ZAJEDNIČKA SEDNICA UO CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I OPŠTINSKOG VEĆA
NOVI IZVEŠTAJ, STARI PROBLEMI
„Iako smo mala opština imamo veliki broj prijava nasilja i dva zaposlena koja pokrivaju sve to. Dežuraju 24 sata i imaju obavezu pripravnosti. Moramo da reagujemo na svaki poziv policije. Mi smo inače mali Centar i po sistematizaciji i imamo nedovoljan broj zaposlenih inače da bi se odgovorilo na sve ono što posao podrazumeva, a već sada, u ovim uslovima, kada nam nedostaju dva radnika, to samo mi znamo kako se snalazimo i šta radimo- poručila je direktorka Centra za socijalni rad
Za efikasniji rad Centra za socijalni rad nedostaju pravnik i socijalni radnik. To je još jednom istaknuto kao problem na zajedničkoj sednici Upravnog odbora ove ustanove sa Opštinskim većem u Koceljevi. Naime, iako po sistematizaciji imaju pravo na lice koje bi obavljalo pravne poslove, ovo mesto je upražnjeno već tri godine, od odlaska prethodnog zaposlenog u penziju. Od tada ova socijalna ustanova nije dobila saglasnost nadležnog ministarstva za prijem novog radnika. Takođe, Centar je nakon otkaza ugovora o radu na zahtev zaposlenog ostao i bez jednog socijalnog radnika i jedinog voditelja slučaja, jer je drugi socijalni radnik supervizor.
–Već smo pričali o ovoj temi. Po sistematizaciji radnih mesta postoji to radno mesto. Pored pravnika nedostaje nam socijalni radnik. Mi smo upućivali zahteve, pisali i nadležnom ministarstvu i Vladi Republike Srbije za davanje saglasnosti za prijem radnika. Još 2017-e godine, odmah po odlasku dotadašnje pravnice u penziju, od komisije Vlade Republike Srbije dobili smo zaključak da se odobrava prijem pravnika u Centar za socijalni rad ali uz pribavljanje saglasnosti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja što ono nikada nije učinilo, pozivajući se na uredbu o zabrani zapošljavanja. Od tada, svaki put kada se obratimo ministarstvu, dobijemo bukvalno isti odgovor. Mislim da se samo promeni datum na tom dopisu i ništa drugo. Ja ne vidim neko rešenje. Čini mi se da smo jedini Centar koji uopšte nema pravnika- zaključila je direktorka Zorica Savić.
U izveštaju o radu za prošlu godinu navodi se da na poslovima javnih ovlašćenja trenutno rade direktor i supervizor koji obavljaju i poslove voditelja slučaja, ali da supervizor zbog narušenog zdravstvenog stanja često odsustvuje sa posla te ustanova ostaje bez stručnih radnika. U tim situacijama direktorka, koja je po zanimanju diplomirani psiholog, sama obavlja sve stručne poslove čime je ozbiljno urušen kvalitet rada sa korisnicima jer se ne mogu formirati stučni timovi, onemogućeno je postupanje internog tima za zaštitu žrtava nasilja ili starateljska zaštita.
NASILjE U PORASTU Direktorka je istakla da je prisutan porast nasilja i da je odgovornost Centra velika ali da sve poslove “pokrivaju” dva zaposlena. –Recimo, u 2019-oj smo imali dva ubistva, u Svileuvi i Batalagama. Prva reakcija koja je bila čim sam stigla na posao, stigao je već dopis iz ministarstva o izveštaju. To pokazuje da imamo veliku odgovornost. Čim se neka vest pojavi u medijima istog trenutka se kontaktira Centar za socijalni rad i odmah se traži da se dostavi izveštaj. Da li su ti ljudi bili na evidenciji, da li je bilo prijava nasilja pre toga i da se dogodilo da su se ta dva slučaja nalazila na našoj evidenciji ili da je nasilje već bilo prijavljivano, odgovornost Centra bi bila ogromna. Iako smo mala opština imamo veliki broj prijava nasilja i dva zaposlena koja pokrivaju sve to. Dežuraju 24 sata i imaju obavezu pripravnosti. Moramo da reagujemo na svaki poziv policije. Mi smo inače mali Centar i po sistematizaciji i imamo nedovoljan broj zaposlenih inače da bi se odgovorilo na sve ono što posao podrazumeva, a već sada, u ovim uslovima, kada nam nedostaju dva radnika, to samo mi znamo kako se snalazimo i šta radimo- poručila je Savić i dodala da na mesečnom nivou u proseku ima od 5-6 prijava nasilja te da je simptomatično da je taj broj veći krajem jeseni i u toku zime jer su članovi porodice u tom periodu upućeniji jedni na druge.
POTREBNA SIGURNA KUĆA Neretko se nasilje u porodici ponavlja. Međutim, socijalnim radnicima kao i čitavom sistemu “ruke su vezane” bez saglasnosti žrtve. Takođe, veoma je teško obezbediti smeštaj za žrtvu u sigurnoj kući jer sve lokalne samouprave koje ih imaju čuvaju kapacitete za žrtve nasilja sa njihovog područja. –Mi imamo jedno prihvatilište u Šapcu, privatno prihvatilište, i to nam bude ustupljeno na korišćenje dok ne nađemo neko rešenje i žrtvi obezbedimo posao. Tu zaista imamo dobru saradnju sa lokalnom samoupravom jer žrtva ima prednost prilikom zapošljavanja i pronalaženja radnog mesta. Na taj način im omogućimo da mogu samostalno da funkcionišu i ostvare ekonomsku nezavisnost- objasnila je direktorka Centra za socijalni rad i dodala da bi na nivou regiona trebala da postoji jedna sigurna kuća koja bi pokrila potrebe svih Centara u ovom delu Srbije.
PORODICA IMA KLjUČNU ULOGU Predsednik Opštinskog veća Dušan Ilinčić podsetio je da se u ovom kraju u proteklih godinu dana dogodilo nekoliko ubistava u kojima je razlog bila ljubomora. Odgovarajući na pitanje kako je moguće prepoznati potencijalnog nasilnika i prevenirati takve slučajeve, te šta kao društvo možemo da učinimo, Zorica Savić je istakla da je porodica ta koja bi prva morala da reaguje kada primeti bilo kakve simptome koji mogu da ukazuju na nekakve poremećaje u ponašanju i ispoljavanje agresije. –Teško je to uočiti u nekoj službenoj komunikaciji. Tvrdim da Zakon o prevenciji nasilja u porodici treba da uključi i zdravstvene ustanove, jer ti ljudi ne moraju da imaju psihijatrijsku dijagnozu, ali svaka promena ponašanja je znak da treba da se uključi i zdravstvena ustanova jer je ovo jako teško prepoznati- zaključila je Savić.
BROJ KORISNIKA UOBIČAJEN U prošloj godini na evidenciji Centra za socijalni rad u Koceljevi nalazilo se nešto više od 1,3 hiljade ljudi, stotinjak manje nego 2018-e. Prema rečima nadležnih, ove godine broj korisnika je uobičajen. –Verovatno ima ljudi koji bi imali potrebu da se obrate za pomoć ali to ne čine jer nisu dovoljno informisani o svojim pravima ili jednostavno to ne žele da učine. Što se tiče 2020-e godine nije došlo do nekog drastičnog povećanja. Primetan je neznatan porast broja korisnika novčane socijalne pomoći- izjavila je Zorica Savić.