Info

11. mart 2021.11. mar 2021.
"Glas Podrinja"

"Glas Podrinja"

Mural posvećen doktorki Draginji Dragi Ljočić-donacija firme SET

“Naša majka” u Draginom bloku

Šapčanke koje su menjale svet kao umetnička inspiracija i podsetnik na prave vrednosti. Dar firme “SET” gradu, delo akademeskog vajara Đorđa Zečevića. Lokacija: ugao Norveške i Hilandarske
Na uglu Hilandarske i Norveške ulice, delu grada Šapčanima poznatijem kao Dragin blok, fasadi nove SET-ove stambene zgrade, nadziru se obrisi kompozicije inspirisane životom prve žene lekara kod Srba, doktorke Draginje Drage Ljočić. Mural je dar firme SET gradu, i nastavlja se na zamisao promocije pravih vrednosti kroz predstave žena jedinstvenih po snazi kojom su menjale svet.
Mural sa likom velike šabačke dobrotvorke Stane Milanović u istoimenoj ulici, bio je prvi korak u oživljavanju ideje mecenstva i dobročinstva.

"Glas Podrinja"


Prilikom predstavljanja ovog ostvarenja široj javnosti, direktorka preduzeća SET, Milenca Srećković je izrazila nameru, da svaki sledeći njihov objekat u gradu predstavlja podsetnik na neku od žena koje su ostavile traga u istoriji Šapca.
-Prvi mural posvećen je Stani Milanović, a namera nam je da svi objekti budu omaž nekoj značajnoj ženi koja je ostavila trag u istoriji Šapca. Sledeći projekat biće posvećen dr Dragi Ljočić, zatim Milevi Ajnštajn, Jeli Spidonović Savić – izjavila je u oktobru 2019. Srećkovićeva.

Poštovanje i izazov
Tada izjavljeno, ovih dana dobija konkretne oblike. Simbolična predstava lika i dela dr Draginje Drage Ljočić, na zgradi u Draginom bloku, svakim danom poprima vidljivije crte i privlače pažnju prolaznika. Umetnički deo je, kao i u slučaju prvog murala, poveren akademskom vajaru Đorđu Zečeviću.
Zadatak da iz obilja biografskih podataka definiše najbitnije i pretoči ih u slikarsku viziju unapred omeđenu oblikom i površinom prostora, bio je u svemu zahtevan. Ulazak u suštinu Draginog lika i izrada prvih skica trajala je mesecima, dok je rad na skelama nepredvidiv i zavisi od mnogih uslova, te je vreme okončanja radova teško precizirati.

Drago mi je da imam mogućnost da odam počast doktorki Draginji Dragi Ljočić, jer osećam veliku dozu divljenja prema nekome ko je uprkos odbacivanjima i osudama sredine imao hrabrosti i snage da bude svoj i istraje u onome u šta je verovao


-Shvatnje kako je jedna ličnost delovala na svoje okruženje i uticala na buduća pokolenja treba sklopiti u priču i slikarski spakovati u zadati format. To ume da bude izazov, ali mi je drago da imam mogućnost da odam počast doktorki Draginji Dragi Ljočić, jer osećam veliku dozu divljenja prema nekome ko je uprkos odbacivanjima i osudama sredine imao hrabrosti i snage da bude svoj i istraje u onome u šta je verovao. Život doktorke Drage je jaka poruka svima nama- izjavljuje Đorđe Zečević i kroz najvažnije biografske sekvence, objašnjava slikarsku zamisao.

Višestruka simbolika
U samom vrhu kompozicije nalazi se doktorka Draga, pogledom usmereni u današnji Bolnički blok. Desno je prikaz vojnika, simbola svih ratova u kojima je učestvovala, ispod je bolničarka koja neguje pacjente, potom šinjel sa činom potporučnika koji je tokom rata stekla.
-Poražavajuće je shvatanje sredine toga vremena. Doktorka Draga je bila dovoljno dobra da učestvuje u ratu i da za svoje zasluge dobije čin potporučnika, ali joj zato struka, pod apsolutnom muškom dominacijom, nije dozvoljavala službu u državnim ustanovama. Radila je duplo više od svojih muških kolega, a imala znatno manju platu. Kada se pobunila ostala je bez posla. Međutim, to je nije obezhrabrilo. Uprkos svemu privatno je lečila svoje sugrađane, brinula o napuštenoj deci, nesrećnim ženama. U narodu je ostala zapamćena kao “naša majka”- objašnjava Zečević.
Centralnim delom dominira predstava dece koja se drže za ruke. Pet dečjih figura, kao petoro Dragine dece. Međutim ispod prepoznatljivog nalaze se i druga brojna značenja.
-Pokret, život, nada, radost. To je njihova simbolika, ali i podsećanje na filantropsku stranu ličnosti doktorke Drage, angažman u brojnim dobrotvornim organizacijama poput Kola srpskih sestara i osnivanja Materinskog udruženja- ističe vajar i muralista.

"Glas Podrinja"


Pored toga što je bila vojnik u ratu, doktorka Draga je bila borkinja i u miru. Borila se za bolji položaj žena u društvu i izjednačavanje ljudskih prava. Zato ne čudi što se na levoj strani murala nalazi predstava sufražetkinja i lik Emelin Pankherst, Engleskinje, osnivača pokreta koji se borio za žensko pravo glasa.
Reč “ravnopravnost” ispisana je na nekoliko svetskih jezika.
-Počinjem sa mavarskim, jer je prva zemlja koja je ženama priznala pravo glasa bio Novi Zeland 1893. godine. Druga je bila Australija. Na našim prostorima to pravo prvo priznalo 1918. godine vojvođanskim ženama prilikom glasanja za otcepljenje pokrajine od Austrougarske, dok su na teritoriji Srbije u ovom smislu postale ravnopravne sa muškarcima tek u novembru 1945. Zanimljiv je podatak, da im je to pravo Švajcarska priznala tek 1971. godine, a opštepoznata činjenica da žene Saudijske Arabije nisu imale pravo glasa do 2013.- navodi Đorđe Zečević.

"Glas Podrinja"


Inspiracija za budućnost
Borac i filantrop. Patriota čiji lik izvire iz srpske trobojke. Prva žena lekar u Srbiji završila je medicinu u Cirihu, ali uprkos stručnosti neprihvaćena od strane struke. Visoko vrednovana u ratu: učesnica srpsko-turskih ratova, srpsko-bugarskog rata, balkansko i Prvog svetskog rata, nikada dovoljno dobra za mir.
Uprkos svemu nije odustala. Pronalazila je način da pokaže ljubav prema narodu od kojeg je potekla, borila se protiv nepravde na tlu sa kojeg je ponikla. Odolela je svim izazovima i ostavila neizbrisiv trag među savremenicima. Ovog proleća se vratila u svoj rodni Šabac da nas dok boje ne izblede podseća da verom u sebe i upornišću možemo menjati svet.
T.T.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa