31. decembar 2020.31. dec 2020.
jelena podgorac jovanović

jelena podgorac jovanović

Direktori ustanova kulture u Šapcu

Godina iščekivanja, izazova i nade

Do završetka kalendarske 2020. preostalo je nešto manje od 24 sata. Ukoliko bismo pokušali da u jednoj reči rezimiramo godinu čiji kraj svi željno, ali bojažljivo iščekujemo, nesumnjivo bi to bila borba. Neočekivana, teška borba sa unutrašnjim bićem, svetom, (ne)voljenim osobama, okolnostima, prilikama i (ne)prilikama koje samo život zna da kreira. U disharmoniji univerzuma ipak je ostala nada kao mali zapis sakriven u kolektivnom sećanju da ono što sledi mora biti bolje. Vera u bolju budućnost oduvek je svetu davala krila i podsticaj da se nakon kraha svega poznatog i sigurnog ponovo izgradi. U prirodi čoveka je da se prilagođava, istraje i prevazilazi prepreke. Pred neobičnim izazovima tokom 2020. godine našle su se i ustanove kulture u Šapcu. Uz sadržajne promene neke su imale i kadrovske izmene na čelnim pozicijama. Tradicionalno u novogodišnjem izdanju prenosimo vam deo planova ustanova kulture u gradu sa željom da osmesi stvaralaštva još blistavije sijaju u svojim matičnim domovima, čak i ispod maski, ali u društvu publike.

Biblioteka šabačka: direktorka Jelena Podgorac Jovanović
-U godini izazova, najveći izazov je da budemo Ljudi - godina kada su ljudi još intenzivnije trebali da pruže ruke jedni drugima, godina kada se treba setiti svih svojih pobeda, i slaviti ih, zato što niko ne zna šta je sve bilo potrebno da ih postignemo. Život je stalna borba i pobeda - postoje neke stvari koje samo u oluji naučimo, da treba manje želeti, a više saosećati i pomagati.

Biblioteka šabačka, uzorna ustanova kulture je godinama na dobrom putu saradnje sa institucijama, neformalnim organizacijama, udruženjima, civilnim sektorom, a sve u cilju da sa čitaocima, čije smo pravo i iskreno sabiralište, učimo život. A gde bi bolje mogli učiti nego u Biblioteci, čuvaru kolektivnog pamćenja predodređenog za večnost, ili, skromnije rečeno, za vreme dodeljeno ljudskom rodu. Čovek je Čovek samo ako je praveći mir u samom sebi naučio da prihvati padove i slabosti, naučio kako da savlada ponos, kako da voli bez potrebe da vlada.

Najteži period za bibliotekare je bio deo godine kada nismo radili sa čitaocima, i s nestrpljenjem smo čekali da im ponovo pružimo ruku i damo izabranu knjigu. Već u prvim minutima rada, čitaoci su bili strpljivi na improvizovanim pultovima na tri prozora u pozajmnim odeljenjima za odrasle i decu, i poštujući sve mere opreza sačekali da konačno uzmu duhovni lek iz našeg hrama znanja, jezika i slova.

Ispod maski, sijali su osmesi bibliotekara, srećnih što su ponovo sa čitaocima, bibliotekara koji čvrsto veruju da, iako se izgubimo u knjigama, u njima se i pronalazimo zato što su knjige tu da speru prašinu svakodnevnog života sa naših duša.

Sa osmehom na licu, ozaren što može da porazgovara sa svojim biblioterapeutima, naš stalni čitalac reče: “Paradoksalno, ali u ovom redu sam srećan. Neće mi biti teško ni da svaki dan dolazim, makar po jedno slovo, sada kada ponovo radi moje lečilište i banja moje duše.”

I kako reče Duško Radović: “ Knjige ne diramo i ne čitamo. Ponekad, iz očajanja uzmemo poneku knjigu i kad se iznenada suočimo sa njenom lepotom i pameću, to nas dotuče. Bolje je da je nismo ni uzimali. Ne bismo znali kako je prazno i pusto živeti bez knjiga.”

U narednoj godini planiramo zdravlje, da nastavimo da nižemo uspehe, da budemo dobri Ljudi. Dobrota se ne može vratiti jer se i ne daje. Dobri ljudi su dobri zbog sebe, a ne zbog drugih. I mali čin dobročinstva, kada ga učini mnogo ljudi, može da promeni svet. Ne treba davati da bismo dobili već da bismo druge inspirisali da daju. I kako reče Ana Frank, nikada niko nije osiromašio davanjem, zato što mera života, nakon svega, nije njegovo trajanje, već koliko smo davali.

Svim našim čitaocima želimo da ne idu tuđim stopama nego da budu dovoljno hrabri da ostave svoj trag, nije važno dati najviše, već dati sve od sebe, jer dobri dani ne dolaze slučajno, sami ih stvaramo.

I poslušajmo svi savet mudre knjige:
Ako nečiji put mogu obasjati već i jednim jedinim zrakom svetla, ako nekoj duši mogu pomoći da jasnije sagleda život i dužnosti, ako sa jednog obraza mogu obrisati suzu, moj život neće biti uzaludan.
Ako čoveka koji je zastranio mogu dovesti do istine, njegovo srce iznutra nadahnuti osećanjem dužnosti, ako mu u dušu mogu usaditi osećaj za pravdu, ljubav prema istini i lepoti, ako i jednog čoveka mogu poučiti da je život vredan, moj život neće biti uzaludan.

Ako iz misli istisnem sumnju i strah i ako mi život bude usklađen s ljubavlju i dobrotom, uspem li širiti svetlo, nadu i radost, budem li donosila novu radost, novu nadu, manje boli, ovaj moj život neće biti uzaludan i znaću da sam pobedila.

vladimir vasilić


Šabačko pozorište: v.d. direktora Vladimir Vasilić
-Čitava 2020. godina nam je svima donela velike promene, nov način života, rada, nove prioritete i nove navike. Svi smo se snalazili manje ili više uspešno. Mi u pozorišnom svetu smo prilično osetili ove promene. Nemogućnost igranja, pa igranje u smanjenom obimu, dodatne mere opreza, ostavile su minimalni prostor da našu publiku ugostimo. Planovi velikim delom nisu mogli da se realizuju na način na koji smo želeli.

Ova godina je bila jubilarna za Šabačko pozorište - 180 godina pozorišnog života u Šapcu. Malo je pozorišta u Srbiji koja mogu da se pohvale ovakvim jubilejom. Kako ne želimo da propustimo obeležavanje ovog važnog datuma neke od planiranih aktivnosti realizovaćemo u narednoj godini. Jedna od njih je i izložba nastala na osnovu istraživanja arhivske građe svih ustanova kulture u Šapcu koju je pripremio naš istoričar Ivan Dosković. Na nesvakidašnji način, umetnički preoblikovani dokumenti biće postavljeni u foajeu pozorišta kao svedočenje neraskidivog odnosa pozorišta, gradskog života i kulture.

Sada već tradicionalno „Pozorišno proleće“, kao takmičarski festival najboljih novih pozorišnih produkcija, takođe je bio jedan od izazova za organizaciju u 2020. Očekujemo da u 2021. festival realizujemo u punoj formi, prikazujući publici najbolja nova ostvarenja iz cele Srbije.

Ovih dana koristimo zatišje i vredno radimo iza scene. Nastojimo da otklonimo sve tehničke i infrastrukturne nedostatke od kojih su neki kritični za funkcionisanje scene. Dekoraterski cugovi kojih ima 16 i koji „lebde“ nad scenom, izmenjuju scenografiju, podižu i spuštaju objekte tokom predstave, trenutno su van funkcije i neophodan im je zahtevan i skup remont.

Paralelno pripremamo i novi repertoar. Večernja scena biće bogatija za nekoliko novih komada. Takođe, planiramo ponovno igranje nekih predstava koje su evergrin našeg pozorišta. Oktobar je rezervisan za „Pozorišnu reviju“ kada ćemo ugostiti predstave iz drugih produkcija.

Dečja scena će svakako biti u fokusu u 2021. Tome se posebno svi radujemo, ali ćemo detalje sačuvati kao iznenađenje.

Pripremamo se, uvežbavamo tekstove, popravljamo tehniku i s nestrpljenjem očekujemo ublažavanje epidemioloških mera, povratak publike i ponovni izlazak na scenu. U ime svih zaposlenih u Šabačkom pozorištu, želim vam zdravu, bezbrižnu i srećnu 2021.
Vidimo se u pozorištu!



Narodni muzej Šabac: v.d. direktora Jovana Stojanac
-Iako nas je kao društvo ova 2020. suočila sa zajedničkim problemom, svakome od nas donela je i različite izazove proistekle iz toga. Doživeli smo i proživeli ove dane, i nastavljamo to da radimo, svako na svoj način, počevši od pojedinca pa do institucija, grada, države.

Narodni muzej morao je da skoro u potpunosti zatvori svoja vrata za posetioce i da dobro napne svoje mišiće ne bi li se prilagodio zahtevima novonastale situacije, novim pravilima i propisima, i najviše od svega umanjenoj komunikaciji sa našim sugrađanima. U takvoj neizvesnosti postalo je izvesno da program planiran za ovu godinu neće biti realizovan u potpunosti. Uspelo se u priređivanju određenih događaja poput izložbe antičkog poljoprivrednog alata Podrinja, ali aktivnosti kao što je obrazovanje stalne postavke u Muzeju šabačkih Jevreja i održavanje Oktobarskog salona ostale su da čekaju neki drugi momenat.

Kraj godine sačinjen je od mnoštva različitih utisaka koji su se spleli kao vrtlog u pomalo učmale i sumorne dane i prodrmali ih novom, stvaralačkom energijom. Na tom talasu ostvarena je nekoliko puta odložena a opet dugo očekivana izložba “O jednoj mladosti” koja pripoveda priču o vremenu i ljudima koje je obeležila naša “Zorka”, a što je prepoznato ne samo na gradskom nivou već i u republičkim krugovima, te smo imali tu čast da nam događaj, pored gradonačelnika dr Aleksandra Pajića, uveliča i svečano otvori ministarka kulture i informisanja gospođa Maja Gojković.

Ovo nam je ulilo snagu i dalo motivaciju da u sledećoj godini još više zapnemo, budemo još fleksibilniji u pogledu planiranih programa, otvoreniji za alternativne vidove i načine komunikacije, da još svesnije osluškujemo i tražimo načine da pozitivno utičemo na kulturnu scenu ovog grada kroz ljudima tradicionalno dobro znane i voljene manifestacije i programe, da posvetimo pažnju obnovi i restauraciji kulturnih dobara, ali najpre, i ispred svega, da budemo tu i otvoreni za naše ljude jer smo mi, na koncu, Narodni muzej.

Želja nam je da predstojeće novogodišnje i božićne praznike dočekamo i provedemo u duhu brige jednih o drugima, i svesnosti o značaju tog najtoplijeg što u nama prebiva. Ostajte zdravo, vaš Muzej!

svetlana stanković


Kulturni centar: v.d. direktora Svetlana Stanković
Od klasičnog koncepta književnog konkursa do jasno profilisanog i nadograđenog književnog programa Lazina kuća za pisce (LKZP) objedinjen je koncept književne nagrade i rezidencijalnog programa, odnosno boravka pisca u lokalnoj sredini u kojoj deluje i stvara. Tako je Kulturni centar iz Šapca prošle godine dobio svoj prvi književni rezidencijalni program i time postao važan punkt savremene književnosti i kulture u našoj zemlji. Svoju prvu, ili kako je mi zovemo nultu godinu tokom koje je jedan zastareli koncept književnog konkursa zamenjen savremenom organizacionom praksom uz puno nepoznanica i ad hoc rešenja ipak je uspešno realizovan. Tematizovanjem zajedničkih ideja, pitanja i problema koji su bliski ovim narodima i odabirom gostiju stvoren je jedinstven tematski okvir za period od pet godina. Ovaj petogodišnji koncept pretpostavlja književnice iz regiona srednje i mlađe generacije koje bi iz ugla „balkanskog patrijarhata“ sagledale ulogu žene u društvu, motivisane stvaralaštvom Laze K. Lazarevića ali i balkanskim nasleđem regiona kao i narastajućim nasiljem nad ženama i potrebi za aktivnijim pristupom u promovisanju ideja feminizma. Izazovi sa kojima smo se suočili na samom početku 2020. godine, kada smo započeli drugi organizacioni ciklus, spadaju u red onih koji se ne rešavaju lako ili individualno, i ne samo za instituciju kao što je naša već za globalnu kulturnu scenu gotovo sigurno predstavljaju suštinsku prekretnicu u radu. Tako se mnogi naši programi izmeštaju u digitalnu sferu i po svemu sudeći i naredne godine mnogi naši produkcijski i prezentacijski oblici kulturnih sadržaja biće upravo predstavljeni na platformama i širom društvenih mreža na kojima je Kulturni centar već godinama prisutan. Tokom 2020. produkcija LKZP pre svega je redizajnirala svoj vizuelni identitet a vrlo brzo je izbacila i svoju prvu štampanu publikaciju Fanzin 01, a za nekoliko dana očekuje se i Fanzin 02, koji prati dešavanja tokom rezidencije kao i nagrađene i pripovetke gostujućih autorki. Fanzin je dostupan kao flip book na sajtu Kulturnog centra a ovaj odeljak na sajtu nedavno je posebno kodiran upravo za digitalna izdanja na kojima Kulturni centar trenutno radi, kao i na postavljanju postojećih štampanih izdanja od kataloga pa do svih drugih publikacija dostupnih za digitalizaciju. Takođe, prvi put od kada se dodeljuje nagrada snimili smo i eksperimentalni film po motivima nagrađene priče, ove godine to je pripovetka Ambis, a u pripremi je i film inspirisan pričom Jabuke, ovogodišnje gošće Olje Savičević Ivančević. Iako se trenutno dogovaramo sa književnicom iz Severne Makedonije Rumenom Bužarovskom, veoma popularnom u čitavom regionu, ostaje da se vidi pod kojim uslovima će ovakav program moći da se realizuje. Što se tiče književno-tribinskih programa nastavićemo da ih organizujemo onoliko i onako kako nam situacija bude nalagala. Za sada priređujemo zbornik u čast desetogodišnjice Pesničkog maratona, jedinstvenog regionalnog festivala poezije. S obzirom na to da smo u protekloj godini bili onemogućeni da organizujemo programe koji podrazumevaju masovnije učešće publike tako i naša kultna manifestacija URM ove godine nije održana. Iako smo imali u planu veoma interesantan program sa velikim brojem saradnika i novim organizacionim konceptom odlučili smo da se i u ovom slučaju prebacimo na digitalni plan. U toku je rad na scenariju za dokumentarno-igrani film o dvadeset godina Uskršnjeg rok maratona koji će biti snimljen u narednoj godini. Ovaj film koji je video dokument i predstavlja istoriju ne samo naše institucije već i urbane istorije grada, za one koji rade na njemu predstavlja izazov jer je to pokušaj da se poveže mikroplan, a to je naš lokalni nivo, sa makroplanom, tj. širim društvenoistorijskim kontekstom i da se na taj nači dođe do odgovora na neka važna pitanja i rasvetle pojedini kulturološki pa i sociološki fenomeni u našem društvu. Takođe, radimo i na promo filmu o tridestoj godišnjici izložbe malog formata koliko se ova tematska izložba, jedna od najkvalitetnijih i najpopularnijih u izlagačkom programu Kulturnog centra, organizuje.

Još jedan važan projekat Kulturni centar nastavlja se i u 2021. godini. Prevaziđeni i transformisani koncept likovne kolonije Mišar, 2014/15. god. realizovan je kao Radionica skulpture na kojoj je učestvovalo pet mladih vajara iz Šapca. Projekat je uspešno realizovan a grad je dobio pet umetnički različitih skulptura u javnom prostoru. Naredne godine koncept se profilisao u Rezidencijalni program skulpture Kulturnog centra. Cilj ovog programa je da svake godine u određenom periodu u gradu boravi jedan referentan vizuelni umetnik iz zemlje ili inostranstva, i da tokom svog boravka izvede rad koji će biti namenjen nekom javnom gradskom prostoru. Do sada smo izveli tri reprezentativne skulpture a u toku su radovi na postavljanju skulpture Marka Vukše koja će tokom naredne godine biti postavljena na prostoru Savske avenije. Oba naša rezidencijalna programa ove godine su finansirana od strane Ministarstva kulture i informisanja RS.

Sektor turzizma takođe je osetio promene i suočio se sa brojnim problemima u periodu koji je iza nas. Manifestacije i događaji usled pandemije su otkazani, menjali format, ali nada u realizaciju planiranog ostaje i u ovoj oblasti kao vodilja.

nađa gligorić


Turistička organizacija Grada Šapca: v. d. direktora Nađa Gligorić
-2020. godina bila je puna izazova i nepredviđenih okolnosti koje su uticale kako na funkcionisanje čitavog društva, tako i na održavanje manifestacija koje su planirane za ovu godinu u organizaciji Turističke organizacije grada Šapca. Usled pandemije virusa Kovid-19 mnoge manifestacije su nažalost otkazane dok je nekoliko održano u periodu kada su mere to dozvolile.

Krajem maja meseca održan je 2. po redu Festival jagoda u Culjkoviću, početkom juna tradicionalne konjičke trke, zatim 20. jubilarna Bubijada, 26. festival „Ruže Lipolista“, Veče kupovine i dobre zabave i 52. Čivijada, a sve propratne sadržaje javnost je mogla da prati online, putem portala. Važno je napomenuti da smo i u ovakvim uslovima uspeli da sačuvamo tradiciju koju ove manifestacije baštine i svojim sugrađanima priredimo program prilagođen protivpandemijskim merama a u isto vreme sličan izvornom obliku održavanja.

Pažljivim izborom manifestacija, kvalitetnim, kulturnim i edukativnim sadržajima, plan je da promovišemo najveće potencijale, afirmativne vrednosti događaja i na taj način pozicioniramo Šabac na turističkoj mapi Srbije, a sve to u nadi da će 2021. godina sa sobom doneti mnogobrojne mogućnosti za nastavak ovog trenda.

Iako sada ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo realizacija kojih manifestacija će biti izvodljiva, ono što možemo da kažemo jeste da su u pripremi televizijski prenosi ili online sadržaji koji prate manifestacije koje nam po utvrđenom kalendaru najpre dolaze. Takođe, čim prilike budu povoljnije, manifestacije koje se održavaju na otvorenom realizovaćemo uz poštovanje svih propisanih mera jer zdravlje naših sugrađana mora nam biti prioritet.

Svim našim sugrađankama i sugrađanima poželela bih da 2021. godinu dočekaju u lepotama skromnosti i bliskosti u najužem krugu porodice u nadi da ćemo u što skorijem periodu nadoknaditi sve trenutke zasenjene negativnim događajima.

Želim vam zdravu, srećnu i uspešnu 2021. godinu!
M. Ž.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa