20. februar 2020.20. feb 2020.
Ni crno, ni belo
PROF. DR ALEKSANDAR JUGOVIĆ: OSNOVE SOCIJALNE POLITIKE

Ni crno, ni belo

Ne nalazim razloge ni za pesimizam, ni za optimizam. Iako mislim da bi mnogo toga trebalo popraviti, nemam opredeljenje koje bi bilo crno, ili belo. Ne cenim političku stvarnost prema emocijama, nego prema doprinosu političara građanima
O prof. dr Aleksandru Jugoviću pisali smo u okviru feljtona Uspešni Šapčani u napisu Nisam izbegavao izazove. Oduvek „osetljiv na nepravdu u okruženju, u društvu, na svaki oblik totalitarizma i gušenja slobode“, sebe je u potpunosti pronašao na grupi za socijalnu politiku i socijalni rad Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Magistrirao je u tridesetoj, doktor nauka postao u trideset trećoj, a redovni profesor na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaiciju u četrdeset trećoj godini. Predaje studentima na osnovnim, master i doktorskim studijama. Gostujući je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banja Luci na master programu socijalne politike. Kao autor i koautor, potpisao je sedam naučnih knjiga. Ovih dana, iz štampe je izašla knjiga koju je uradio u saradnji sa koleginicom, profesorkom Anom Gavrilović.
Namenjena pre svega studentima, knjiga „Osnove socijalne politike“ nije samo udžbenik, nego ima široku upotrebnu vrednost?
- Knjiga daje praktičnu dimenziju onima koji donose političke odluke. Ne analizira konkretne postupke, nego daje okvir pomoću koga mogu da procene ono što rade, koji im je cilj, šta žele sa socijalnom politikom, koja ih ideologija vodi, gde, možda, greše, kako da istražuju u socijalnoj politici, koji je njen cilj.
Koliko su nosioci političke vlasti skloni samoproceni?
- To je raznoliko, ali instikt političkog održanja uvek vodi ka razmišljanju Šta i kako mogu da uradim? i Koji su efekti onoga što radim? Čak i kada je u rudimentarnom obliku, što i jeste negde slika srpske socijalne politike, a što ova knjiga naglašava, jako je važno da socijalna politika bude jedna od glavnih politika zato što je u pitanju bavljenje ljudskim životom, nedaćama, problemima, sputanostima, nejednakostima i, ako hoćemo da budemo pravedno demokratsko društvo, ona bi trebalo da bude u fokusu.
„I danas sam u potrazi za pravdom, ali sam realano svestan njenih granica“, rekli ste nam pre dve godine. Ostajete li kod te poruke?
- Da. Mislim da bi trebalo da budemo društvo čiji su politički prioriteti manje neke stvari koje sadašnje političke elite iznose na videlo, a više pitanja kvaliteta života ljudi, ekologije, socijalne sigurnosti, zaštite nemoćnih. Voleo bih da jednog dana dođemo do toga da lokalne ili republičke izbore dobiju dobri socijalno-politički programi, da nam u fokusu bude infrastruktura, komunalni problemi. Nadam se vremenu kada ćemo malo početi da ličimo na skandinavske zemlje, da biramo prema doprinosu koji unapređuje život. Teško možemo napraviti demokratsko društvo ako su velike socijalne razlike, ako ima puno nepravde, ako nema zaštite nemoćnih.
Ima li prostora za optimizam?
- Ne mogu da odgovorim jednoznačno sa da ili ne zato što ima različitih sfera i sektora života kako na ličnom i porodičnom, tako i na nivou organizacije društva i države. Ne nalazim razloge ni za pesimizam, ni za optimizam. Ima dobrih i loših primera, bar u oblasti socijalne politike. Iako mislim da bi mnogo toga trebalo popraviti, nemam opredeljenje koje bi bilo crno, ili belo. Prošli smo mnogo toga od 2000. godine. Ne cenim političku stvarnost prema emocijama, nego prema doprinosu političara građanima, a u sistemu neko radi bolje, neko lošije. Član sam Saveta za prava deteta Vlade Srbije i mislim da radimo pravu stvar.
Ni život nije samo crn ni samo beo. Zašto bismo bili isključivi?
- Apsolutno. Pravi se dihotomija, politički kontekst sa dosta isključivosti. Prolazi vreme, godine, a mi moramo da imamo i svoje živote. Kada bi svako radio svoj posao maksimalno posvećeno, mislim da bi nam svima bilo bolje. Nemam očekivanja u odnosu na političku elitu kakva sam imao pre dvadeset godina. Mogu samo da ih procenjujem koliko su korisni građanima. To je moj lični pristup.

INTEGRATIVNA SARADNjA
Knjiga „Osnovi socijalne politike“ rezultat je višegodišnje akademske, pedagoške, stručne i naučne saradnje dva autora. Povezale su ih zajedničke vrednosti, vera u bolje društvo, kritička ocena i preispitivanje stvarnosti i nauke. Publikovanje udžbenika podržali su dekan prof. dr Snežana Nikolić, Nastavno-naučno veće i Odeljenje za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Recenzenti su prof. dr Mira Lakićević i prof. dr Natalija Perišić.
- Profesorka Gavrilović i ja unapred smo dogovorili celine koje ćemo raditi, a onda smo integrativno prolazili kroz sve elemente tako da nema grubih podela. Zajedno smo dopunjavali delove koje smo pojedinačno pisali.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa