lik i obraz najveće su opravdanje naše epohe i svih nas ponaosob, tokom čitavih decenija njegovog zemnog bivstvovanja među nama, naročito tokom jubilarne godine, kada smo izlazili pred Svetoga Savu i mnoge svete Srbe, koji su odbranili „obraz Božji“. Svetac Božji Patrijarh Pavle, kao dobra i milosrdna mati, izveo nas je pred našeg duhovnog Oca, učitelja i prosvetitelja Svetoga Savu. Pokrio je svojim vekovnim podvigom sve naše mane i nedostatke i priveo nas svetosavskom tronu, da nas Sveti Sava „pozna i prizna kao svoje“. Tako je Patrijarh Pavle postao i ostao svedok i potvrda našeg svetosavskog kontinuiteta i identiteta.
Božiću u susret proslavljamo tri srpska praznika „domaće crkve“ – Detince, Materice i Oce?
- Ovi praznici u našim domovima stvaraju svetu i blagodatnu atmosferu koja nas privodi velikom prazniku rođenja Onoga koji je „radi nas i našega spasenja“ sišao u svet i istoriju da bismo postali deca Božja i jedno sa Njim. Naš narod je ove praznike ukrasio divnim običajima koji su puni smisla i uzvišene simbolike. Sveti Vladika Nikolaj o tome toplo piše: „Srpski narod primio je predanje drevne vaseljenske crkve i do danas drži tu nauku. Ali, po svom praktičnom duhu, on je i to na svoj način primenio u životu. Razdelio je praznovanje Otaca tako da je jednu nedelju posvetio Materama, drugu Ocima, no nije zaboravio ni Decu. Zbog toga, shodno našem narodnom i običajnom praznovanju, mi imamo: Detince, Materice i Oce. Da bismo se, prvo, sećali svete dece, svetih matera i svetih otaca, i drugo, da bismo vezivali decu sa roditeljima i roditelje sa decom. Sva ova tri praznovanja, dakle, kod nas Srba imaju isti sadržaj: sećanje i vezivanje. Sećanje na međusobnu porodičnu bliskost, jedinstvo sa ocima i praocima i vezivanje čvrstom duhovnom i srodničkom vezom pokolenja za pokolenje“.
Najradosniji hrišćanski praznik dočekujemo u vremenima u kojima je obezdušena i obesmišljena atmosfera sveta, čini se, sve izraženija. Kako da se snađemo i sebe oradostimo da bismo dostojno proslavili Roždestvo Hristovo?
- Kao mladi jeromonah i profesor bogoslovije u manastiru Krka u Dalmaciji, služio sam kao paroh u selu Ivoševci. Ravna i kršna Dalmacija liči na kamenu tepsiju. Kada od mora zafijuče bura, čupa, lomi i nosi sve pred sobom. Gledao sam đake kako prašnjavim putem odlaze ili se vraćaju iz škole svojim ubogim kamenim domovima. Kada naiđe udar vetra, oni se uznemire kao pilići, ali se brzo saberu i uhvate za ruke, petoro, šestoro, desetoro njih... Zažmure i grudima se u lancu odupru stihiji vetra. Tako stoje dok udar ne prođe. Onda mirno nastave put. Svetom i ljudskom istorijom od iskoni duvaju „vihorni vetrovi“. Nekad jače, nekad slabije. Mnoge pojedince, pa i narode koji su se uzdali samo u svoju snagu i moć, oduvali su u zaborav i ništavilo. Oni koji su bili čvrsto zbijeni u porodično i svenarodno jedinstvo, opstali su i odoleli svim burama i olujama istorije. Ne samo zahvaljujući njihovoj snazi i sili, već, iznad svega, upozorenju i obećanju Onoga koji drži u šaci sve. On gospodari stihijama ovoga sveta. Tu istinu vazda imajmo na umu. Naš pobožni narod iskazao je tu istinu kroz mudru izreku: „Bez Boga ni preko praga!“
Šta biste poručili čitaocima „Glasa Podrinja“?
- Čestitajući svima Božić, veliki praznik Roždestva Hristova i vere naše, molim se pred kolevkom vitlejemskog Bogomladenca za slogu, mir i ljubav u našem ličnom, porodičnom i svenarodnom životu, kako bismo odoleli vihornim iskušenjima našeg burnog i vetrovitog vremena.
MIR BOŽJI – HRISTOS SE RODI!

U OGLEDALU VEČNOSTI
„Još jedna brojka skliznula je na brojanici vremena. Kanula je u prošlost 2019. godina, u kojoj je naše pokolenje udostojeno „milosti Gospodnje“ da obeleži osmovekovni jubilej srpske crkvene samostalnosti. Prilika je da svetlošću velikog praznika Roždestva Hristova na kraju minulog leta osvetlimo sebe i svoj lik „u ogledalu večnosti“ i da sa novim planovima i pregnućima stupimo u narednu godinu i deceniju.“
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa