Info

31. decembar 2020.31. dec 2020.
Godina koja je pokazala prave heroje
DR SLOBODAN POPOVIĆ, DIREKTOR OPŠTE BOLNICE „DR LAZA K. LAZAREVIĆ“ ŠABAC

Godina koja je pokazala prave heroje

Kovid je ove godine diktirao tempo rada i sa svim ostalim pacijentima. Sve službe u Bolnici i dalje se prilagođavaju broju kovid pozitivnih pacijenata. Trenuci predaha, odnosno zatišja između talasa korišćeni su da se pažnja posveti hroničnim bolesnicima i onima koji su već bili na listama za određene procedure, kao i da se što bolje opremi “crvena zona” za novi udar zaraze
Od početka epidemije Opšta bolnica “Dr Laza K. Lazarević” zbrinula je više od 1.500 kovid pozitivnih pacijenata. Za Kovid bolnicu proglašena je 9. jula.

Gotovo 10 meseci zaposleni u ovoj ustanovi se bore sa neprijateljem koji je u početku bio potpuno nepoznat. Za to vreme o virusu su naučili mnogo, stekli iskustvo i sada leče i najteže kovid pacijente.
Lekari i sestre ulažu nadljudske napore boreći se za svaki život. Skafanderi su zamenili mantile, a medicinski kiseonik je postao najkorišćenija potrepština.

Istovremeno, šabačka Bolnica ima i “zeleni deo” za nekovid pacijente, kojima je takođe potrebno lečenje u ovo korona doba. Sve ovo je zahtevalo potpunu reorganizaciju i prilagođavanje.

Pokvareni planovi
Nažalost, epidemija je potpuno poremetila planove menadžmenta ove ustanove. Prekinut je jedan dobar put koji je trasiran prethodnih godina, a koji je podrazumevao edukaciju lekara i prilagođavanje šabačke Bolnice najsavremenijim medicinskim procedurama.

-Imali smo plan da u 2020. godini nastavimo sa započetim edukacijama za angio salu i pejsmeker, za minimalno invazivne hirurške procedure, edukacije iz ortopedije, laparoskopske operacije slepog creva i svih vrsta kila prednjeg trbušnog zida. Planirali smo da mladi doktori dobiju nove specijalizacije. Da nije bilo kovida u Opštoj bolnici Šabac bi bio ugrađen prvi pejsmeker, navodi direktor OB dr Slobodan Popović.

Kada su šabački lekari otišli u Beograd na obuku Šabac je viđen kao pejsmeker centar za ovaj deo Srbije. Za sada je otvorena regionalna ambulanta za kontrolu pejsmejkera koji su implantirani u Kliničkom centru Srbije, a u kojoj radi lekar sa sertifikatom iz ove oblasti.

-Vizija nam je da se oslonimo na mlađe lekare. Tokom prethodne dve i po godine 15-ak lekara je dobilo specijalizacije i to iz oblasti interne medicine, ORL, oftalmologije, opšte hirurgije. Sada su nam prioritet dve specijalizacije iz anestezije, zbog starosne strukture u toj službi, navodi direktor šabačke ustanove.

Korona diktira sve
Kovid je, međutim, ove godine diktirao tempo rada i sa svim ostalim pacijentima. Sve službe u Bolnici i dalje se prilagođavaju broju kovid pozitivnih pacijenata. Trenuci predaha, odnosno zatišja između talasa korišćeni su da se pažnja posveti hroničnim bolesnicima i onima koji su već bili na listama za određene procedure, kao i da se što bolje opremi “crvena zona” za novi udar zaraze.
-Počeli smo na vreme da razmišljamo kako da reorganizujemo Bolnicu i spremimo se za borbu protiv tada potpuno nepoznatog protivnika. Do marta je samo infektivno odeljenje bilo “crvena”, odnosno zarazna zona. Tada smo morali da prilagodimo konfiguraciju i da ona postane “elastična”.

Internistički blok, zgrada grudnog i pneumoftiziologije su pripremljene tako da mogu da odgovore trenutku kada se poveća broj kovid pacijenata. Napravili smo sanitarne propuste i puteve, kako bi potpuno razdvojili zarazne i nezarazne delove, navodi dr Popović.

Nepredvidivi izazovi
Najteža bitka je u respiratornoj jedinici gde su najteže oboleli pacijenti. Sa njima rade anestezilozi i sestre koje su obučene za rad na respiratorima. Respiratorna jedinica ima svoje kapacitete, a situacija je nepredvidiva. Jedne noći došlo je do naglog pogoršanja stanja više pacijenata. Odmah smo se obratili Beogradu i u roku od dva sata dobili smo tri respiratora i mogli mirno da sačekamo jutro. Trenutno imamo 23 respiratora, ali neki od njih su potrebni i za „zelenu zonu“, jer i tamo mogu da zatrebaju pacijentima, priča dr Popović.


Tokom drugog talasa epidemije u OB je bilo zbrinuto oko 850 pacijenata, a tokom ovog trećeg, koji još traje, do sada oko 650. Vreme između prvog i drugog talasa iskorišćeno je da se renovira zgrada Internog, prvi put od izgradnje. Takođe, kiseonik je razveden na stotinak dodatnih mesta i nabavljena je oprema neophodna za kiseoničku terapiju.

Između drugog i trećeg talasa kapaciteti Bolnice podignuti su na još viši nivo, iako se niko nije nadao da će novi udar korone biti još jači. Iako je na bolničkom lečenju manje pacijenata nego letos, troši se mnogo više kiseonika. Razlog tome je što su pacijenti mnogo težeg stanja.

-Dobili smo dosta medicinske opreme: respiratora, pacijent monitora, aparata za torokalnu drenažu, EKG aparata, mobilne rendgen aparate, ličnu zaštitnu opremu... Poslednje u nizu je savremeno sanitetsko vozilo sa svom opremom za reanimaciju. Sve to je do nas došlo zahvaljujući Ministarstvu zdravlja, Vladi Republike Srbije, RFZO i privrednicima grada Šapca, navodi dr Popović.

Ljudi kao najvažniji resurs
Naravno, svo infrastrukturno i tehničko opremanje ne bi imalo smisla bez ljudskog faktora, koji je presudan. Svi zaposleni u bolnici, kako medicinsko, tako i nemedicinsko osoblje, na istom su zadatku – pobediti nevidljivog neprijatelja i boriti se za svaki život.

-Satisfakcija za žrtvu koju dajemo svakog dana, 24 časa su trenuci kada nekome pomognemo ili spasimo nečiji život. Radimo za građane, da sačuvamo njihovo zdravlje i živote. Svi, od lekara, sestara, spremačica, servirki, vozača, do ljudi iz tehničke službe, daju svoj doprinos rezultatima rada, za koje smatram da su veoma korektni. Zadovoljan sam kako sve funkcioniše. Borba traje 24 sata, kaže direktor Bolnice.

Dobra saradnja sa drugim ustanovama
Sve zdravstvene ustanove u gradu imaju dobru saradnju, kao i saradnju sa veterinarskim specijalističkim institutom. Bolnica je Domu zdravlja dala svoj mobilni rendgen aparat, kako bi pacijenti u kovid ambulanti mogli lakše da snime pluća. Pored aparata, poslali su im i svoje tehničare koji rade snimanje i radiologe koji čitaju te snimke, a nekada ih bude i 200 dnevno. Dom zdravlja je uzvratio ustupivši Bolnici šest svojih lekara i 12 sestara u ispomoć.

Dobra saradnja je i sa zdravstvenim ustanovama u Beogradu, što je trenutno od velikog značaja za nekovid pacijente.

Strah od praznika
-Neizmerno sam zahvalan svakom zaposlenom u Opštoj bolnici. Svi oni su naši heroji. Ovde se vodi najveća borba i radi najveći posao oko zbirnjavanja kovid pacijenata. Već deseti mesec kako radimo danonoćno. Iscrpljeni smo i na izmaku snaga. Ukoliko građani ne budu disciplinovani za vreme praznika imaćemo novi udar na zdravstveni sistem, a Bolnica već sada radi sa 80 odsto kapaciteta, kaže dr Popović.


-Imamo odličnu saradnju sa institutom za onkologiju i radiologiju Srbije. Takođe i sa Tiršovom i Institutom za majku i dete. Kardiološke pacijente kojima je potrebna ugradnja stenta šaljemo u Beograd, kao i pacijente koji imaju neurotraume, odnosno povrede glave koje ne možemo da zbrinemo, navodi dr Popović.

Život teče i van „crvene zone“
Kada su u pitanju nekovid pacijenti, sve službe u Opštoj bolnici rade, ali u smanjenom obimu. Kovid pacijenti „diktiraju“ kapacitete.

-Radi pedijatrija, ginekologija, porodilište. Bebe se rađaju. Rade i onkološki dispanzer i stacionar, dijaliza, kao i sve ostale službe i sve one imaju i „crvenu zonu“Služba urgentnog prijema, internističkog i hiruškog prijema zbrinjavaju hitne slučajeve, rade dijagnostiku i prave trijažu, navodi dr Popović.

Kada se poveća broj kovid pacijenata rade se samo hitne operacije, dok je između talasa epidemije fokus bio na nekovid pacijentima.

Izvesno je da je na pragu izrada projekta za rekonstrukciju Opšte bolnice, koji je u prethodnom periodu izazivao brojne skupštineske polemike.

-Za projekat sanacije i rekonstrukcije Opšte bolnice izdvojen je novac u budžetu Grada. Potrebno je da se raspiše tender za izbor glavnog projektanta i to očekujemo tokom 2021. Godine. Verovatno će tokom predstojeće godine biti i gotov projekat i predat Kancelariji za javna ulaganja, koja treba da odobri sredstva i nakon toga mogu da počnu građevinski radovi. Dobićemo nove prostorne kapacitete, a postojeće ćemo adaptirati i renovirati. Druga faza projekta je nabavka medicinske opreme, a sve to će pratiti i edukacija kadrova, keže dr Popović i ističe da je ovo projekat važan za sve građane ovog Okruga i za narednih 50 godina.
M.M.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa