20. jul 2023.20. jul 2023.
Zagreb šampion Evrope (foto: RK Zagreb sajt)

Zagreb šampion Evrope (foto: RK Zagreb sajt)

RUKOMET: REGION

Tri šampiona Evrope

Najveći uspesi timova iz Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Zagreb neprikosnoven sa 32 uzastopne titule. Velikani pre 30 godina drugoligaši. Najviše različitih šampiona u Bosni i Hercegovini. Tri tima na vrhu Evrope
Poslednju sezonu najvišeg ranga rukometa bivše Jugoslavije, koja je okupljala timove iz svih republika, osvojio je Zagreb. U polufinalu plej ofa su eliminisali Metaloplastiku. U Zagrebu, u izjednačenom meču, domaćin slavio, u hali „Zorka“, pred oko 2.000 ljudi 5. juna 1991. rival pobedio i izborio finale. Za Zagreb su igrali, između ostalih: Puc, Čavar, Tomljanović, Gudelj, Obrvan... za Metaloplastiku: Matić, Jovanović, Spasojević, Banfro, Sušić, Milošević, Mitrović, Novaković, Đorđić, Radosavljević. Zagreb je ovom titulom započeo niz koji traje još uvek. Osvojio je 32 nacionalne titule u nizu. Šampion je u svakoj sezoni Hrvatske od 1992. do danas. Uz to je dva puta bio i šampion Evrope.

Nepikosnoveno u Sloveniji je Celje. Osvojili su 27 titula u 32 sezone, Gorenje Velenje je tri puta bilo najbolje, Prule i Koper po jednom. U pomenutoj sezoni 90/91. rukometaši Celja su osvojili titulu u Drugoj saveznoj ligi grupa Zapad. Treću poziciju je osvojilo Velenje, a nijedan slovenački klub nije igrao u najvišem rangu poslednje sezone SFRJ. Celje je svakako vrhunac doživelo 2004. osvajanjem titule šampiona Evrope.

Još jedna bivša republika, Severna Makedonija, dala je najbolji tim Evrope, skopski Vardar se dva puta penjao na vrh, 2017. i 2019. godine. Crveno-crni su najtrofejniji klub južnog suseda, osvojili su 13 titula, no prvu tek 1999. Najbolji tim Makedonije u bivšoj državi bio je Pelister koji je šest puta bio šampion SM, koliko i skopski Metalurg, a po jednom najbolji Borec Veles i Prespa Resen. Bitolj je bio jedni makedonski prvoligaški rukometni grad 1991. Vardar je samo dve sezone bio u eliti Jugoslavije, sedamdesetih godina, kasnije je uglavnom drugoligaš.

Gde su danas?
Posmatrajući učesnike Prve lige 1990/91. prvoligaši svojih država danas su: Proleter, C. Zvezda, Metaloplastika, Jugović, Zagreb, Pelister, Borac Banja Luga, Sloga Doboj, Zamet Rijeka, Umag, Lovćen i Budućnost. Crvenka, Medveščak i Vrbas su u drugim rangovima svojih država, dok niški Železničar više ne postoji.


Novosađani su sa deset titulua u nizu, od 2013. do 2023. (sezone 19/20 nije završena) preuzeli apsolutni primat sa 11 šampionskih pehara u Srbiji, 2005. su bili šampioni SCG. Partizan ima devet titula SRJ i Srbije, C. Zvezda sedam, Kolubara i Proleter su po jednom bili najbolji. Partizan je 1991. godine izborio plasman iz Druge u Prvu ligu, dok je Vojvodina igrala u Drugoj ligi.

Lovćen je ispratio SFRJ kao prvoligaš, dva puta je bio najbolji u SR Jugoslaviji, 2000. i 2001, a najtrofejniji je i u Crnoj Gori od njene nezavisnosti sa deset titula. Crnogorci su u 17 godina imali šest šampiona: Budućnost (još jedan prvoligaš iz doba SFRJ) i Budva su po dva puta bili najbolji, Partizan Tivat, Berane i Mojkovac po jednom.

Od 2002. godine postoji zajednička liga BiH i za dve decenije dala je sedam šampiona. Izviđač Ljubuški je najuspešniji sa deset titula. U trenutku nestanka SFRJ Izviđač je bio član trećeg ranga, jedinstvene lige SR BiH. Borac Banja Luka i Sloga Doboj su predstavljali Bosnu u Provj ligi 1991. a u novoj državi su osvojili pet tiutla. Borac četiri, Sloga jednu. Uz njih šampioni: Bosna Sarajevo (7), Bosna Visoko (1), Borac Travnik (1), Gračanica (1). Sarajlije su osvojile jedan Kup SFRJ, ali su u finišu države bili daleko od visokog ranga. Bosna Visoko je član Druge lige Jug.
D. B.

Najnoviji broj

9. maj 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa