30. januar 2020.30. jan 2020.
ŠAPČANI ĆE ODBRANITI  ŠABAC BEZ OBZIRA NA BOJKOT
ARHITEKTA DRAGOLjUB BAKIĆ I NOVINAR MILAN VLAJČIĆ O SLOBODI ŠAPCA I OPSADI BEOGRADA,
PRAVU GRAĐANA NA POŠTENU VLAST I ISTORIJSKOJ ODLUCI PRED GRAĐANIMA ŠAPCA

ŠAPČANI ĆE ODBRANITI ŠABAC BEZ OBZIRA NA BOJKOT

Mislim da vi na lokalnom nivou treba da izađete na izbore, da glasate i da odbranite svoj grad. Bojkot na nivou cele republike biće jedno ali je vrlo važno da odbranite ovaj grad, jer ovaj grad je dokaz da nije sve propalo, poručio je Šapčanima novinar Milan Vlajčić
Gostujući prošlog ponedeljka u emisiji RTV Šabac „Pravo pitanje“, autora Đorđa Mijailovića, posvećenoj novoj organizaciji javnog života u Šapcu, simbolima i identitetu grada, Dragoljub Bakić, prslavljeni srpski arhitekta, nedvosmisleno je poručio da Šapčani nipošto ne treba da bojkotuju lokalne izbore i da imaju apsolutno legitimno pravo da brane svoj grad.
Šapčani izlaze na izbore
- Ja mislim da ste se vi Šapčane razmazili. Vi imate poštenu vlast, vi ste jedini grad u Srbiji koji nema vladajuću garnituru na vlasti. Svuda su neki naprednjački šerifi, jedino Šabac ima Zelenovića i ima vas Šapčane, i vi ste sada u posebnoj situaciji. Predstoji vam istorijska odluka za par meseci. Ako hoćete da sačuvate to što imate, na vama je da sačuvate. Kako ćete da sačuvate, ne znam.
Danas sam na Savskoj aveniji razgovarao sa radnikom koji radi na popločavanju i najdirektnije sam ga pitao: “Kako ćete vi dalje, šta ćete da uradite, vidite li da ćete bojkotom da izgubite grad? On kaže: “Ne, ne, mi izlazimo na izbore, šta god vi pričali. Vi možete da pravite kampanje o bojkotu kakve god hoćete ali Šapčani izlaze na izbore!”
Znači Šapčani su svesni da im je dobro pod ovakvom upravom i oni imaju apsolutno legitimno pravo da se brane. Oni će odbraniti Šabac, ja sam siguran, bez obzira na bojkot.
Ja jesam za bojkot i treba da se bojkotuje ovo naše stanje. Ali Šapčani će da brane svoj grad jer su svesni da sve što radi uprava u gradu, ona svakim urbanističkim potezom povećava vrednost njihove nekretnine. Jednostavno, grad postaje bogatiji. To ne može niko da im uzme i oni će to da brane. I odbraniće ga, siguran je Bakić.
Šabac je dokaz da nije sve propalo
Njegovo mišljenje deli i Milan Vlajčić, novinar, filmski i književni kritičar.
- Bojkot na republičkom nivou mora da bude ali naravno bojkot nije nikakav cilj, to je samo sredstvo da se pomere izbori i da se dobiju moderni, oslobođeni mediji. Ovo što sada imamo je užas, ja sam 60 godina novinar, ne pamtim takvo bezakonje i nasilje u medijima. Šta će biti dalje videćemo, ali ja mislim da vi na lokalnom nivou treba da izađete, da glasate i da odbranite ovaj grad. Bojkot na nivou cele republike biće jedno ali je vrlo važno da odbranite ovaj grad jer ovaj grad je dokaz da nije sve propalo, istakao je Vlajčić.
Arhitektonski proboj
Govoreći o Vinaverovom trgu i novoj organizaciji javnog prostora u Šapcu, arhitekta Dragoljub Bakić je istakao da je sa profesionalne tačke napravljeno nekoliko vrlo uspešnih intervencija.
- Najpre saobraćajno rešenje, a onda urbani džep, prostor koji je dobijen skretanjem saobraćaja proširen je i inkomponovan soliter sa tim, sa intervencijom na fasadi, vrlo uspešno, tako da će to biti i fotogeničan trg. Po mnogo čemu to je uspešna prostorna intervencija i sve čestitke autorki projekta Mileni Zindović na tome šta je dobila kao rezultat. Ja mislim da će to biti dopadljivo građanima da će ova književno-arhitektonska priča doprineti svemu dobrom što se u Šapcu radi, rekao je Bakić.
Grad otvorenog duha
Milan Vlajčić je podsetio na Vinaverovo veliko i značajno delo i njegovo mesto u srpskoj kulturi.
- Šabac kao grad, kao oslobođen grad, u koji dolazim vrlo rado, rešio je da se oduži Stanislavu Vinaveru koji je, iako vodeća ličnost naše kulture u prošlom stoleću, pa i u ovom našem, decenijama bio posmatran kao strano telo u toj kulturi. On je učestvovao u dva svetska rata, studirao u Parizu, esejista, prevodilac, govorio je sedam jezika. Sve do pre sedam godina postojala je samo usmena legenda, onda je Gojko Tešić u Službenom glasniku objavio 18 tomova sabranih dela Stanislava Vinavera. To je jedan od najsnažnijih pisaca intelektualaca u našoj kulturi. Beograd to nijednog trenutka nije prihvatio. Evo Šabac ima fondaciju, ima trg i otvoreni duh Stanislava Vinavera. Ovaj trg mi se dopao, to je jedan venac. Šabac čini mnogo što Beograd ne čini, naveo je Vlajčić.
Šabac glavni grad
Posmatrajući kulturu kao opšte dobro, Dragoljub Bakić je uporedio izdvajanja za kulturu u Šapcu i u ostatku Srbije.
- Ako samo upredite izdvajanja za kulturu, Šabac je deset puta napredniji od Beograda. Šabac je u mnogo čemu ugledni primer za Beograd. Kad god sam u prilici iskreno kažem da Beogradu privremeno treba oduzeti zvanje glavnog grada i preneti glavni grad u Šabac. To bi bilo vrlo ilustrativno i korisno i lekovito.
Građani u Šapcu osećaju koliko imaju dobrobiti od poštene i prave uprave jer je suština dobrog urbanog života građana kompetentna, poštena i odgovorna uprava. To je suština učenja Maksa Vebera u kog se oni u republičkoj vlasti kunu, a u stvarnosti to su dva sveta, rekao je Bakić.
U Beogradu sve naopačke
Prema sopstvenim rečima, Šapčane doživljava kao vanzemaljce jer im se novac koji plaćaju na ime poreza na imovinu vraća, i to je primer kako treba da funkcioniše jedan grad.
- Ovde se građani pitaju. U gradskom životu prvo moraju da se pitaju građani pa onda struka da omogući to što žele građani i tek onda uprava, da sprovede konsenzus između građana i struke. U Beogradu je to sve potpuno naopačke. Sve je u Beogradu naopačke. Savsko priobalje u Šapcu je veliki projekat i to će biti primer kako na 300 hektara oformiti pluća grada i kako treba grad da izađe na reku. Što se tiče silaska na reku, za Beograd je bruka i sramota poređenje sa Šapcem. Beograd je 110 hektara žrtvovao privatnom kapitalu i to je civilizacijska greška, tek će se videti koliko je to pogrešno. Umesto da pustite da građani siđu na reku, vi pravite betonski zid visok preko 20 spratova. Ali nije samo to nesreća, nesreća je što su to dopustili zbog gladi za profitom. Šteta je što su građani i struka to dozvolili, da se tako nešto radi u centru Beograda, gde je najskuplje građevinsko zemljište vi dozvolite jednom privatnom preduzimaču iz arapskog sveta, ako je uopšte on bitna figurna, što će se videti u budućnosti, da tako nešto napravi.
U prostor koji ne može da prihvati dva miliona kvadrata gurate dva miliona kvadrata. Kada uzmete da tu treba da dođe 20.000 ljudi, u nešto što nije i ne može da bude saobraćajno rešeno, dovodite Beograd u situaciju da stane. Tamo mora da bude 45.000 parking mesta, to je zakon – svakih 50 kvadrata jedno parking mesto. Ljudima koji se tamo usele treba 25 miliona litara vode dnevno. Nema Makiš te pogone. Nema struje za to, moraju nove energane na gas tamo da se pojave. To je jedan potpuno pogrešan urbanistički, društveni, politički, socijalni projekat. Greška nad greškama, ocenio je arhitekta Dragoljub Bakić.
Proglašavam se građaninom Šapca
Na pitanje o šabačkom rešenju izlaska na reku i formiranju Sava parka, Milan Vlajčić je istakao da je impresioniran načinom na koji uprava grada to obezbeđuje svojim građanima.
- To je pravi izlazak na reku. Svi veliki gradovi gledaju da obale preurede tako da građani mogu da im priđu, da tu dovedu svoju decu. Beograd to nema. Ja sam rođeni Beograđanin i sećam se da smo kao klinci išli na obalu Save. Sad ne mogu da priđem ni Savi ni Dunavu, tu su deponije, tu su ograđena mesta, smrde otpadne vode. To je civilizacijski izgubljena mogućnost. Ovde sam video zasađene sadnice, da će biti trave, da će grad moći da diše. Beograd nema tu mogućnost da se bori, da se ekološki osvešćuje jer je pao u ruke gangstera i mafijaša koji rasprodaju državnu imovinu. Ovde to nije slučaj i ja sebe proglašavam građaninom Šapca! Poređenje je katastrofalno za moj rodni grad ali šta da radimo, videćemo kako ćemo se izboriti sa ovim zlom koje se nadvilo nad Srbijom, naveo je Vlajčić.

Ceo trg spomenik Vinaveru i njegovom delu
Vinaverov trg u Šapcu je prvi strukturalistički spomenik u Srbiji. To je spomenik Stanislavu Vinaveru, ali ne spomenik koji sadrži njegovu figuru, već spomenik njegovom delu, misli i zalaganju za raskid sa tradicionalističkim pogledom na umetnost. O tome je u emisiji „Pravo pitanje” govorila autorka projekta, arhitekta Milena Zindović:
„Vinaver i njegovo delo su bili inspiracija za oblikovanje. To je moja interpretacija Vinaverovog teksta Gromobran svemira iz 1921. Ekspresionistički tekst u kom Vinaver opisuje komunikaciju između planeta i različitih svetova. Tekst počinje zanimljivim opisom tri zemaljska sloja koja su mi se učinila slična načinu na koji današnji gradovi žive. Vinaver tu govori najpre o zelenom sloju gde rastu cveće i drveće, a koji se u našim gradovima izgubio. Mi smo ga popločali i napravili nešto drugo iznad te zemlje. Potom drugi sloj, koji je upravo sloj o kom Vinaver kaže: po tom sloju klize kuće i ljudi. Kada sam pročitala tu rečenicu, odmah sam videla trotoare i fasade objekata u tom drugom sloju. Za njega je treći sloj efemerni sloj: muzika, svetlost, što takođe gradovi imaju. Taj pasus iz teksta mi je bio arhitektoničan, u njemu sam videla simbolički prenet gradski život. Odlučila sam da oblikujem trg na način da predstavim ta tri sloja. Upravo je zbog toga središte trga otkriveno, tu nema popločanja i zapravo otkrivamo taj prvi sloj, zeleni sloj, na koji, kako Vinaver kaže, ljudi treba da siđu, da se odmore.
Popločanje je drugi sloj, pešački sloj, a treći je interpretiran kroz krošnje drveća, visoko postavljeno osvetljenje na trgu ali i kroz skulptoralne elemente kakav je pergola i fasada Zorkinog solitera. I zapravo kroz ta dva elementa ja unosim u ovaj trg neku vrstu ekspresionizma, koji za mene simbolišu upravo Gromobran svemira, o kom piše Vinaver i koji je njemu jako važan za tu međuplanetarnu komunikaciju”.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa